Mjesto gdje se isprepliću kultura, povijest, vrhunska enogastronomija, prirodna bogatstva, tamo gdje se rijeka Krka susreće s Jadranskim morem živi Šibenik. Grad s dva spomenika pod zaštitom UNESCO-a i čak četiri tvrđave. U prošlosti sjedište hrvatskih kraljeva, uključujući Petra Krešimira po kojem ga zovu i Krešimirov grad. U predsezoni idealna vikend destinacija koju obavezno istražite. Polako, bez gužvi i ljetnih vrućina.
U potrazi za značajnim Šibenčankama
Arsen Dedić, Dražen Petrović, Faust Vrančić, Mišo Kovač, Maksim Mrvica, Goran Višnjić….. imena su najpoznatijih Šibenčana i samo mali dio liste najznačajniji. S druge strane, lista najpoznatijih Šibenčanki daleko je skromnija. I njih je mnogo, i njihov je značaj za ovaj grad jednako važan, no ipak su zaboravljene. Turistička zajednica Grada Šibenika na čelu s direktorom Dinom Karađolom i Udruga turističkih vodiča “Mihovil” vode brigu o tome, te naš posjet Krešimirovom gradu kreće od najznačajnijih “Šibenskih cura”. Kroz šetnju gradom u društvu sjajne vodičice Tine Biluš prisjetili smo se značajnih žena iz šibenske povijesti, koje su svojim zanimanjima, pozivima i djelovanjem ostavile neizbrisiv trag.
Jedna od njih je Ester Mazzoleni, svjetski poznata operna diva i jedna od najboljih sopranistica koja je svojim glasom i izvedbama dala nemjerljiv doprinos Šibeniku, a posebne zasluge imala je i u izgradnji šibenskoga kazališta. Umrla je u Palermu s 99 godina, gdje danas ima i svoju ulicu. U Šibeniku nažalost još uvijek ne, ali zahvaljujući članovima Kolektiva 4B, povodom 140. obljetnice rođenja Ester Mazzoleni, dobila je pet metara visoku skulpturu gramofona koja teži pola tone.
Čuli smo još mnogo priča o hrabrim Šibenčankama, saznali zašto su za ovaj grad važne benediktinke, tko je Ana Šare i kakva je poveznica Arsena Dedića i Šempre Šole koju je opjevao na Splitskom festivalu 1965. Saznali smo kako se Duma udova Franić kao poduzetnica koja je vodila javnu kuću izborila za svoja prava, zašto se sudilo Mrni i Dobri te kako je Tonka Friganović postala vojnikinja i čak otišla na bojište.
Vjenčanja u svibnju nema
Tako je to od 17. stoljeća, kad je Šibenik poharala kuga. Tada je i nastala legenda o Jeleni. Bilo je to teško razdoblje u kojem je zbog kuge Šibenik od 12 000 stanovnika ostao jedva na 1500. Djevojka po imenu Jelena odlučila je brinuti o bolesnicima, čak je svoj ljetnikovac preuredila u bolnicu i tamo im pomagala. Kad je situacija postala kritična, a leševe na ulicama grada nije više imao tko spaljivati, Jelena odlazi u katedralu. Tamo se zarekla da će se zarediti ako Bog spasi njezin grad. Kad je kuga počela jenjavati i stanje se polako vraćalo u normalu, Jelena se zaista zaredila i otišla u samostan. Njoj u čast odlučeno je kasnije da u svibnju u Šibeniku nema vjenčanja.
Vinogradi, vinarije, vina i vraški dobre degustacije
Posjetiti Šibenik, a ne degustirati vrhunska vina, hmm…. što bi na to rekao Tin Ujević?! Kralj boema znao je uživati u baš svakoj ispijenoj čaši, a jednom je prilikom najbolje opisao temu:
“Vino razvezuje jezik, dariva blistave govorničke teme, stvara rječitost. U vinu je sveta iskra. Vino i nadahnuće, to je jedan pojam; rječitost, duh i poezija izlaze iz vina.”
Kršovit krajolik i škrta zemlja dali su Šibeniku izvrsno vino, a nama uz njegovu degustaciju i najbolje pripovjedače. Na ulazu u vinariju Vinoplod, koja je danas u vlasništvu zagrebačkog Badela, čekaju nas ljubazni domaćini Krešo Lokas i Bruno Bedrica.
Nakon ulazne degustacije žestokih pića, kreće razgled kušaonice i tumačenje o prošlosti i važnosti loze, vina i vinarstva šibenskoga (k)raja. Vinarija Vinoplod sa svojim vinima i žestokim pićima zadnjih godina osvojila je niz prestižnih nagrada i tu nije kraj.
Kušaonica je za posjetitelje otvorena svakog četvrtka od 17-19, a uz prethodnu najavu možete saznati sve o preradi grožđa, tko ga mora gaziti, kako se pune butelje, koliko koja sorta leži u kojoj bačvi. Čut ćete važnu i nezaobilaznu priču o tri kite na dovratku, te kakva je veza između loga Vinoploda i katedrale svetog Jakova. Uz vino i žestoka pića, preporučujemo kušati domaći sir, pršut i masline, jer debit, babić, pošip i ostatak društva to jednostavno traže.
“Ne poznavati ukus vina, isto je kao i ne vidjeti boje. Život treba vidjeti i s te strane. Inače ostajete polučovjek kojeg samo govor izdvaja od ostalih sisavaca”
Tin Ujević
Još jedna vinarija koju svakako vrijedi posjetiti, no za nju pokušajte odvojiti cijeli dan, jest Testament Winery. Kao prvo uživajte u tišini s pogledom na okolna polja vinove loze, prošećite, a nakon toga doživite Testament vina u kušaonici smještenoj u organskim vinogradima Jadrtovca. 50 hektara loze daje im godišnje između 150 i 200 tisuća boca vina. Preporučujemo redom šampanjac, roze, debit, pošip premium, babić, plavac mali. Uronite u prekrasne poglede prožete vrhunskim kapima, a u intermezzu nemojte odbiti koji zalogaj sira, pršuta, maslina, jer dalmatinski doživljaj bit će potpuniji. Shvatit ćete na što mislimo nakon druge, treće čaše.
Gastro
Proljeće je možda najbolje vrijeme za obilaženje restorana u većim dalmatinskim gradovima, s obzirom na standardne ljetne gužve. Šibenik zaista ima bogatu ponudu vrhunskih restorana. Nude pravo bogatstvo okusa, od gregade s palentom, škampa ili dagnji na buzaru, hobotnice ili tune na žaru, pa do raznih vrsta rižota i tjestenine, juha i salata. Deserte nemojte zaboraviti, a uz odličnu ponudu oduševit će vas izuzetno ljubazno osoblje.
Želite li pojesti obrok uz pogled nam more, na šibenskoj rivi ih ne manjka. Posebno je ugodno izvan sezone, kad je puno lakše doći do stola.
Putujete li u smjeru juga obavezno stanite prije Šibenskog mosta. Uz jedan od najljepših pogleda na naše more imat ćete priliku kušati netom izvađene ekološke jadranske kamenice koje stvara najčišće i najljepše more na svijetu. Sjajna ideja koju Dalmatia sea food nudi svojim gostima kako u cestovnom tako i u pomorskom prometu, jer kamenice vam mogu dostaviti i na vaš brod, ili ih jednostavno možete kupiti, pa spremiti sami kasnije. Naravno ne baš jako kasnije jer ipak se radi o sirovim školjkama. I pripazite, jer kamenice su navodno jedan od najjačih afrodizijaka. U slast!
Outdoor
Outdoor ponuda danas je jedna od neizostavnih karika turističke ponude svakog mjesta, tako i Šibenika. Mi smo ovoga puta odabrali Krka bike tour. 30-ak kilometara dugačku turu električnim biciklima u organizaciji agencije BlueGreen. Ovisno o turi koju odaberete voditelj Dean Batak odvest će vas i do najskrivenijih kutaka okolice Šibenika, pokazati vam netaknutu prirodu Nacionalnog parka Krka unutar njegovih granica, ali i onih vanjskih.
Čak i onih dijelova koje su neki stari repovi zarobili i koji se danas raspadaju u neposrednoj blizini jednog od najzaštićenijeg područja prirode. Pod budnim okom diva s brda iznad Skradinskoga buka s ponosom propadaju zadnji ostaci nekadašnje Tvornice aluminija Lozovac u kojoj je 1937. proizveden prvi aluminij na Balkanu. Možete prošetati i pogledati što je ostalo od svega, naravno na vlastitu odgovornost. Ukratko – Černobil! U neposrednoj blizini nacionalnog parka…
Nastavljamo dalje do ulaza u Nacionalni park Krka, te prolazimo dio ture unutar granica Parka. Prvi put električnim biciklom koji niti nakon 30 kilometara u nogama ne ostavlja baš nikakav osjećaj umora. Sjajno, posebno za one koji bi kombinirali šetnju s vožnjom bicikla. Naša vožnja završava u Skradinu, te se gumenim čamcem vraćamo u Šibenik. Vožnje traje dvadesetak minuta, a Šibenik nam s morske strane daruje sasvim novi prizor, koji oduzima dah.
Šibenik – grad tvrđava
Upravo s pučine najbolje se vide katedrala sv. Jakova te četiri ljepotice, tvrđave koje su postale možda i najprepoznatljiviji zaštitni zna Šibenika. Sagrađene u svrhu obrane od turske vojske, najstarija je tvrđava sv. Mihovila oko koje je kasnije nastao grad, tvrđava sv. Nikole koja je sa svih strana okružena morem, te će vas uvijek prva pozdraviti ulazite li u Šibenik morskim putem. Do nje vodi prekrasna šetnica sv. Ante, a tvrđava je na listi svjetske baštine UNESCO-a. Tvrđava Barone često nazivana i Šubićevac, dobila je ime po barunu Christofu Martinu von Degenfeldu. Danas ovdje možete saznati priču o velikoj hrabrosti i pobjedi, te uz pomoć novih tehnologija ući u 17. stoljeće i vidjeti kako su se odvijale borbe s Osmanskim Carstvom. Tvrđava sv. Ivana najviša je šibenska tvrđava i dokaz zajedništva građana koji su ju sagradili za svega 45 dana.
Sve zajedno tvore glazbeno-kulturni centar i mjesto koje vas putem modernih tehnologija vraća daleko u prošlost. Mjesto koje s cjelokupnom ponudom Šibenik svrstava na kartu najpoželjnijih destinacija.
Amadria park Šibenik kompleks je koji vam pruža sve na jednome mjestu. Od ponude luksuznih hotela Jakov, Ivan, Jure ili Andrija u kojima će vam najveći problem biti što odabrati od ponude raznovrsnog sadržaja koji nude ili pak sjajne ponude u restoranu. U svakom slučaju poželjet ćete ostati puno duže od planiranog.
Od svih atrakcija Amadria parka u Solarisu, najviše nas je oduševilo Dalmatinsko etno selo. I ne samo nas, već i goste koji dolaze. Marin kojega smo zatekli dok je pekao tradicionalni kruh u jednoj od koliba u sklopu sela, rekao nam je da se gosti najčešće čude i pitaju kako je moguće da je netko došao na ideju napraviti nešto takvo, te da takvu autentičnost nisu nikada nigdje vidjeli. I zaista, Dalmatinsko etno selo pružit će vam doživljaj izvornog načina života i kulinarskog nasljeđa šibenskog kraja.
Marin inače u sezoni dnevno ispod peke ispeče 60-80 kruhova, koji se na oko 350 Celzijevih stupnjeva peku desetak minuta. I savršeno idu uz ribu, morske plodove, domaći sir, masline te neizostavnu dalmatinsku pismu.
I zato krenite na ovo putovanje, doživite šibenski komadić raja!
