1. Glavni grad Malte, Valletta, jedan je od najmanjih glavnih gradova u Europi i najmanji glavni grad u EU. – Grad ima oko 7000 stanovnika i prostire se na manje od jednog četvornog kilometra, ali obiluje povijesnim znamenitostima i na popisu je UNESCO-ove svjetske baštine.

2. Malta nije jedini otok, ali je najveći u arhipelagu. Malteški arhipelag čini skupina od 7 otoka: Malta, Gozo i Comino koji us naseljeni i nenaseljenih Cominotto, Filfla, Manoel i Selmunett.

3. Ima dva službena jezika: malteški – koji je kombinacija arapskog, talijanskog, francuskog i engleskog i engleski.

4. Ima površnu samo 316km2 i po veličini je najsličnija otoku Hvaru koji ima 297 km2.

5. Ime otočne države navodno potječe od grčke riječi koja znači “med”. Na otoku živi endemska vrsta pčela, koja proizvodi jedinstvenu vrstu meda po kojoj je otok vrlo poznat.

6. Malta je jedno od najsunčanijih mjesta u Europi. Sa svojim povoljnim položajem u središtu Mediterana, Malta u prosjeku ima gotovo 3000 sunčanih sati godišnje.

7. Na Malti nema šuma, planina ni rijeka.

8. Za mjuzikl ‘Popeye’ iz 1980. na Malti je posebno izgrađeno cijelo jedno selo ‘Popeye Village’ koje je danas turistička atrakcija.

9. Malta je poznata po odličnoj hrani i obavezno isprobajte lokalne specijalitete Pastizzi i Qassatat. Pastizzi su punjeni jastučići od lisnatog tijesta i tradicionalno se nadijevaju ricottom ili graškom, ali možete ih pronaći i s drugačijim punjenjima. Qassatat su malene pite također punjene raznim nadjevima (ricottta, špinat, inćuni, grašak).

10. Nacionalno malteško jelo je zečji gulaš, lokalno poznat pod nazivom “stuffat tal-fenek”. Iako nisu autohtoni na Malti, zečeve su na ovaj otok uvezli Feničani te su ubrzo postali glavna namirnica.

11. Malta je prva zemlja u Europskoj uniji koja je legalizirala rekreacijsku upotrebu kanabisa 2018. Odrasle osobe smiju nositi do sedam grama kanabisa, a kod kuće mogu uzgajati najviše četiri biljke. Na otoku možete probati i Mar Casar Sacrum Merlot, crno vino s uljem marihuane.

12. Na Malti se nalazi točno 359 crkava, katedrala i kapela. Lokalci se znaju šaliti da dođete na Maltu i godinu dana se možete moliti svaki dan u drugoj kapelici te se vratiti kući kao svetac. Ako otputujete na Maltu obavezno posjetite St Johns Co Chathedral, jer ostavlja bez daha zbog načina gradnje i količine zlata koja je utrošena pri izgradnji.

13. Popularna je lokacija za snimanje filmova. Game of Thrones (prizori u tvrđavi St. Angelo, palači Verdala i vratima Mdina), Gladijator, Kapetan Philips, Troja i Da Vincijev kod snimani su na Malti.

14. Na Malti živi oko 500 000 stanovnika, a zanimljivo je da oko 200 000 ljudi malteškog podrijetla živi u Australiji. Nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu došlo je do velike migracije s Malte, a budući da je Australija bila dio britanske krune mnogi su se odlučili na emigraciju. Činjenica da se govorilo engleski i da je imala potrebu za radnom snagom također je odigrala veliku ulogu.

15. Plava laguna na Cominu čarobna je uvala koju turisti najčešće posjećuju u sklopu jednodnevnih izleta te ju obavezno stavite na popis lokacija koje ne smijete propustiti posjetiti.

View this post on Instagram

A post shared by عمرو العرس (@amarou)

16. Po malteškim otocima raštrkana su 3 UNESCO-va mjesta svjetske baštine: Valletta, megalitski hramovi i hipogej Hal Saflieni (podzemna prapovijesna megalitska građevina).

17. Kako Malta nema površinskih voda poput jezera, rijeka ili akumulacija, moraju koristiti ocean kao izvor vode, te ju filtriraju izravno iz oceana i nije baš nekog okusa. Zato je rješenje Kinnie – neslužbeno nacionalno piće Malte; omiljeno bezalkoholno piće koje se sastoji se od kuhane gorke naranče i ekstrakta pelina. Prvi put je predstavljen 1952. godine i poznat je po svom izrazito gorko-slatkom okusu.

18. Na Malti se vozi lijevom stranom ulice, što je samo jedna od mnoštva stvari koje su ostale nakon britanske kolonizacije (imajte na umu prilikom iznajmljivanja rent a cara). Iako su samostalni od 1964. na Malti ćete i danas vidjeti vidjeti crvene telefonske govornice, poštanske sandučiće, prepoznatljivu britansku arhitekturu...

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

19. Maltežani su ludi za nogometom, a navijaju ili za talijansku ili englesku reprezentaciju.

20. Razvod na Malti postao je legalan tek 2011.

Uz tradicionalni malteški pozdrav “Sahha” – do ponovnog susreta budi zdravo i dobro.

domagojsever.com/kontakt/

Objava Malta, savršena destinacija za odmor u središtu Mediterana pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Jedan od njih, onaj u kanjon Čikole, donedavno je bio nekako na margini, u sjeni obližnjeg Nacionalnog parka Krka, no posljednjih godina to se mijenja i Čikola je sve češće obavezna postaja u istraživanju ovog kraja. U zadnjim danima travnja ni mi nismo propustili priliku vidjeti taj fenomen najduže pritoke rijeke Krke, koja je tisućama godina snagom vode dubila uzak procjep u stijenama dalmatinskog krša. Rijeka Čikola duga je 46 kilometara, izvire podno Svilaje, a jedinstvenom ju čini raznolikost: od mirnog toka u Petrovom polju, do živahne bujice u zadnjem dijelu. Kanjon Čikole, dio od Petrova polja do ušća u Krku, dug 13 kilometara, zaštićen je kao značajni krajobraz, a njegova dubina na nekim dijelovima seže i do 130 metara.

Ovaj je kraj idealan za aktivni i adrenalinski odmor, pješačenje, penjanje, a za one najhrabrije tu su i prolazak ferate i spuštanje zip lineom. Mi smo odlučili biti hrabri i uputili smo se na feratu.

Dolazimo do zaseoka Bašići u blizini Drniša, od Šibenika smo se vozili dvadesetak minuta, i nalazimo se s ekipom iz agencije Šibenik Outdoor Adventure uz čiju ćemo pomoć i vođenje upoznati sve skrivene tajne koje skriva Čikola i ovaj čarobni kanjon. Upravo je proljeće idealno vrijeme za posjet Čikoli, saznajemo od naših vodiča, već u travnju i svibnju, ako su temperature visoke, razina vode počne ozbiljnije opadati. Nakon kratke šetnje uskoro se pred nama pojavljuje prizor od kojeg smo svi zanijemili od divljenja. Okovanu sivim stijenama, daleko u nizini vidimo Čikolu, vijugavu tirkiznu nit na rubovima prošaranu zelenilom drveća.

Ferata je, počnimo od definicije, penjački put osiguran sajlama i klinovima, kojim se prolazi do teže dostupnih, a nerijetko i najljepših dijelova nekih planina i kanjona poput ovog. Iako se ferata Čikola naziva laganom i turističkom, napominjemo da ipak nije prikladna za ljude koji se imaju strah od visine, no što se spremnosti tiče dovoljno je biti u nekoj prosječnoj tjelesnoj formi.

Oni koji se inače bave penjanjem po feratama i imaju vlastitu opremu mogu na nju ići i sami, ali apsolutno svi ostali trebali bi ići u pratnji stručnih vodiča, kao što smo to mi napravili.

Kompletnu opremu, kacigu, pojas i komplet za samoosiguranje osigurat će vam vodiči iz agencije Šibenik Outdoor Adventure, na nogama možete imati tenisice ili gojzerice, a, ako ih imate, ponesite i rukavice kako bi vam bilo lakše hvatati se za sajle.

Iako se feratom Čikola, koja je duga oko dva kilometra, može krenuti s dvije strane, pravilan početak je onaj na koji se dolazi iz ranije spomenutog mjesta Bašići. Od mjesta na koje ostavljamo automobil kreće šetnja duga oko kilometar, na kojoj se u jednom trenutku pred nama otvara prekrasan pogled na cijeli kanjon. Još nekoliko stotina metara i na samom smo početku ferate.

Ako krećete s ove strane, vodite računa o tome da je prvi dio najteži na cijeloj ferati jer prolazi preko dosta izloženih kamenih ploča s plitkim gazištima, dok je pod vama duboki i strmi kanjon. No onaj tko uspješno svlada taj prvi dio sigurno će bez problema svladati cijelu feratu koja vas u nastavku spušta duboko u kanjon, kroz uske prirodne tunele, slikovite pećine u stijeni… U jednom trenutku naći ćete se i pored same rijeke i njezinom vodom možete osvježiti od uzbuđenja vruće čelo. U nastavku se ponovo penje uz stijene, na dijelovima uživa u hodanju bez potrebe za osiguranjem, te naposljetku ferata završava u blizini mjesta Ključ.

Tu, zapravo završnu točku, mnogi koriste i kao početnu. To ima prednosti, pogotovo onima koji se prvi put susreću s feratom i može ih prestrašiti taj početni, strmi dio. U slučaju da se kreće obrnutim smjerom treba imati na umu da ćete na onoj najstrmijoj stijeni s početka priče završiti turu, kad su već umorni, ali moguće se u bilo kojem trenutku okrenuti i vratiti prema početnoj točki u Ključu.

Ako se odlučite za ovaj smjer, trebate automobilom pratiti putokaze za zip-line Šibenik do zaselka Delalije kod sela Ključ. Do ferate ćete od parkirališta hodati oko kilometar i pol putem na kojem je uređeno nekoliko vidikovaca s prekrasnim pogledom na Čikolu. Na putu ćete proći i pored zip-linea Šibenik, još jedne adrenalinske atrakcije ovog kraja. Zip line ima tri žice ukupne dužine čak 1,4 kilometra! Prva je duga 250, druga 500, a treća čak 600 metara i prolaze iznad najljepših dijelova kanjona.

Na putu za feratu treba proći pored početne točke zip-linea, ubrzo se puteljci križaju, a vi trebate krenuti onim koji vodi prema unutrašnjosti, a ne prema rijeci. Sve su to male udaljenosti od nekoliko stotina metara, i uskoro ćete vidjeti početak puta osiguranog sajlama. Ovdje nema velikih strmina, puteljak je ugodan, a pojas i sajle samo daju dodatnu sigurnost šetnji. Ne propustite na samom početku zastati i s jednog isturenog kamena pogledati jedan od najljepših vidikovaca na tirkizni kanjon!

Kanjon Čikole uistinu nas je oduševio. Šetnja, prekrasni pogledi na rijeku, adrenalin na ferati i zip-lineu… Ovo iskustvo niti jedan ljubitelj prirode i aktivnog odmora ne bi smio propustiti tijekom svog posjeta Šibeniku!

Nakon cjelodnevnog istraživanja ukusan roštilj s ekipom uvijek je dobra ideja. Prepoučam Vam smještaj na predivnom imanju Agroturizam Kalpić.

Do 21.5. možete sudjelovati u nagradnom natječaju “Pronađi svoje grill lice” i osvojiti vrhunski Kamado madness roštilj.

Tekst: Lana Mindoljević

Kontakt – Domagoj Sever

Objava Kanjon rijeke Čikole super je lokacija za aktivan odmor pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Preporučujem posjet špilji s lokalnim vodičem

Pristup špilji može biti pravi izazov, ali to je dio njene čarolije. Od plaže do špilje ima oko 700 metara, a potrebno je samo oko desetak minuta kajakom (prikladno je i za one manje fizički aktivne). U špilju je najjednostavnije ući kajakom ili plivajući, ali u svakom slučaju treba biti oprezan jer se radi o dugom i izrazito uskom ulazu u špilju.

Zbog sigurnosti uvijek preporučujem posjet špilji s lokalnim vodičem koji poznaje teren i može osigurati sigurno i informativno iskustvo. Najbolje vrijeme za posjet je za mirnog mora i kada je sunce visoko na obzoru. Poseban doživljaj je posjetiti špilju u trenucima kada kroz rupe u oknu prodiru zrake sunca, te stvaraju nestvarnu igru svjetla i sjene. Nažalost u to vrijeme često zna biti i gužva jer na ovako malom prostoru ne može biti više od desetak ljudi. Kristalno čista voda plavo-zelene boje zrcali okolne stijene, stvarajući gotovo nestvaran prizor.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Terenskim istraživanjima faune spužvi špilje Golubinke u špilji je zabilježeno čak 50 vrsta spužvi. Oni vidljiviji stanovnici špilje su šišmiši čija je koncentracija u špilji velika, te je izbrojano oko 2000 jedinki riđeg šišmiša (Myotis emarginatus ) i oko 1000 jedinki velikog potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum). Na kamenju zna biti vidljiv i njihov izmet, pa pripazite gdje dodirujete rukama.

Posjetite obavezno i Zmajevo oko koje se nalazi oko 200 metara udaljeno od špilje.

Ovaj prirodni bazen veličine oko 15 x 5 metara spojen je podvodnim prolazom s otvorenim morem i super je za ronjenje. Stijene oko bazena idealne su za sunčanje, a zanimljivo je da lokalci uz Zmajevo oko vežu i legendu prema kojoj kupanje u njemu donosi veliku sreću.

View this post on Instagram

A post shared by M A R I O J U R I N A (@mariojurina)

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Golubinka će vas zasigurno oduševiti i ostaviti vam nezaboravne uspomene. Planirajte svoj posjet već danas i otkrijte čaroliju ovog raja na Dugom Otoku!

Kontakt – Domagoj Sever

Objava Otkrijte skrivenu čaroliju – špilja Golubinka na Dugom otoku pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Ovaj foto natječaj još jednom je pokazao koliko ljubavi, kreativnosti i emocije postoji među ljubiteljima fotografije. Tema crno-bijele fotografije otvorila je prostor za posebne vizualne priče, snažne kontraste, igru svjetla i sjene te trenutke koji bez boje progovaraju još snažnije.

Jedno od najtežih žiriranja u zadnje dvije godine

Moramo priznati da je ovo bilo jedno od najtežih žiriranja u zadnje dvije godine. Pristiglo je toliko kvalitetnih, emotivnih i kreativnih fotografija da su uistinu nijanse odlučivale.

Svaka fotografija nosila je svoju priču. Neke su nas osvojile atmosferom, neke kompozicijom, neke emocijom, a neke jednostavnom, ali snažnom ljepotom trenutka. Upravo je to ono što crno-bijelu fotografiju čini posebnom, sposobnost da bez boje naglasi ono najvažnije.

Vaša kreativnost, emocije, kontrasti i posebna atmosfera crno-bijele fotografije učinili su ovaj natječaj uistinu posebnim.

Dobitnici Foto natječaja CRNO-BIJELO

Stručni žiri je prema kriteriju kreativnosti odabrao dobitnike:

1. mjesto – Aleksandar Tomulić

Nagrada: SelectBox poklon paket Čarobni odmor u vrijednosti od 144,99 €

2. mjesto – Valentina Dominković

Nagrada: SelectBox poklon paket Gurmanski stol u vrijednosti od 64,99 €

3. mjesto – Josip Soče

Nagrada: SelectBox poklon paket Stol za dvoje u vrijednosti od 44,99 €

Iskrene čestitke sretnim dobitnicima! Molimo vas da nam se javite u inbox radi dogovora oko preuzimanja nagrada.

Hvala svima na sudjelovanju

Veliko hvala svima koji su sudjelovali, pratili natječaj i podijelili s nama svoje crno-bijele fotografske priče. Vaše fotografije još su jednom pokazale koliko se snažnih emocija može prenijeti kroz kadar, kompoziciju i svjetlo.

Crno-bijela fotografija ima posebnu čar. Ona nas usmjerava na emociju, oblik, kontrast i priču. Upravo zato nam je bilo posebno zadovoljstvo gledati sve vaše radove i otkrivati različite načine na koje ste interpretirali temu CRNO-BIJELO.

Hvala partneru SelectBox

Posebno zahvaljujemo našem partneru SelectBox-u na osiguranim nagradama i podršci foto natječaju.

Zahvaljujući ovakvim partnerstvima zajedno stvaramo još ljepše priče, uspomene i prilike za sve zaljubljenike u fotografiju.

Vidimo se uskoro u novom foto natječaju

Još jednom čestitamo pobjednicima i zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u Foto natječaju CRNO-BIJELO.

Nastavite fotografirati, stvarati i dijeliti svoje posebne trenutke s nama.

Vidimo se uskoro u novom foto natječaju!

Prethodni članak: 15. smotra rovinjske fotografije: 66 odabranih radova – Domagoj Sever

Objava Pobjednici Foto natječaja CRNO-BIJELO – više od 600 prekrasnih fotografija pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Poderane gaće tradicionalan su recept koji je izrazito jednostavan i jeftin. Tajna pripreme tijesta za poderane gaće je dodatak čvrstog jogurta ili jogurta te praška za pecivo.

SASTOJCI:

500 g glatkog brašna

1 čvrsti jogurt (može i običan)

1 kockica kvasca

2 dcl mlijeka

1 prašak za pecivo

sol

ulje

Kvasac prelijte sa 1 dcl mlakog mlijeka, dodajte malo šećera i malo brašna te promiješajte i stavite na toplo oko 15 minuta da kvasac naraste. U većoj posudi izmiješajte preostalo brašno, sol, prašak za pecivo, čvrsti jogurt te dodajte dignuti kvasac i zamijesite tijesto (ako želite slatko tijesto dodajte još šećera). Ostavite opet na toplom oko 30 minuta da naraste. Razvaljajte tijesto na debljinu između 5mm i 1cm i narežite na trokute (ako želite baš izgled poderanih gaća) ili pravokutnike (kao na slici). Na kraju zarežite manje komade po sredini kao na slici.

Ugrijte ulje. Najbolja provjera dobre temperature ulja je na način da vrh drvene kuhače stavite u ulje. Kad počnu mjehurići oko vrha kuhače, onda je temperatura idealna. Pecite oko minutu sa svake strane dok tijesto ne dobije zlatno žutu boju. Ako vam je ulje previsoke temperature prebrzo će tijesto potamniti i neće se lijepo ispeći.

Bitno je da ih slažete na salvete ili papirnate ubruse da upiju višak masnoće. Ako radite slano tijesto, možete napraviti za preljev npr. dressing s češnjakom i jogurtom, a ako radite slatko tijesto možete samo posuti šećerom u prahu ili namazati nekim domaćim pekmezom.

Dobar tek!

Kontakt – Domagoj Sever “Tajna pripreme za najukusnije poderane gaće”

Objava Tajna pripreme za najukusnije poderane gaće pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Kopi Luwak, poznat je i kao kava cibetke – „rođakinje mačaka, imaju vitko tijelo s kratkim nogama, koje završavaju uglavnom s pet prstiju. Krzno im je najčešće pjegavo ili prugasto, no može biti i jednobojno. Na dugim licima imaju šiljaste njuške s 32 do 40 zubi, zašiljene ili zaobljene uške, duge brkove i velike oči. Cibetke su samotne životinje koje većinu vremena provode na drveću. Oštre kandže koje mogu uvlačiti koriste za hvatanje debala i grana, a u održavanju ravnoteže pomažu im dugi repovi“) Cibetke – Wikipedija (wikipedia.org). Ova rijetka i ekskluzivna kava dolazi iz Indonezije, Filipina, Vijetnama i drugih dijelova jugoistočne Azije, a ja sam je imao prilike kušati u Wae Rebou, tradicionalnom indonezijskom selu na otoku Flores. Ono što Kopi Luwak čini tako posebnom je neobičan proces proizvodnje koji uključuje cibetke, male sisavce koji se hrane plodovima kave.

Proces proizvodnje Kopi Luwaka počinje kada cibetke biraju najzrelije bobice kave za konzumaciju. Nakon što pojedu bobice, proces probave odvija se unutar njihovog probavnog trakta, gdje enzimi razgrađuju vanjsku ljusku bobice, ali ostavljaju zrno kave netaknutim. Zrna kave potom prolaze kroz probavni sustav cibetke, a tijekom tog procesa, fermentacija i probavni enzimi dodaju jedinstvene arome i karakteristike zrnu kave. Nakon što cibetka izbaci zrna kave, lokalni ljudi ih pronalaze u izmetu i sakupljaju. Zatim slijedi proces čišćenja, pranja i sušenja zrna kave prije nego što se ona prži i priprema za konzumaciju.

Iako se možda čini neobičnim, proces fermentacije unutar probavnog trakta cibetke rezultira kavom koja ima izvanredan okus. Kopi Luwak često se opisuje kao kava s blagim okusom, s manje gorčine i kiselosti u usporedbi s drugim vrstama kave. Također, dodatne arome koje su dodane tijekom procesa probave daju joj složenost i bogatstvo okusa koje se rijetko može naći u drugim kavama.

No, ekskluzivnost i rijetkost Kopi Luwaka dolaze s visokom cijenom. Cijene ovog luksuznog napitka mogu doseći i stotinu eura po šalici, čineći ga jednom od najskupljih kava na svijetu. Visoka cijena djelomično proizlazi iz činjenice da je proizvodnja Kopi Luwaka vrlo ograničena i zahtijeva mnogo rada, kao i to da je potražnja za ovom kavom visoka među ljubiteljima kave i kolekcionarima.

Iako je Kopi Luwak često hvaljen zbog svojeg jedinstvenog okusa i ekskluzivnosti, postoji i kritika koja se odnosi na etičnost njegove proizvodnje. Postoji zabrinutost oko postupanja prema cibetkama i pitanja o tome jesu li uvjeti u kojima se one drže prikladni. Stoga, kupci Kopi Luwaka sve više traže informacije o postupcima dobavljača kako bi bili sigurni da podržavaju etički održivu proizvodnju.

Unatoč kontroverzama, Kopi Luwak i dalje ostaje fascinantan primjer kako se procesi prirode mogu iskoristiti za stvaranje nečega jedinstvenog i nevjerojatnog. Za ljubitelje kave koji traže iskustvo koje nadilazi uobičajene okuse i arome, ova egzotična kava pruža nezaboravan doživljaj koji se ne može naći nigdje drugdje.

Kontakt – Domagoj Sever

Objava Kopi Luwak, najskuplja kava na svijetu pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

1. Budimpešta ima najstariju metro liniju kontinentalne Europe. U cijelom svijetu samo je Londonska podzemna željeznica starija. Metro ima četiri linije na kojima se dnevno preveze skoro milijun ljudi, te ukupno 52 postaje na 38,2 km tračnica. Linija M1 dovršena je 1896., a uvrštena je 2002. na UNESCO-v popis svjetske baštine. Najnovija, M4 linija koja je otvorena 2014. godine, često se spominje kao jedna od najljepših metro linija na svijetu, jer ju krase postaje koje su ujedno i predivan primjer moderne mađarske arhitekture 21. stoljeća. Metro je izuzetno jednostavan za snalaženje, a dnevna karta stoji 35 kuna.

2. Budimpešta je svjetska prijestolnica termalnih kupki i ima više od stotinu izvora termalne vode iz kojih dnevno teče više od 70 milijuna litara vode temperature od 21 do 79 stupnjeva, pa svakako posjetite i neke toplice.  Ja sam posjeto terme Gelert i Szechenyi, a da sam imao više vremena, zasigurno bi posjetio još neke.

Stoljetno termalno kupalište Gellért jedno je od najvećih i najluksuznijih lječilišnih kompleksa u Budimpešti. Termalni bazeni, bazeni s valovima i razni spa tretmani nude izvrsno opuštanje i zabavu tijekom cijele godine. Ako tražite izvrsnu lokaciju za fotografiranje, unutarnji bazen također je popularno instagramabilno mjesto.

Kupalište Szechenyi (izgrađeno 1913.) najposjećenija je atrakcija u Budimpešti: opuštajuće, zabavno i noću romantično. Uz čudesne ljekovite prirodne vrele vode u 18 bazena, postoji 10 sauna/parnih kabina, te nekoliko terapija masažom i tretmana lica.

3. Budimpešta je osnovana 1873. spajanjem tri grada: Budima, Starog Budima i Pešte. Pronalaženje imena za novu prijestolnicu izazvalo je mnogo kontroverzi. Neki od predloženih imena uključivali su Hunvár, Etelvár ili Honderű. Na kraju je Budimpešta pobijedila, postavši tako službeno ime glavnog grada Mađarske.

4. Sinagoga Dohány u Budimpešti najveća je europska sinagoga sa kapacitetom od 2964 sjedećih mjesta (sjedišta u prizemlju namijenjena su muškarcima, dok su ona na galeriji rezervirana za žene). Također je druga najveća u svijetu nakon njujorškog hrama Emanu-El. Izgrađena u periodu između 1854. i 1859. godine u pseudomaurskom stilu, po uzoru na islamsku arhitekturu sa sjevera Afrike i juga Španjolske. Kompleks sinagoge u ulici Dohány sastoji se od Velike sinagoge, Hrama heroja, groblja, Memorijala i Židovskog muzeja.

5. Samo jedna zgrada u Budimpešti viša je od 96 metara, novi neboder koji je još u izgradnji i biti će visok 120 metara. Pogled prema centru Budimpešte otkriva da sve zgrade stoje približno na istoj visini. Sve osim dvije: mađarskog parlamenta i bazilike Szent Istvan (svetog Stjepana), koje obje mjere točno 96 metara. Bazilika svetog Sjepana jedna je od najčešće fotografiranih mađarskih turističkih atrakcija i krije tisuće tajni. Posvećena je 1905. nakon 54 godine izgradnje, poznata je po svojim zvonima, od kojih je svako posvećeno nekom svecu. Zanimljivo je da je bazilika trebala biti posvećena sv. Leopoldu, zaštitniku Austrije, ali je odluka promijenjena u zadnji tren.

6. Izumitelj slavne Rubikove kocke, Erno Rubik rođen je u Budimpešti 13. srpnja 1944. Postoji nekoliko inačica Rubikove kocke. U klasičnoj inačici, svaka od šest strana kocke ima 9 kvadratića (u bijeloj, crvenoj, narančastoj, plavoj, žutoj i zelenoj boji), koje treba složiti tako da svaka strana bude jednobojna. Matematičari su izračunali da postoji oko 43 trilijuna kombinacija kocke. Unatoč tome, kocku je moguće složiti u najviše 20 poteza.

7. Zgrada mađarskog parlameta treća je najveća zgrada parlamenta na svijetu i druga u kontinentalnoj Europi, odmah iza parlamenta u Bukureštu. Mađari je nazivaju Országház i jedan je od najpoznatijih simbola Budimpešte. Mađarski parlament otvoren je 1896. godine, simbolički obilježavajući tisućljetnu obljetnicu dolaska Mađara na to područje. Simbolički se i broj 96 pojavljuje još jednom, te točno toliko u metrima iznosi visina Parlamenta. Iako je otvaranje obavljeno još 1896., zgrada je dovršena osam godina kasnije, 20 godina nakon početka radova. Ono što je za nas Hrvate posebno zanimljivo jesu grbovi na glavnom ulazu. Ima ih ukupno šest, a od njih šest čak četiri su hrvatska grba, Slavonije, Dalmacije, Hrvatske i Rijeke.

8. 2010. u Budimpešti je sa vrha brda Gellért snimljena najveća panoramska fotografja na svijetu (70 gigapixela). Rekord je do danas nekoliko puta srušen i sada ga drži panorama Kuala Lumpura sa 846 gigapixela. Odmah prvu večer mojeg boravka u Budimpešti morao sam otići na 235 metara visoko brdo Gellert koje je jedna od najboljih lokacija za fotografiranje Budimpešte i definitivno moja preporuka za fotografiranje zalaska sunca. Na brdu se nalazi i slavna Citadela, te 40 metara visok spomenik Slobodi.

Sa brda se pruža i predivan pogled na mostove koji spajaju grad, a svaki od njih ima neku svoju legendu ili mit. Najpoznatija je legenda o lančanom mostu Széchenyi koja se veže uz ogromne skulpture lavova postavljene s dva kraja mosta. Dugo vremena se pričalo da je tvorac lavova János Marschalkó zaboravio životinjama isklesati jezik, a kada su na to umjetniku skrenuli pozornost, od sramote je izvršio samoubojstvo. Dobra je vijest da je to samo legenda, jer lavovi zapravo imaju jezike.

9. Dvorac Vajdahunyad izvorno je izrađen za privremenu izložbu od drveta i kartona. Međutim, postao je toliko popularan među posjetiteljima da je mnogo kasnije, 1904., izgrađena njegova stabilna verzija. Danas se čitav kompleks sastoji od 21 manje povezane zgrade koje su zasebno projektirane kao kopije drugih značajnih građevina koje se nalaze diljem povijesne Ugarske. 

10. Mađari godišnje pojedu više od 500 grama mljevene paprike. Paprika je jedan od najpoznatijih mađarskih proizvoda i velikodušno se koristi u mađarskoj kuhinji.

Kako na svim putovanjima jedem lokalnu hranu, tako je bilo i u Budimpešti. Mađarska kuhinja ima mnogo sličnosti sa kontinentalnom hrvatskom kuhinjom, te ju krase začinjenija i jača jela. Obavezno probajte dobru paštetu od guščje jetre, gulaš, paprikaš, perkelt, langoše, a nemojte propustiti zasladiti si putovanje sa nekom od poznatih slastica: Doboš, Esterhazy i Žarbo tortom.

Na kraju nekoliko fotografija sa tri lokacije koje ne smijete zaobići – Fishermans Bastion (ribarska kula/tvrđava), Budimski dvorac i velika gradska tržnica.

Ribarska tvrđava je izvorno, kao dio budimskih gradskih zidina, imala obrambenu ulogu. Ime je dobila po Ribarskom gradu ispod nje, po potrebi su ribari koji su tamo prodavali bili i branitelji kule. Iako Ribarska tvrđava danas možda izgleda kao srednjovjekovna tvrđava, izgrađena  je početkom 20. stoljeća u neogotičkom stilu. Sedam tornjeva tvrđave simbolizira sedam Mađarskih plemena. Uvrštena je 1987. godine na popis Svjetske baštine UNESCO-a zajedno s Budimskom dvorskom četvrti. Najbolja je lokacija za fotografiranje izlaska sunca, a nakon toga možete uživati u ispijanju kave na terasi, te šetnjom 140 metara dugim zidinama.

Budimski dvorac dao je izgraditi hrvatsko-ugarski kralj Bela IV., a služio je kao rezidencija mađarskih kraljeva. Prvi dijelovi potječu iz 1265. godine, a ispod samog dvorca i njegovih zidina nalazi se veliki broj hodnika koji svjedoče o dalekoj prošlosti Budimpešte. Pored spomenutih hodnika, po legendi, bitno mjesto su i labirinti u kojima je Vlad Tepeš, poznatiji kao Drakula, bio zarobljen 14 godina. U dvorcu se nalazi Mađarska nacionalna galerija, Muzej povijesti Budimpešte, te zatvorena dvorišta i terasa koja ga povezuje s Ribarskim bastionom te crkvom Matijaša Korvina.

Velika gradska tržnica je najveća i najstarija zatvorena tržnica u Budimpešti, te jedna od najvećih u Europi. Nalazi se na kraju poznate Váci ulice i peštanske strane Mosta slobode na trgu Fővám. Možete uživati u specijalitetima mađarske kuhinje i pronaći veliku ponudu lokalnih suvenira i hrane.

Kontakt – Domagoj Sever “10 Interesting Facts About Budapest”

Objava 10 Interesting Facts About Budapest pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Ime je Sahara dobila po arapskoj riječi “sahra”, što znači kamena pustinja. Iako je mnogi zamišljaju kao područje prekriveno isključivo pijeskom koji tvori pokretljive dine, dio Sahare je golema kamena pustinja u kojoj prevladavaju ogoljeli sedimentni slojevi.

Sahara se prostire kroz 11 zemalja te zauzima gotovo trećinu afričkog kontinenta. Njezina ukupna površina od 9.100.000 km² čini ju trećom najvećom pustinjom iza Antarktika i Arktika. Karakterizira ju iznimno mala količina oborina. Prosječna godišnja temperatura iznosi 31°C, a doseže i 50, dok se noću spušta ispod ništice. Najveća ikad zabilježena temperatura je 58°C.
Kročiti nogom u Saharu i osjetiti milijune zrnaca pijeska ili se pak popeti na jednu od dina čija visina može doseći 160-180 metara, nezaboravan je trenutak svakog boravka u pustinji.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Sve u svemu, pustinja Sahara u Maroku je izvanredna destinacija koja posjetiteljima nudi nezaboravno iskustvo zadivljujućih krajolika, jedinstvenog životinjskog svijeta i bogate kulturne baštine.

Na putovanju Saharom nikako ne smijete zaobići nomadska plemena. Jedna obitelj posjeduje 3-4 šatora od kojih svaki ima svoju namjenu (kuhinja, dnevni boravak, spavaonica). Uzgajaju domaće životinje poput koza i kokoši. Žene se uglavnom skrivaju od stranaca, pa ćete nerijetko doživjeti da vas dočeka svježe pripremljeni čaj, no domaćicu nećete vidjeti.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Doživjeti dine u Maroku

Jedno je gaziti po dinama, posebno ujutro kad su netaknute i svježe oblikovane vjetrom, a sasvim drugo doživjeti ih jašući deve, ili pak prelazeći preko vrhova kvadom i džipom, u kojem ćete iz prve ruke doživjeti svu raskoš i umijeće svog vozača. Doživljaj prelazaka preko dina, spuštanje, dizanje možemo samo opisati kao vožnju najboljim roller coasterom. 

Jahanje deva je poseban doživljaj, posebno ako potraje nešto duže od sat vremena. U svakom slučaju, moguća je lagana upala mišića nakon održavanja ravnoteže dok deva mirno korača pijeskom. Svaki njezin korak u daljini je davao kombinacije koje ni najbolji slikar ne bi mogao zamisliti. Naše deve elegantno su gazile preko dina Erg Chebbi prema našem odredištu, mjestu usred pustinje i Desert Majestic Luxury Campu. Kao što samo ime govori, luksuzno je toliko da imate sve. Doslovno. Struju, vodu u izobilju jer kamp je podignut na jednom od izvora, pa čak i vino. Butelja kvalitetnog crnog vina stajat će vas dvadesetak eura, što je naš pojam luksuza diglo na još viši nivo. Vodič kroz Maroko pročitajte OVDJE.

Saharska klima

Sahara kakvu danas poznajemo nije oduvijek suha i vruća. Postoje brojni dokazi o promjeni klime u Sahari. Sahara je prije 5000 godina bila plodna, puna bujne vegetacije i života. Brojni artefakti i crteži pronađeni u špilja svjedoče da je nekada bila vlažnija i povoljnija za razvoj biljnih i životinjskih vrsta, a time i pogodna za život ljudi. U razdoblju od 5000-10000 godina prije nove ere južni dio Sahare bio je prekriven šumom, a sjeverni travom. Posebno na južnome dijelu postojala su i jezera u kojima su obitavale brojne vrste riba.

Maraton Des Sables

Još jedna zanimljivost vezana za Saharu je šestodnevni ultramaraton u dužini od 251 km. Najteža utrka na svijetu Marathon Des Sables održava se svake godine od 1986. u Sahari u južnom Maroku.
Trkači danima trče preko beskonačnih pješčanih dina i dovode svoj organizam do samih granica. Svaki trkač mora biti samodostatan, odnosno nosi svoj ruksak i vodu. Onoliko koliko smatra da mu je dovoljno za taj dan. Iako djeluje izazovno, ovo je jedna od najopasnijih utrka na svijetu zbog visokih temperatura koje dodatno iscrpljuju organizam. Temperature dnevno dosežu više od 50 stupnjeva, a zbog vrućina rijetki uspiju stići do cilja.

Pravilo je jedno: ako te deve dostignu, ispadaš!

Maraton je bio zamisao francuskog koncertnog promotora Patricka Bauera koji je 1984. prešao pustinju Saharu pješice i sam. U 12 danas prešao je 350 km. Dvije godine poslije održan je prvi Marathon des Sables. 23 trkača sudjelovala su u utrci tada, a danas tisuće. Cilj maratona je među ostalim pomoć djeci i populaciji u nepovoljnom položaju, prvenstveno zdravstvenom i obrazovnom.

Iako izazovno, putovanje u Saharu uistinu je iskustvo koje bi svatko trebao doživjeti barem jednom u životu.

Kontakt – Domagoj Sever “Sahara, najveća vruća pustinja na svijetu“

Objava Sahara, najveća vruća pustinja na svijetu pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

U potrazi za značajnim Šibenčankama

Arsen Dedić, Dražen Petrović, Faust Vrančić, Mišo Kovač, Maksim Mrvica, Goran Višnjić….. imena su najpoznatijih Šibenčana i samo mali dio liste najznačajniji. S druge strane, lista najpoznatijih Šibenčanki daleko je skromnija. I njih je mnogo, i njihov je značaj za ovaj grad jednako važan, no ipak su zaboravljene. Turistička zajednica Grada Šibenika na čelu s direktorom Dinom Karađolom i Udruga turističkih vodiča “Mihovil” vode brigu o tome, te naš posjet Krešimirovom gradu kreće od najznačajnijih “Šibenskih cura”. Kroz šetnju gradom u društvu sjajne vodičice Tine Biluš prisjetili smo se značajnih žena iz šibenske povijesti, koje su svojim zanimanjima, pozivima i djelovanjem ostavile neizbrisiv trag.

Jedna od njih je Ester Mazzoleni, svjetski poznata operna diva i jedna od najboljih sopranistica koja je svojim glasom i izvedbama dala nemjerljiv doprinos Šibeniku, a posebne zasluge imala je i u izgradnji šibenskoga kazališta. Umrla je u Palermu s 99 godina, gdje danas ima i svoju ulicu. U Šibeniku nažalost još uvijek ne, ali zahvaljujući članovima Kolektiva 4B, povodom 140. obljetnice rođenja Ester Mazzoleni, dobila je pet metara visoku skulpturu gramofona koja teži pola tone.

Čuli smo još mnogo priča o hrabrim Šibenčankama, saznali zašto su za ovaj grad važne benediktinke, tko je Ana Šare i kakva je poveznica Arsena Dedića i Šempre Šole koju je opjevao na Splitskom festivalu 1965. Saznali smo kako se Duma udova Franić kao poduzetnica koja je vodila javnu kuću izborila za svoja prava, zašto se sudilo Mrni i Dobri te kako je Tonka Friganović postala vojnikinja i čak otišla na bojište.

Vjenčanja u svibnju nema

Tako je to od 17. stoljeća, kad je Šibenik poharala kuga. Tada je i nastala legenda o Jeleni. Bilo je to teško razdoblje u kojem je zbog kuge Šibenik od 12 000 stanovnika ostao jedva na 1500. Djevojka po imenu Jelena odlučila je brinuti o bolesnicima, čak je svoj ljetnikovac preuredila u bolnicu i tamo im pomagala. Kad je situacija postala kritična, a leševe na ulicama grada nije više imao tko spaljivati, Jelena odlazi u katedralu. Tamo se zarekla da će se zarediti ako Bog spasi njezin grad. Kad je kuga počela jenjavati i stanje se polako vraćalo u normalu, Jelena se zaista zaredila i otišla u samostan. Njoj u čast odlučeno je kasnije da u svibnju u Šibeniku nema vjenčanja.

Vinogradi, vinarije, vina i vraški dobre degustacije

Posjetiti Šibenik, a ne degustirati vrhunska vina, hmm…. što bi na to rekao Tin Ujević?! Kralj boema znao je uživati u baš svakoj ispijenoj čaši, a jednom je prilikom najbolje opisao temu:

“Vino razvezuje jezik, dariva blistave govorničke teme, stvara rječitost. U vinu je sveta iskra. Vino i nadahnuće, to je jedan pojam; rječitost, duh i poezija izlaze iz vina.”

Kršovit krajolik i škrta zemlja dali su Šibeniku izvrsno vino, a nama uz njegovu degustaciju i najbolje pripovjedače. Na ulazu u vinariju Vinoplod, koja je danas u vlasništvu zagrebačkog Badela, čekaju nas ljubazni domaćini Krešo Lokas i Bruno Bedrica. 

Nakon ulazne degustacije žestokih pića, kreće razgled kušaonice i tumačenje o prošlosti i važnosti loze, vina i vinarstva šibenskoga (k)raja. Vinarija Vinoplod sa svojim vinima i žestokim pićima zadnjih godina osvojila je niz prestižnih nagrada i tu nije kraj. 

Kušaonica je za posjetitelje otvorena svakog četvrtka od 17-19, a uz prethodnu najavu možete saznati sve o preradi grožđa, tko ga mora gaziti, kako se pune butelje, koliko koja sorta leži u kojoj bačvi. Čut ćete važnu i nezaobilaznu priču o tri kite na dovratku, te kakva je veza između loga Vinoploda i katedrale svetog Jakova. Uz vino i žestoka pića, preporučujemo kušati domaći sir, pršut i masline, jer debit, babić, pošip i ostatak društva to jednostavno traže.

“Ne poznavati ukus vina, isto je kao i ne vidjeti boje. Život treba vidjeti i s te strane. Inače ostajete polučovjek kojeg samo govor izdvaja od ostalih sisavaca”

Tin Ujević

Još jedna vinarija koju svakako vrijedi posjetiti, no za nju pokušajte odvojiti cijeli dan, jest Testament Winery. Kao prvo uživajte u tišini s pogledom na okolna polja vinove loze, prošećite, a nakon toga doživite Testament vina u kušaonici smještenoj u organskim vinogradima Jadrtovca. 50 hektara loze daje im godišnje između 150 i 200 tisuća boca vina. Preporučujemo redom šampanjac, roze, debit, pošip premium, babić, plavac mali. Uronite u prekrasne poglede prožete vrhunskim kapima, a u intermezzu nemojte odbiti koji zalogaj sira, pršuta, maslina, jer dalmatinski doživljaj bit će potpuniji. Shvatit ćete na što mislimo nakon druge, treće čaše.

Gastro

Proljeće je možda najbolje vrijeme za obilaženje restorana u većim dalmatinskim gradovima, s obzirom na standardne ljetne gužve. Šibenik zaista ima bogatu ponudu vrhunskih restorana. Nude pravo bogatstvo okusa, od gregade s palentom, škampa ili dagnji na buzaru, hobotnice ili tune na žaru, pa do raznih vrsta rižota i tjestenine, juha i salata. Deserte nemojte zaboraviti, a uz odličnu ponudu oduševit će vas izuzetno ljubazno osoblje. 

Želite li pojesti obrok uz pogled nam more, na šibenskoj rivi ih ne manjka. Posebno je ugodno izvan sezone, kad je puno lakše doći do stola.

Putujete li u smjeru juga obavezno stanite prije Šibenskog mosta. Uz jedan od najljepših pogleda na naše more imat ćete priliku kušati netom izvađene ekološke jadranske kamenice koje stvara najčišće i najljepše more na svijetu. Sjajna ideja koju Dalmatia sea food nudi svojim gostima kako u cestovnom tako i u pomorskom prometu, jer kamenice vam mogu dostaviti i na vaš brod, ili ih jednostavno možete kupiti, pa spremiti sami kasnije. Naravno ne baš jako kasnije jer ipak se radi o sirovim školjkama. I pripazite, jer kamenice su navodno jedan od najjačih afrodizijaka. U slast!

Outdoor

Outdoor ponuda danas je jedna od neizostavnih karika turističke ponude svakog mjesta, tako i Šibenika. Mi smo ovoga puta odabrali Krka bike tour. 30-ak kilometara dugačku turu električnim biciklima u organizaciji agencije BlueGreen. Ovisno o turi koju odaberete voditelj Dean Batak odvest će vas i do najskrivenijih kutaka okolice Šibenika, pokazati vam netaknutu prirodu Nacionalnog parka Krka unutar njegovih granica, ali i onih vanjskih.

Čak i onih dijelova koje su neki stari repovi zarobili i koji se danas raspadaju u neposrednoj blizini jednog od najzaštićenijeg područja prirode. Pod budnim okom diva s brda iznad Skradinskoga buka s ponosom propadaju zadnji ostaci nekadašnje Tvornice aluminija Lozovac u kojoj je 1937. proizveden prvi aluminij na Balkanu. Možete prošetati i pogledati što je ostalo od svega, naravno na vlastitu odgovornost. Ukratko – Černobil! U neposrednoj blizini nacionalnog parka…

View this post on Instagram

A post shared by LocationsHub/Reel-Scout (@reelscout)

Nastavljamo dalje do ulaza u Nacionalni park Krka, te prolazimo dio ture unutar granica Parka. Prvi put električnim biciklom koji niti nakon 30 kilometara u nogama ne ostavlja baš nikakav osjećaj umora. Sjajno, posebno za one koji bi kombinirali šetnju s vožnjom bicikla. Naša vožnja završava u Skradinu, te se gumenim čamcem vraćamo u Šibenik. Vožnje traje dvadesetak minuta, a Šibenik nam s morske strane daruje sasvim novi prizor, koji oduzima dah. 

Šibenik – grad tvrđava

Upravo s pučine najbolje se vide katedrala sv. Jakova te četiri ljepotice, tvrđave koje su postale možda i najprepoznatljiviji zaštitni zna Šibenika. Sagrađene u svrhu obrane od turske vojske, najstarija je tvrđava sv. Mihovila oko koje je kasnije nastao grad, tvrđava sv. Nikole koja je sa svih strana okružena morem, te će vas uvijek prva pozdraviti ulazite li u Šibenik morskim putem. Do nje vodi prekrasna šetnica sv. Ante, a tvrđava je na listi svjetske baštine UNESCO-a. Tvrđava Barone često nazivana i Šubićevac, dobila je ime po barunu Christofu Martinu von Degenfeldu. Danas ovdje možete saznati priču o velikoj hrabrosti i pobjedi, te uz pomoć novih tehnologija  ući u 17. stoljeće i vidjeti kako su se odvijale borbe s Osmanskim Carstvom. Tvrđava sv. Ivana najviša je šibenska tvrđava i dokaz zajedništva građana koji su ju sagradili za svega 45 dana.      

Sve zajedno tvore glazbeno-kulturni centar i mjesto koje vas putem modernih tehnologija vraća daleko u prošlost. Mjesto koje s cjelokupnom ponudom Šibenik svrstava na kartu najpoželjnijih destinacija.

View this post on Instagram

A post shared by Love Sibenik (@lovesibenik)

Amadria park Šibenik kompleks je koji vam pruža sve na jednome mjestu. Od ponude luksuznih hotela Jakov, Ivan, Jure ili Andrija u kojima će vam najveći problem biti što odabrati od ponude raznovrsnog sadržaja koji nude ili pak sjajne ponude u restoranu.  U svakom slučaju poželjet ćete ostati puno duže od planiranog.

View this post on Instagram

A post shared by Amadria Park Šibenik (@amadriaparksibenik)

Od svih atrakcija Amadria parka u Solarisu, najviše nas je oduševilo Dalmatinsko etno selo. I ne samo nas, već i goste koji dolaze. Marin kojega smo zatekli dok je pekao tradicionalni kruh u jednoj od koliba u sklopu sela, rekao nam je da se gosti najčešće čude i pitaju kako je moguće da je netko došao na ideju napraviti nešto takvo, te da takvu autentičnost nisu nikada nigdje vidjeli. I zaista, Dalmatinsko etno selo pružit će vam doživljaj izvornog načina života i kulinarskog nasljeđa šibenskog kraja.

Marin inače u sezoni dnevno ispod peke ispeče 60-80 kruhova, koji se na oko 350 Celzijevih stupnjeva peku desetak minuta. I savršeno idu uz ribu, morske plodove, domaći sir, masline te neizostavnu dalmatinsku pismu.

I zato krenite na ovo putovanje, doživite šibenski komadić raja!

Kontakt

Objava Šibenik – vodič za najbolji vikend doživljaj pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Ako se pitaš gdje fotografirati proljeće u Zagrebu, dobra vijest je da grad nudi mnogo fotogeničnih lokacija na relativno maloj udaljenosti. Od klasičnih gradskih vizura do mirnijih parkova i jezera, proljetne foto lokacije u Zagrebu nude velik izbor kadrova za mobitel, fotoaparat ili društvene mreže.

U nastavku donosim 11 lokacija koje vrijedi posjetiti ako želiš uhvatiti najljepše proljetne prizore u Zagrebu.

“You can cut all the flowers but you cannot keep Spring from coming.”

PABLO NERUDA

1. Trg kralja Tomislava

Jedna je od najpoznatijih zagrebačkih lokacija i odličan izbor za proljetne fotografije. Uređene zelene površine, cvjetne gredice i pogled prema Umjetničkom paviljonu stvaraju klasičan gradski kadar koji uvijek dobro izgleda na fotografijama.

Ovo je posebno dobra lokacija za sunset fotografiranje, kada je svjetlo mekše, a prostor mirniji. Ako tražiš prepoznatljiv kadar koji odmah asocira na proljeće u Zagrebu, Tomislavac je gotovo uvijek siguran izbor.

Proljeće u Zagrebu, koje su najbolje lokacije za fotkanje

Poznata je po mirnijoj gradskoj atmosferi i vrlo fotogeničnim proljetnim prizorima. Upravo zato je zanimljiva svima koji žele drukčiji zagrebački kadar, izvan najprometnijih točaka u centru.

U proljeće ova ulica može biti posebno atraktivna za portrete, detalje i opuštene gradske fotografije. Dobar je izbor za one koji vole kombinaciju urbane kulise i sezonskog ugođaja.

3. Ribnjak

Park Ribnjak nudi jednu od najugodnijih proljetnih atmosfera u centru Zagreba. Zelenilo, staze i mirniji ritam čine ga odličnim mjestom za šetnju, ali i za fotografiranje prirodnijih, opuštenijih kadrova.

Ako tražiš lokaciju koja spaja centralnu poziciju i osjećaj odmaka od gradske gužve, Ribnjak je vrlo praktičan izbor. Posebno dobro funkcionira za lifestyle fotografije i proljetne scene s više prirode u kadru.

Spring in Ribnjak Park
: Gordana Vukorepa / Zakaj volim Zagreb#Zagreb #VisitZagreb #LoveZagreb pic.twitter.com/sWC2Ws98jY

— Zagreb Tourist Board (@zagreb_tourist) March 23, 2022

4. Jarun

Jarun je odlična opcija za sve koji vole više prostora, vodu i otvorene vizure. U proljeće ova lokacija izgleda svježije, zelenije i prozračnije, pa je vrlo pogodna za široke kadrove, portrete i rekreativne scene.

Osim za fotografiranje, Jarun je dobar i za cjelodnevni obilazak jer omogućuje više različitih motiva na jednome mjestu. Upravo zato je među boljim izborima kad tražiš raznolike foto lokacije u Zagrebu.

View this post on Instagram

A post shared by Zagreb Tourist Board (@zagrebtourist)

5. Bundek

Jedna od najpopularnijih proljetnih lokacija u Zagrebu, osobito zbog kombinacije jezera, zelenih površina i uređenih staza. To je mjesto gdje se lako mogu snimiti i prirodni i urbani kadrovi, bez osjećaja prenatrpanosti.

Za fotografe i kreatore sadržaja Bundek je zanimljiv jer nudi više različitih pozadina u kratkom vremenu. U proljeće posebno dolazi do izražaja zbog boja, refleksija na vodi i općenito ugodnog ambijenta.

6. Rusanova ulica

Može biti vrlo zanimljiva onima koji žele manje razvikanu, ali vizualno privlačnu lokaciju. Takva mjesta često daju autentičnije fotografije jer nisu previše iskorištena i omogućuju malo drukčiji pristup kadru.

Ako radiš portrete ili tražiš mirniji gradski kutak za proljetno fotografiranje u Zagrebu, Rusanova može biti vrlo dobar izbor. Posebno je korisna kad želiš izbjeći najpoznatije gradske točke.

View this post on Instagram

A post shared by Tockica na i (@tockicanai)

7. Park Maksimir

Maksimir je klasik kada govorimo o proljetnim lokacijama u Zagrebu. Velike zelene površine, uređene staze, stabla i jezera daju mu posebnu atmosferu koja odlično funkcionira na fotografijama tijekom cijelog proljeća.

Ovo je jedna od najboljih lokacija ako želiš prirodnije, mekše i prozračnije kadrove. Park Maksimir idealan je za duže šetnje, obiteljske fotografije, portrete i sadržaj koji treba izgledati opušteno i sezonski svježe.

View this post on Instagram

A post shared by Vidikovac Cafe (@vidikovaccafe)

8. The Most Unusual Garden

Posebno je zanimljiv onima koji traže nešto drugačiji vizualni identitet. Već sam naziv sugerira mjesto koje odskače od klasičnih gradskih lokacija i zato može biti odličan dodatak proljetnom foto vodiču za Zagreb.

Ovakve lokacije dobro funkcioniraju kada želiš sadržaj koji izgleda originalnije i manje očekivano. Za društvene mreže i kreativnije editorijale to može biti vrlo koristan izbor.

9. Botanički vrt

Među najlogičnijim je izborima za proljetno fotografiranje u Zagrebu. Raznolikost biljaka, uređeni dijelovi vrta i sezonski cvat čine ga vrlo atraktivnim za sve koji žele bogatije prirodne motive.

View this post on Instagram

A post shared by Petra Hanžek (@malashapa)

10. Horvaćanska cesta

Horvaćanska cesta može biti zanimljiva za one koji žele uhvatiti proljetni Zagreb iz malo drukčije, svakodnevnije perspektive. Nisu sve dobre fotografije vezane uz klasične turističke točke, a upravo takve lokacije često daju prirodnije i urbanije rezultate.

Za portrete, street fotografiju i spontane kadrove, ovakve lokacije mogu biti pun pogodak. Posebno ako želiš pokazati proljeće u Zagrebu na realniji, manje razglednički način.

View this post on Instagram

A post shared by Sandra K (@sandrazgb27)

11. Zrinjevac

Jedna od najljepših lokacija u centru Zagreba tijekom proljeća. Njegova prepoznatljiva vizura, drvored i elegantan gradski ugođaj čine ga vrlo zahvalnim za fotografiranje u gotovo svakom dijelu dana.

Ako radiš vodič za najljepše proljetne foto lokacije u Zagrebu, Zrinjevac gotovo sigurno mora biti unutra. Odlično funkcionira za gradske kadrove, portrete i općenito sadržaj koji treba spojiti proljeće, Zagreb i atmosferu centra grada.

View this post on Instagram

A post shared by Time Out Croatia (@timeoutcroatia)

Zašto su proljetne foto lokacije u Zagrebu toliko popularne?

Zagreb je u proljeće posebno fotogeničan jer na relativno malom prostoru nudi velik broj različitih vizualnih scena. U jednom danu moguće je obići parkove, jezera, gradske trgove, tiše ulice i vrtove, a svaka od tih lokacija daje drukčiji stil fotografije.

Savjeti za najbolje proljetne fotografije u Zagrebu

Za najbolje rezultate isplati se doći ranije ujutro ili predvečer, kada je svjetlo ugodnije i mekše. Tada su i popularne lokacije manje pune, što olakšava fotografiranje bez puno ljudi u kadru.

Dobro je razmišljati i o kombinaciji lokacija. Na primjer, centar grada možeš spojiti sa Zrinjevcem i Tomislavcem, a prirodniji dio dana provesti na Bundeku, Jarunu ili u Maksimiru. Tako u jednom obilasku dobiješ više različitih proljetnih scena.

Ako tražiš najljepše proljetne foto lokacije u Zagrebu, ovih 11 mjesta odlična su polazna točka. Neka su klasična i svima poznata, a neka nude malo drukčiji pogled na grad, no svaka od njih može dati sjajne proljetne kadrove.

Bilo da fotografiraš mobitelom, profesionalnim aparatom ili jednostavno tražiš inspiraciju za šetnju i sadržaj na društvenim mrežama, proljeće u Zagrebu nudi dovoljno motiva za odlične fotografije.

Vesna Parun – Tijelo i Proljeće

Prolistaj, moja jabuko, došlo je sunce na vrata.

Potajno raste potok i vjetar šumi iz daljine.

Toplo cvrkuće podne, dani su krcati zlata,

razmakni bolne zavjese da gledam u modrine.

.

Oživi šaptom ploda, tiha družice moja,

promijenit ću se s tobom za tvoje oči, zdenče!

Da mi je kamen uzglavlje, a srce pehar boja,

mekan ležaj cvijeća, gdje zvona ludo brenče.

.

Daj mi od tvoje vječne pjesme, svijete, stvori me šumom.

Daj da mi duša prolista, u snu da zazeleni.

Promijenit ću se s prvim koji noćas prođe ovim drumom.

Proljeće ide, slušaj: o majko, grudi mi razodjeni!

Kontakt – Domagoj Sever “Zagreb je i ovoga proljeća mjesto za savršene fotke”.

Objava Proljeće u Zagrebu, koje su najbolje lokacije za fotkanje pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.