U Muzeju suvremene umjetnosti 12.12. u 19 sati otvorena je izložba ATD dijalozi: fotoarhiv feat. muzej fotografije koja je dio programa Dana fotografije Arhiva Tošo Dabac..
Izložba je iz ciklusa Okidača kojim MSU poziva umjetnike, kustose i kustoske kolektive da se kritički osvrnu odnosno reagiraju na muzejski fundus, a nastala je prema autorskoj koncepciji Draženke Jalšić Ernečić. Izložba je organizirana kao dio programa Dani fotografije Arhiva Tošo Dabac i na konceptualnoj razini preispituje paradigmu fotografske baštine, fotografskih ateljea i ostavština te problematizira temeljno pitanje gdje prestaje i gdje počinje naša briga o fotografskim ostavštinama.
U izložbenom prostoru Muzeja suvremene umjetnosti će, uz uprizorenje tamne komore Toše Dabca i predmeta iz kultnog fotografskog atelijera u Ilici 17, biti izloženi naoko efemerni predmeti iz nekih od značajnijih fotografskih atelijera druge polovice 20. stoljeća te fotografske slike koje će kao dio predmetne legende naznačiti razliku između biti i bitka u radu umjetnika koji su se odazvali neobičnom pozivu u kojem su umjetnička fotografija i efemerni predmet iz fotografskog ateljea zamijenili svoje mjesto i na taj način nastojali naglasiti sličnosti i razlike između brige o fotografiji u arhivu i muzeju, odnosno fotografije kao arhivskog gradiva i muzejskog predmeta te važnost sinergije i dijaloga fotografskih arhiva i muzeja. Naglasak na suradnji i razmjeni različitih znanja posredno otvara pitanje potrebe nacionalnog muzeja fotografije u kojem će fotografska slika, fotografija kao fizički predmet, negativ kao nositelj primarnog zapisa i fotografski procesi kao umijeće i znanje korištenja istih, uz efemerne predmete iz tamne komore čine važnu i nedjeljivu cjelinu. Nevelikom izložbom ATD dijalozi fotoarhiv feat. muzej fotografije ograničili smo se na mali uzorak iz tamnih komora ateljea druge polovice 20. stoljeća. Uglavnom se radi o autorima čiji se fotografije nalaze u fundusu Muzeja suvremene umjetnosti, čime se na određeni način postavlja pitanje o čuvanju njihovih cjelovitih opusa te brizi o ostavštinama, osobnim dokumentima i ateljeima.
Izdvajanje efemernih predmeta, posuda za razvijanje i fiksiranje fotografije u tamnoj komori (kadice, tace) i stavljanje upotrebnog predmeta na pijedestaldiptiha i triptiha, muzejska je igra zamjene uloga kojom se nastojalo naglasiti važnost kontemplativne razine muzejskog djelovanja, planiranja i razmišljanja o svakom pojedinom fotografu, njegovom radu i opusu, ali i njegovom ateljeu i foto-laboratoriju, što je proces koji nadilazi hibridno-digitalne baze podataka koje su u nekom budućem muzeju fotografije tek nadgradnja i pomoćni alati u zbrinjavanju velikih i važnih fotografskih ostavština. Jedna od premisa za raspravu o potrebi nacionalnog muzeja fotografije je i u činjenici kako je isti osnova za obnovu fotografije kao respektabilne kulturne industrije. Autorice i kustosice izložbe Draženka Jalšić Ernečić i Bella Rupena naglašavaju važnost koautorstva umjetničkog fotografa Janka Belaja, prostornu koncepciju arhitektice Jasne Zmaić te suradnju autora i njihovih nasljednika Tošo Dabac / Pero Dabac, Sanja Bachrach Krištofić / Mario Krištofić, Marija Braut, Janko Belaj, Boris Cvjetanović, Saša Ćetković / Jozo Ćetković, Vlasta Delimar, Robert Gojević, Josip Klarica, Vladimir Kostjuk, Ana Opalić, Ivan Posavec, Petra Slobodnjak, Mio Vesović, Goran Vranić / Nino Vranić / Josip Vranić; Slavka Pavić / Milan Pavić / Škola primijenjene umjetnosti i dizajna koji su sudjelovanjem u kustoskoj koncepciji zamijenjenih vrijednosti sudjelovali u zanimljivoj potrazi za predmetima koje više gotovo i ne koriste. U tom su procesu prepoznali pitanja i dileme koje se odnose i na njihove umjetničke opuse.
Kustoska koncepcija: Draženka Jalšić Ernečić
Autorice izložbe: Draženka Jalšić Ernečić, Bella Rupena
Kustosica izložbe: Bella Rupena
Stručni suradnik za tamnu komoru: umjetnički fotograf Janko Belaj
Likovni postav: Jasna Zmaić
Izložba se može pogledati do 28. veljače 2025.
Izložbu podržava Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.
