Na događanju su se okupili predstavnici medija, ugostitelji, vinari, lokalni proizvođači i drugi dionici turističkog i gastronomskog sektora, kojima su predstavljeni ciljevi projekta, planirane aktivnosti i stručni tim koji će sudjelovati u njegovoj provedbi.

Projekt je osmišljen kao platforma za prijenos znanja, razmjenu iskustava i jače povezivanje restorana, vinarija i lokalnih proizvođača. Kroz niz stručnih edukacija, susreta i praktičnih aktivnosti poseban će se naglasak staviti na kvalitetu usluge, razvoj ponude hrane i vina, korištenje lokalnih namirnica te stvaranje autentičnih iskustava koja mogu dodatno ojačati prepoznatljivost Zagrebačke županije kao gastronomske destinacije.

Stručni tim projekta čine chefovi Bernard Korak i Tibor Valinčić, sommelieri Dinko Lozica i Branimir Vukšić, JRE country manager Lucija Bilandžić Matić te direktorica TZ Zagrebačke županije Ivana Alilović.

„Projekt From Soil to Signature nastavak je naše dugoročne vizije razvoja Zagrebačke županije kao vodeće eno-gastronomske destinacije kontinentalne Hrvatske. Posljednjih šest godina sustavno ulažemo u razvoj eno-gastronomske ponude te u pozicioniranje destinacije kroz najrelevantnije međunarodne gastronomske vodiče, certifikate i strateška partnerstva. Rezultati takvog kontinuiranog rada danas su sve vidljiviji na domaćem i međunarodnom tržištu.

Jednako važno, ulažemo u ljude koji stvaraju destinaciju. Kroz edukaciju, povezivanje lokalnih proizvođača, vinara, chefova, ugostitelja i svih dionika turističkog sektora gradimo zajedničku viziju razvoja. Upravo ta suradnja stvara autentičnost, podiže kvalitetu i daje dodatnu vrijednost svakom doživljaju koji nudimo našim gostima.

Suradnja s mrežom JRE za nas predstavlja prirodan nastavak tog puta. Vjerujemo da upravo znanje, razmjena iskustava i povezivanje ljudi, uz izvrsnost lokalnih proizvoda i vina, stvaraju prepoznatljiv identitet destinacije i dugoročno pozicioniraju Zagrebačku županiju među vodeće eno-gastronomske destinacije kontinentalne Hrvatske”, izjavila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović.

„Gastronomska izvrsnost ne nastaje samo u kuhinji. Ona se gradi kroz kvalitetnu namirnicu, vino, servis, odnos prema gostu, znanje tima i suradnju s lokalnom zajednicom. Upravo zato ovaj projekt vidimo kao priliku da iskustvo i znanje članova JRE-Hrvatska prenesemo u konkretne, primjenjive prakse koje mogu pomoći ugostiteljima Zagrebačke županije u svakodnevnom radu. Naš je cilj zajednički podizati standarde, ali istodobno sačuvatiautentičnost svakog mjesta, proizvođača i domaćina koji čine gastronomsku priču ove destinacije“, poručili su predstavnici JRE-Hrvatska.

Suradnja s JRE-Hrvatska projektu donosi iskustvo međunarodno priznate udruge koja okuplja vrhunske chefove i restorane posvećene kvaliteti, lokalnom identitetu, sezonalnosti i odgovornom odnosu prema gastronomiji. Upravo će se ta znanja kroz projekt prilagoditi potrebama i potencijalima ugostiteljske scene Zagrebačke županije.

Najavno događanje bilo je i prva prilika za povezivanje sudionika projekta. Uz vina domaćina vinarije Litterarii posluženi su zalogaji koje su pripremili članovi JRE-Hrvatska, kao uvod u buduće edukacije i susrete koji će povezivati gastronomiju, vinarstvo, lokalnu proizvodnju i turizam.

Jedan od važnih trenutaka projekta bit će i Talent& Passion, tradicionalno godišnje događanje udruge JRE-Hrvatska. Time će šira publika dobiti priliku upoznati ljude, proizvode i ideje koje oblikuju suvremenu gastronomiju. Poseban dio projekta bit će i individualno mentoriranje jednog restorana s područja Zagrebačke županije.

Projekt je financiran sredstvima Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent temeljem Odluke Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice na prijedlog povjerenstva u kojem su predstavnici Hrvatske turističke zajednice, Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske te članovi Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice.

View this post on Instagram

A post shared by JRE_Croatia (@jre_croatia)

O udruzi JRE-Hrvatska

JRE-Hrvatska, koja 2026. broji 17 članova, dio je međunarodne udruge JRE-Jeunes Restaurateurs, koja više od 50 godina okuplja mlade chefove, restorane i hotelijere posvećene gastronomskoj izvrsnosti, razmjeni znanja i razvoju suvremenog ugostiteljstva. Međunarodna mreža danas povezuje više od 400 restorana i 160 hotela u 17 zemalja. Poseban naglasak stavlja na kvalitetu i podrijetlo namirnica, očuvanje lokalnog identiteta i terroira, održivost, inovaciju te stvaranje autentičnih iskustava za goste. Kroz zajedničke projekte, edukacije, gostovanja i događanja, članovi udruge dijele znanje i iskustvo, povezuju se s vinarima i lokalnim proizvođačima te aktivno doprinose međunarodnoj vidljivosti hrvatske gastronomije.

Prethodni članak: Pistacija tiramisu, kremasti desert bez premca! – Domagoj Sever

Objava From Soil to Signature: novi projekt gastronomske izvrsnosti Zagrebačke županije pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

SASTOJCI:

300 gr piškota

380 gr namaza od pistacija (2 posudice)

500 gr mascarpone sira (1 pakiranje)

300 ml vrhnja za šlag (halta)

2 dcl kuhane kave

PRIPREMA:

Izmiksajte vrhnje za šlag.

Dodajte mascarpone i cca 300 gr namaza od pistacija. Izmiksajte dok ne dobijete glatku kremu.

Skuhajte oko 2 dcl kave i u njoj kad se ohladi otopite 2 žlice pistacija namaza (ja sam dodao i malo mlijeka jer ne volim preintenzivan okus kave u tiramisuu).

Namočite piškotu po piškotu u kavi kao na reelsu te posložite jedan red. Namažite pola kreme. Namočite drugi red piškota u kavu i namažite drugi red kreme.

Ja sam ostavio žlicu namaza od pistacije i na kraju ukrasio po vrhu tiramisua.

Dobar tek!

Savjet, isprobao sam ovaj recept i s malinama i meni je još bolji. Možete dodati neko bobičasto voće i na prvi red kreme i na drugi red kreme.

Tiramisu je omiljeni desert širom svijeta, a njegovo ime na talijanskom znači “podigni me” ili “oraspoloži me”. Iako je danas jedan od najpoznatijih talijanskih deserata, porijeklo tiramisua je predmet debate. Vjeruje se da je nastao u regiji Veneto, u Italiji, a prvi put je napravljen u 1960-im godinama u restoranu “Le Beccherie” u gradu Treviso.

Tiramisu je inspirirao mnoge kulinarske varijacije širom sveta. Postoje recepti za tiramisu sa jagodama, čokoladom, zelenim čajem (matcha), pa čak i verzije koje ne sadrže gluten ili su veganske. Iako se često smatra klasičnim desertom, tiramisu je relativno “mlad” u usporedbi s drugim talijanskim poslasticama poput panettonea ili cannolia, koji imaju dugu povijest. Najveći tiramisu na svijetu napravljen je u Italiji u svibnju 2021. godine. Težio je preko 3 tone i u njegovoj pripremi sudjelovalo je više od 50 volontera.

Tiramisu od šumskog voća: Recept za tiramisu od šumskog voća koji će vas oduševiti – Domagoj Sever

Objava Pistacija tiramisu, kremasti desert bez premca! pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Dvorac Opeka, dvorac Maruševec i Dvor Trakošćan nalaze se dovoljno blizu da ih možete povezati u jedan izlet, ali istodobno nude tri sasvim različite priče. Opeka pokazuje kako se gotovo izgubljeno povijesno zdanje može vratiti u život, Maruševec donosi romantiku privatnog plemićkog imanja, a Trakošćan pruža klasičan doživljaj dvorca s muzejom, jezerom i pejzažnim parkom.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Ova ruta posebno je zanimljiva svima koji traže novu ideju za vikend izlet, ali i dobar spoj povijesti, arhitekture, prirode, fotografiranja i domaće gastronomije.

Dvorac Opeka ponovno živi

Glavna zvijezda ovog izleta svakako je obnovljeni dvorac Opeka u Marčanu, na području općine Vinica. Prije samo nekoliko godina dvorac je bio u iznimno lošem stanju i gotovo pretvoren u ruševinu. Nakon tri godine opsežnih radova povijesno zdanje iz 17. stoljeća temeljito je rekonstruirano i ponovno otvoreno u prosincu 2024. godine. Time je jedan od najvažnijih dvoraca sjeverne Hrvatske spašen od daljnjeg propadanja.

View this post on Instagram

A post shared by Sjever Zagorja (@sjeverzagorja)

Ukupna vrijednost rekonstrukcije dvorca iznosila je 12 milijuna eura, dok je zajedno s projektom uspostave Regionalnog centra kompetentnosti u poljoprivredi vrijednost cijele investicije dosegnula 18,5 milijuna eura.

Opeka danas nije samo obnovljeni spomenik prošlosti. Dvorac je postao sjedište Regionalnog centra kompetentnosti u poljoprivredi te dio infrastrukture Srednje škole Arboretum Opeka. Tako je nekadašnji plemićki dom dobio novu obrazovnu namjenu.

U njegovoj unutrašnjosti uređeni su specijalizirani laboratoriji za ispitivanje kakvoće tla, vina, meda i ulja, učionice za floristiku i hortikulturu, banka sjemena, vinski praktikum, podrum i kušaonica vina. Dvorac ima i galerijske prostore, konferencijsku dvoranu, restoran te učenički dom sa 17 soba i ukupno 40 kreveta.

Upravo je spoj povijesne arhitekture i suvremenog obrazovanja ono što Opeku čini drukčijom od ostalih hrvatskih dvoraca. Ona nije obnovljena samo kao lijepa kulisa za fotografiranje, nego je ponovno postala mjesto svakodnevnog života, obrazovanja i stvaranja.

Od ruševine do jednoga od najzanimljivijih mjesta sjeverne Hrvatske

Obnova Opeke odličan je primjer kako povijesna baština može dobiti novu svrhu i postati važan dio života lokalne zajednice. Dvorac je nakon obnove ponovno počeo ugošćavati javna događanja. U njegovim prostorima održavaju se sajmovi, izložbe, radionice, stručna predavanja i manifestacije poput AgroFesta i Agro adventa. Takvi programi povezuju poljoprivredu, tradiciju, obrazovanje, gastronomiju i domaće proizvođače.

Dvorac Opeka zbog svoje obrazovne namjene ne funkcionira poput klasičnog muzeja s redovitim cjelodnevnim individualnim ulazom. Ako želite razgledati njegovu unutrašnjost, prije dolaska provjerite najavljeni program ili se izravno raspitajte o mogućnosti posjeta. Aktualne informacije o dvorcu, njegovim sadržajima i događanjima mogu se pronaći na službenoj stranici Srednje škole Arboretum Opeka.

Arboretum Opeka ponovno dobiva stari sjaj

Dvorac je samo dio priče. Okružuje ga Arboretum Opeka, jedan od najvrjednijih primjera parkovne arhitekture u Hrvatskoj. Povijesni perivoj oblikovan je tijekom 19. stoljeća, a velik dio njegova razvoja povezuje se s obitelji Bombelles. Zahvaljujući njihovim putovanjima i zanimanju za hortikulturu, u Opeku su stizale različite egzotične biljne vrste. Tijekom vremena nastao je iznimno vrijedan prostor ispunjen starim stablima, livadama, šumskim putovima i romantičnim vizurama prema dvorcu.

View this post on Instagram

A post shared by Adriana Karuza (@kruzovi)

Nakon dugog razdoblja zapuštenosti pokrenut je velik projekt revitalizacije Arboretuma Opeka. Projekt obuhvaća uređenje povijesnih staza, perivoja, vodenih elemenata i dijelova park šume, kao i stvaranje novih sadržaja namijenjenih posjetiteljima.

Obnovljeni arboretum ponovno je otvoren posjetiteljima, čime je cijeli kompleks Opeke počeo dobivati izgled i značenje koje zaslužuje. Posjetitelji ponovno mogu šetati obnovljenim prostorom, upoznavati njegovu biljnu raznolikost i promatrati dvorac iz perspektiva koje su godinama bile skrivene zapuštenom vegetacijom.

View this post on Instagram

A post shared by Arboretum Opeka Srednja (@arboretumopekasrednja)

Zahvaljujući obnovljenom dvorcu i revitaliziranom arboretumu, Opeka ponovno postaje cjelovita izletnička destinacija. To je mjesto na kojem se susreću povijest, priroda, obrazovanje i turizam.

Ako volite parkove, arhitekturu, povijest ili fotografiranje, Opeka je mjesto na kojem ćete se poželjeti zadržati. Za aktualne informacije o otvorenim dijelovima arboretuma i sadržajima dostupnim posjetiteljima prije dolaska provjerite službenu stranicu Arboretuma Opeka.

Hrvatski Versailles na sjeveru Hrvatske

Dvorac Opeka ponekad se naziva i hrvatskim Versaillesom. Takvi nadimci često zvuče pretjerano, ali u ovom slučaju dovoljno govore o nekadašnjoj raskoši cijelog imanja. Najveća vrijednost Opeke ipak nije u uspoređivanju s europskim palačama, nego u njezinoj vlastitoj priči. Riječ je o mjestu koje je godinama propadalo pred očima javnosti, a zatim je velikom obnovom spašeno i vraćeno u život.

Upravo zato Opeka danas zaslužuje mnogo više pažnje. Dvorac je dobio novu funkciju, a arboretum se ponovno otvara ljudima. Cijeli kompleks postaje jedno od najzanimljivijih novih izletničkih odredišta sjeverne Hrvatske.

Dvorac Maruševec otvara se tijekom posebnih događanja

Od Opeke put možete nastaviti prema dvorcu Maruševec, jednom od najromantičnijih dvoraca Varaždinske županije.

Počeci dvorca sežu u 14. stoljeće i obitelj Vragović, dok je svoj prepoznatljiv izgled dobio krajem 19. stoljeća. Grof Schlippenbach preoblikovao ga je u duhu njemačkog romantizma i dodao karakterističan toranj na četiri kata. Nakon što je imanje 1883. godine preuzeo Oskar Pongratz, prošireno je glavno krilo i dvorac je dobio konačan povijesni oblik.

Važno je znati da je Maruševec danas privatno imanje. To znači da nije otvoren za svakodnevne individualne posjete poput muzeja te da se na imanje ne dolazi bez prethodne najave ili potvrđenog događanja.

Upravo mu privatnost daje posebnu atmosferu, ali posjet zahtijeva malo planiranja.

Dvorac danas funkcionira kao prostor za vjenčanja, privatne proslave, poslovna događanja, organizirane vinske degustacije i piknike. Posebno su zanimljivi vinski piknici u perivoju dvorca, koji spajaju glazbu, domaće proizvode, vina s imanja i rijetku priliku za boravak u povijesnom parku.

Tijekom 2026. godine najavljena su piknik događanja od 14. do 16. kolovoza te od 4. do 6. rujna. Budući da se program i termini mogu mijenjati, prije planiranja posjeta provjerite službenu stranicu Maruševec Estatea.

Uz prethodnu rezervaciju moguće je dogovoriti i vođene degustacije vina uz regionalne specijalitete i proizvode s imanja. Tako Maruševec nije samo lijepa fotografska lokacija, nego i zanimljiv gastronomski i vinski doživljaj.

Trakošćan kao bajkovito finale izleta

Sljedeća postaja rute je Dvor Trakošćan, jedan od najprepoznatljivijih simbola Hrvatskog zagorja i jedan od rijetkih hrvatskih dvoraca koji je sačuvao velik dio vlastite povijesne građe.

Najstariji dijelovi Trakošćana potječu iz 13. stoljeća, kada je na ovom položaju postojala manja utvrda. U drugoj polovici 16. stoljeća dvorac je došao u posjed obitelji Drašković, koja ga je zadržala sve do 1945. godine.

Današnji romantični izgled dobio je tijekom 19. stoljeća, kada je nekadašnja obrambena utvrda preuređena u rezidencijalni dvorac, a njegova okolica oblikovana u pejzažni park.

Za razliku od Opeke i Maruševca, Trakošćan je klasično organiziran muzej koji možete redovito razgledati. U stalnom postavu nalaze se zbirke namještaja, oružja, slika, knjiga, fotografija, posuđa i drugih predmeta povezanih s obitelji Drašković.

Posebno zanimljiv detalj za ljubitelje fotografije jest činjenica da se Juraj VI. Drašković smatra prvim poznatim fotoamaterom u Hrvatskoj, dok se njegov nećak Karlo Drašković ubraja među začetnike hrvatske umjetničke fotografije.

Nakon razgledavanja unutrašnjosti svakako prošećite parkom i uz jezero. Upravo pogled preko vode prema dvorcu stvara jednu od najpoznatijih i najfotografiranijih vizura sjeverne Hrvatske.

Muzej je od 1. travnja do 31. listopada otvoren od 9 do 18 sati, a od 1. studenoga do 31. ožujka od 9 do 16 sati. Otvoren je svaki dan osim na Uskrs i Božić. Prije dolaska ipak preporučujem provjeriti aktualno radno vrijeme Dvora Trakošćan.

Gdje ručati na ovoj ruti?

Nakon obilaska dvoraca izlet možete nastaviti uz domaću kuhinju. Na ovoj ruti izdvajaju se tri zanimljiva mjesta, a svako nudi drukčiji ambijent i doživljaj.

Grešna Pilnica kod Klenovnika

Grešna Pilnica možda je i najzanimljivija gastronomska preporuka na ovoj ruti jer se nalazi nadomak Klenovnika i prirodno se uklapa u cijelu priču.

Riječ je o seoskom domaćinstvu smještenom u selu Bezeki, okruženom zelenilom i pitomim zagorskim brežuljcima. Dva rustikalno uređena prostora ispunjena starinskim predmetima stvaraju autentičnu atmosferu nekadašnjeg seoskog života. Cijelo mjesto djeluje poput malog etnografskog muzeja u kojem se može i vrlo dobro jesti.

Grešna Pilnica poznata je po tradicionalnim jelima i pićima iz vlastite proizvodnje. Upravo je domaća kuhinja, poslužena u izvornom seoskom ambijentu, razlog zbog kojeg ovo mjesto nije samo usputna postaja za ručak, nego nastavak priče o baštini sjeverne Hrvatske.

U neposrednoj blizini nalazi se i dvorac Klenovnik, jedan od najvećih dvoraca u Hrvatskoj i nekadašnji posjed obitelji Drašković. Dvorac nije otvoren za klasično turističko razgledavanje jer se u njemu nalazi bolnica, ali može biti zanimljiva dodatna postaja na putu prema Trakošćanu.

Za dolazak u Grešnu Pilnicu preporučuje se prethodna rezervacija, osobito tijekom vikenda ili za veće društvo.

Restoran Pethrasti u Salinovcu

Pethrasti je još jedan odličan izbor jer se nalazi u ivanečkom kraju i ambijentom se prirodno uklapa u ovu rutu. Restoran je smješten u šumskom okruženju uz staru drvenu kućicu koju okružuje pet hrastova. Najstariji među njima procijenjen je na oko 230 godina.

U ponudi su tradicionalna jela ivanečkoga kraja poput graha sa zeljem, graha s repom, hajdinih i kukuruznih žganaca, pečenih čurki, tikvenjaka, rijepnjaka i sirnih štrukli. Za pojedina jela poput purice ili race s mlincima i pečenog bunceka potrebno se prethodno najaviti.

Restoran Ivančica u Lepoglavi

Treća je mogućnost restoran Ivančica u sklopu Kaznionice u Lepoglavi. Poseban je po tome što u njemu rade zatvorenici, a poznat je po obilnim porcijama i domaćim specijalitetima.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

U ponudi se mogu pronaći zagorska juha, meso iz banjice, lepoglavska plata, domaći kroketi, mlinci i rezanci te druga tradicionalna i klasična jela. Zbog specifičnog načina rada preporučujem da prije dolaska provjerite radno vrijeme i rezervirate stol.

Tri dvorca i tri potpuno različite priče

Ono što ovu rutu čini posebnom nije samo blizina triju dvoraca, nego njihove različite sudbine.

Opeka je spašena od propadanja i pretvorena u suvremeni centar znanja. Maruševec ponovno živi kao privatno povijesno imanje, vinarija i mjesto posebnih događanja. Trakošćan čuva izvorne predmete svojih nekadašnjih vlasnika i pruža najpotpuniji muzejski doživljaj.

Zajedno čine odličnu ideju za izlet kroz sjevernu Hrvatsku. Ruta je dovoljno sadržajna za ljubitelje povijesti, dovoljno zelena za one koji žele pobjeći u prirodu i više nego dovoljno fotogenična za sve koji se s putovanja ne vraćaju bez pune memorijske kartice.

Ako tražite novu ideju za vikend, krenite tragom dvoraca sjeverne Hrvatske. Opeka, Maruševec i Trakošćan pokazuju da za bajkovit izlet ponekad nije potrebno putovati daleko.

Vezani članak: 100 dvoraca, tri županije i jedna od najljepših priča kontinentalne Hrvatske – Domagoj Sever

Objava Tri dvorca sjeverne Hrvatske za savršen vikend izlet pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Most na Dobri, čuvar vremena i poveznica obala

Most na Dobri sagrađen je davne 1730. godine u sklopu čuvene Karoline, ceste koja je povezala Karlovac s Rijekom. Zamijenio je stari drveni most iz 16. stoljeća, a njegovih deset kamenih lukova i danas ponosno spajaju obale rijeke. Dugačak je oko 122 metra i već gotovo tri stoljeća služi prometu, što ga čini ne samo povijesnim spomenikom nego i mostom koji je još uvijek živ dio svakodnevice.

Kad stanete na njega i pogledate prema rijeci ispod, lako je zamisliti karavane koje su ovuda prolazile, putnike koji su žurili prema moru ili vojnike koji su ga branili. Danas je most zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske i jedno od najfotogeničnijih mjesta u ovom kraju.

Stari grad Novigrad, frankopanski dragulj

Na brežuljku iznad mosta nalazi se Stari grad Novigrad na Dobri. Kada je sagrađen ne zna se točno, navodno 1193. godine. No zna se da najkasnije u 15. stoljeću dolazi u posjed krčkih knezova Frankopana, u čijem vlasništvu ostaje do njihove propasti u “Zrinsko-frankopanskoj uroti” 1671.godine, čije je jedno od središta bio upravo stari grad Novigrad. Jednako tako, zna se da je utvrda teško stradala nakon provale Turaka 1543. godine. Dvorac je spaljen, ali je ubrzo i obnovljen.

Frankopani nisu gradili samo obrambenu tvrđavu, već i udoban dvor s galerijama, kapelicom, bunarom i atrijem. Kasnije je kroz povijest prelazio iz ruke u ruku, od Malteškog reda do plemićkih obitelji poput Patačića. Posebno je stradao tijekom Drugog svjetskog rata. Danas su od njega ostale ruševine, ali upravo one daju posebnu mističnost mjestu i čine ga privlačnim posjetiteljima. Ulaz u Stari grad Novigrad je besplatan.

Novigrad na Dobri pruža jedinstvenu priliku da u istom danu doživite povijest i prirodu. Stari grad i most zajedno pričaju priču o burnim stoljećima, a pritom stvaraju savršenu kulisu za fotografiranje. Blizina autoceste čini ga lako dostupnim, pa je izvrsna ideja za poludnevni izlet iz Zagreba ili okolice. A kada se umorite od povijesti, rijeka Dobra nudi mirno utočište za šetnju, piknik ili čak kupanje tijekom ljeta.

Jesenska događanja Turističke zajednice 4 rijeke

Ako planirate posjet upravo ove jeseni, odlična je vijest da vas u okolici očekuju zanimljivi programi. U Bosiljevu se 11. listopada održava Kestenijada, uz pečene kestene, nastupe, domaće proizvode i koncert Grupe Vigor. Samo nekoliko dana kasnije, 17. listopada, u Dugoj Resi čeka vas Gljivarska večer s radionicama, natjecanjem u kuhanju gljivarskog kotlića i koncertom tamburaškog sastava Rečički Sokoli. A kraj mjeseca rezerviran je za Dan otvorenih košnica u Dvorjancima, 26. listopada, što će posebno razveseliti ljubitelje prirode i pčelarstva.

Most na Dobri i Stari grad Novigrad spoj su povijesti, arhitekture i prirode, mjesto koje će vas osvojiti i ako ste zaljubljenik u povijest i ako samo tražite miran izlet u prirodu. Dodate li tome mirise kestena i gljiva ili zvuk tamburice na jesenskim manifestacijama, vaš će posjet području turističke zajednice četiri rijeke biti pravi mali bijeg iz svakodnevice.

Tri datuma, tri doživljaja i jedan kraj koji vrijedi otkriti, jesen uz rijeku Dobru nikad nije bila privlačnija.

Vezani članak: Evo zašto sve više ljudi ljetuje na Mrežnici umjesto na moru – Domagoj Sever

Sadržaj je napravljen u suradnji s Turistička zajednica područja Četiri rijeke – Grad Duga Resa, općine Barilović, Bosiljevo, Generalski stol i Netretić

Objava Most na Dobri i Stari grad Novigrad, super izlet na samo 40 minuta od Zagreba pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Elafitski arhipelag čini trinaest otoka i otočića, od kojih su samo tri stalno naseljena: Lopud, Koločep i Šipan. Naziv dolazi od grčke riječi elaphos, što znači jelen. Prema nekim tumačenjima, u antičko doba na ovim su prostorima doista obitavali jeleni, po kojima je otočje i dobilo ime. Tri glavna otoka svaki na svoj način spajaju prirodnu ljepotu, jednostavan način života i bogatu prošlost.

Lopud

Lopud je najpoznatiji po plaži Šunj, jednoj od rijetkih pješčanih plaža na jugu Dalmacije. Do nje vodi ugodna staza kroz borovu šumu, a prizor se otkriva iznenada. Dugačka, plitka uvala s finim pijeskom i morem koje se polako prelijeva iz tirkizne u modru nijansu idealna je za obitelji, ali i za sve koji traže mirno kupanje bez valova i buke.

View this post on Instagram

A post shared by C R O A T I A (@cro2go)

Na otoku nema automobila, što dodatno doprinosi osjećaju tišine. Glavna šetnica uz more prolazi pokraj kamenih kuća, palmi i ostataka ljetnikovaca. Nekada važno pomorsko i kulturno središte, Lopud i danas čuva tragove tog razdoblja u starim crkvama, ruševinama samostana i uskim ulicama koje vode prema unutrašnjosti.

Kafići i restorani uz obalu nude jela temeljena na lokalnim namirnicama, a atmosfera ostaje tiha i nenametljiva. Čak i u vrhuncu sezone, otok zadržava svoj mirni karakter.

Koločep

Koločep, poznat i kao Kalamota, najbliži je Elafitski otok Dubrovniku. Iako najmanji, ističe se bogatom vegetacijom i uravnoteženim ritmom. Borove šume, maslinici i čempresi prostiru se gotovo do mora. Otok ima dva naselja, Donje i Gornje Čelo, koja su povezana stazom kroz unutrašnjost.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

More je iznimno bistro, a uvale brojne i dobro zaklonjene. Neke obale su stjenovite, druge šljunčane, ali zajednički im je osjećaj mira i odsutnost gužve. Kajakarenje, šetnje i boravak u hladu glavne su aktivnosti na Koločepu.

Na otoku se nalaze i brojne crkvice. Neke su dublje u unutrašnjosti, a druge uz more. Iako malen, Koločep nudi dovoljno sadržaja za dan ili dva odmora izvan ritma grada.

Šipan

Najveći među Elafitskim otocima, Šipan nudi najviše raznolikosti. Dva glavna naselja, Šipanska Luka i Suđurađ, povezuje cesta koja vodi kroz plodnu unutrašnjost. Putem se izmjenjuju vinogradi, maslinici i terasasti vrtovi. Teren je blag i prikladan za bicikliranje ili duže šetnje.

U 15. stoljeću Šipan je bio poznat po broju ljetnikovaca dubrovačke vlastele. Prema nekim izvorima, bilo ih je čak četrdeset i četiri, više nego bilo gdje drugdje na Mediteranu u odnosu na površinu. Iako su mnogi danas u ruševnom stanju, neki su sačuvani i jasno govore o nekadašnjem sjaju otoka.

View this post on Instagram

A post shared by LUXURY FREAK (@luxury_freak)

U mjestu Suđurađ ističe se ljetnikovac obitelji Stjepović Skočibuha, jedan od najpoznatijih na otoku. Građen u 16. stoljeću, kombinira stambene i obrambene elemente i postao je simbol nekadašnje moći obitelji kojoj je pripadao.

Danas je Šipan mjesto jednostavnih užitaka. Lokalna vina, domaće ulje, večera uz more i šetnja u suton često su sve što je potrebno.

Kako doći i što očekivati

Do Elafitskih otoka najlakše je doći brodom iz Dubrovnika. Redovite linije voze tijekom cijele godine, a ljeti je ponuda proširena dodatnim rutama i organiziranim izletima. Plovidba traje od dvadesetak minuta do sat vremena, ovisno o otoku i vrsti prijevoza. Također je moguće organizirati jednodnevne izlete ili najam privatnog broda.

Smještaj je uglavnom u privatnim kućama i manjim pansionima. Velikih hotela nema, što otoke čini posebno pogodnima za putnike koji traže mir i autentičnost. Gastronomija se temelji na svježim, lokalnim namirnicama kao što su riba, povrće, maslinovo ulje i vino, pripremljenima jednostavno i ukusno.

Aktivnosti su nenametljive. Kupanje, šetnje, kajakarenje, izleti do povijesnih lokaliteta ili jednostavno dan proveden u hladu. Na Elafitima vrijeme nije nešto što se pokušava ispuniti, već nešto što se osjeti.

Prethodni članak: Napušteni vojni aerodrom Željava ima ogroman turistički potencijal – Domagoj Sever

“Elafitski otoci su arhipelag koji još uvijek nije izgubio kompas”

Objava Elafitski otoci su arhipelag koji još uvijek nije izgubio kompas pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Zašto baš pijetao s trgancima?
Pijetao se u Slavoniji uvijek smatrao svečanim jelom, pripremao se za posebne prigode ili kada se okupljala cijela obitelj. Dugim kuhanjem meso postaje mekano, a juha puna okusa, dok trganci (komadići tijesta ručno trgani u lonac) daju posebnu teksturu i zasitnost.

Recept je izuzetno jednostavan, a sve što vam je potrebno je pijetao, crveni luk, mrkva, decilitar pasirane rajčice, sol, slatka i ljuta paprika te papar.

Na početku u zdjelu za kuhanje stavite pijetla, luk i mrkvu, te sve zalijte sa vodom da prekrije meso i povrće. Kuhajte oko sat vremena, dodajte pasiranju rajčicu, sol, slatku papriku, ljutu papriku i papar po želji i kuhajte još sat vremena. Pred sam kraj kuhanja dodajte domaće trgance.

Za trgance:

• 400 g glatkog brašna
• 2 jaja
• prstohvat soli
• malo vode po potrebi

Pijetao s trgancima nije samo obrok, to je komad tradicije i kulinarske baštine Slavonije. Jednom kada ga probate, shvatit ćete zašto ovo jelo zauzima posebno mjesto na slavonskom stolu.

Vezani članak: Kopački rit, raj za 300 različitih vrsta ptica – Domagoj Sever

Objava Pijetao s trgancima, slavonski specijalitet koji morate probati pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Nakon 85 godina od zamračenja i prikrivanja originalnog izgleda, prstenasti svod iznad najveće galerije Meštrovićevog paviljona konačno otkriva svoje izvorno lice. Predsjednica HDLU-a Ida Blažičko i ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka Vujičić zajedno s projektnim timom predstavile su ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek i javnosti faksimilnu rekonstrukciju prstenastog svoda galerije Prsten — izniman arhitektonski i inženjerski zahvat koji ovom prostoru vraća ono što mu je oduvijek pripadalo: prirodno svjetlo.

Novo izvedeni armirano-betonski svod s ugrađenih 11.160 staklenih prizmi, posebno oblikovanih za Meštrovićev paviljon, sada konačno ispunjava svoju izvornu funkciju — propuštanje dnevnog svjetla u galerijski prostor, čineći ga jedinstvenim i prepoznatljivim mjestom na kulturnoj karti Zagreba i Hrvatske. Sijedi izvođenje spuštenog staklenog stropa, prema izvorniku, a u međuprostoru smjestit će se električni sustav zamračivanja, novitet koji će osigurati upravljanje svjetlom u galeriji, kako bi se moglo odgovoriti na različite izložbene zahtjeve.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, uz čestitke projektnom i upravljačkom timu, istaknula je kako će “obnova Meštrovićevog paviljon zasigurno biti tema brojnih stručnih tuzemnih i međunarodnih istraživanja i publikacija, obzirom na složenost zahvata i njihovo uspješno dovršenje.” 

Ministrica je ocijenila kako će se o obnovi paviljona govoriti i pisati ne samo u hrvatskim stručnim krugovima nego i međunarodno, istaknuvši da je projekt zahtijevao “puno znanja, stručnosti, ali i hrabrosti i odvažnosti”. Naglasila je kako obnova nije značila vraćanje zgrade u izvorno stanje, nego njezino unapređenje, pri čemu su donesene ključne odluke, ispitani novi materijali i primijenjena suvremena rješenja. “Ovo je zgrada koja će prvi put nakon što je zamišljena zaista izgledati onako kako ju je vizionar Meštrović sa svojim suradnicima zamislio, ali će biti i energetski učinkovita, pristupačna osobama s invaliditetom te će pružati najsuvremenije uvjete za prezentaciju hrvatske i međunarodne umjetnosti”, rekla je Obuljen Koržinek. Projektantica konstrukcijske obnove Meštrovićeva paviljona, profesorica Vlatka Rajčić s Građevinskog fakulteta, rekla je da je konstrukcijska i arhitektonska obnova predstavljala iznimno velik izazov, osobito zbog kupole koja nikada nije ispunila svoju izvornu funkciju jer svjetlost nije prodirala kroz neodgovarajuće staklene prizme. Istaknula je da je projektni tim osmislio potpuno novi izgled prizmi kako bi bile robusnije, nosive i jednostavne za zamjenu, a prema novom kalupu izvedeno je više od 15.000 staklenih prizmi.

„Obnova Paviljona otvaranje je novog razdoblja za hrvatsku umjetnost”

Predsjednica HDLU-a Ida Blažičko naglasila je sveobuhvatno značenje projekta koji nadilazi fizičku obnovu:
„Obnova Meštrovićevog paviljona za HDLU ne znači samo povratak Paviljona njegovoj punoj umjetničkoj funkciji, nego i otvaranje novog razdoblja za umjetnike i za budućnost hrvatske umjetnosti. Riječ je o velikom inženjerskom, tehnološkom i kulturnom pothvatu kojim se Paviljon vraća svojoj izvornoj namjeni, ali istodobno dobiva uvjete koje suvremena umjetnička produkcija danas traži: obnovljeno prirodno svjetlo, veću fleksibilnost galerijskih prostora, mogućnost zamračenja, bolju pristupačnost svim razinama zgrade, rezidencijalni prostor za gostujuće umjetnike te novu Galeriju -1 namijenjenu eksperimentalnim, multimedijskim, interdisciplinarnim i hibridnim umjetničkim praksama.
Završena rekonstrukcija kupole i prstenastog svoda simbol je te obnove, ali i njezina najvidljivija poruka: da se baština može obnavljati dosljedno, hrabro i s jasnom vizijom budućnosti. Za umjetnike to znači reprezentativan, suvremen i inkluzivan prostor dostojan složenih izložbenih formata, a za Zagreb i Hrvatsku snažan kulturni okvir koji može ravnopravno komunicirati s najreprezentativnijim europskim institucijama.”

Svečano otvorenje u proljeće 2027.
Po završetku građevinskih radova, koji se očekuju do kraja 2026. godine, slijedi faza opremanja i povratak HDLU-a u Paviljon. Ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka Vujičić najavila je svečano otvorenje za javnost u proljeće 2027. godine.
„Ponosni smo na kvalitetu i brzinu izvođenja radova, koji su organizirani u čak tri smjene. Unatoč tome što je Meštrovićev paviljon bio jedna od najzahtjevnijih građevina kulturne namjene u protupotresnoj obnovi, uz visokospecijaliziran i posvećen projektni tim te kontinuiranu podršku Ministarstva kulture i medija, u svega 18 mjeseci ušli smo u završnu fazu obnove s izvršenih oko 80 posto predviđenih radova” — izjavila je ravnateljica Andabaka Vujičić.

„U tijeku je dovršetak završnih građevinskih i obrtničkih radova, uključujući finu montažu, završnu obradu interijera i opremanje prostora, dok su instalaterski radovi u cijelosti završeni.“ pojasnio je glavni inženjer gradilišta Ante Kelava iz tvrtke Spegra d.o.o.

O projektu obnove

Projekt obnove Meštrovićevog paviljona, vrijedan oko 23 milijuna eura, financira se iz Fonda solidarnosti Europske unije, Mehanizma za oporavak i otpornost (NPOO) u sklopu programa NextGenerationEU te iz državnog proračuna Republike Hrvatske, a sve pod vodstvom Ministarstva kulture i medija.

Provedbu radova povjerena je specijaliziranoj građevinskoj tvrtki Spegra d.o.o., dok cjelovito arhitektonsko rješenje potpisuje Saša Randić (Randić i suradnici d.o.o.).

Fotografije: Vanja Babić/HDLU
 
Fotografije za prezumanje
 
Video o obnovi centralne kupole
 

Uz potporu:

HDLU – MEŠTROVIĆEV PAVILJON IZMJEŠTENI URED – Ul. P. Hatza 8, 1. kat (Zbog obnove Meštrovićeva paviljona)

T: 385 (0)1 461 1818 E-mail: hdlu@hdlu.hr Web: www.hdlu.hr

Radno vrijeme ureda: Ponedjeljak – petak 8 – 16h Subota i nedjelja: zatvoreno.

Prethodni članak: Zadarski otoci koje znaju samo oni koji traže tišinu, mir i kristalno čisto more – Domagoj Sever

Objava Nakon 85 godina, svjetlo se vraća u Meštrovićev paviljon pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Sestrunj
Sestrunj je jedan od onih otoka koji ne traže pažnju, a upravo time osvajaju. Smješten sjeverozapadno od Zadra, a do njega možete doći katamaranskom linijom koja prometuje nekoliko puta tjedno. Otok je prekriven borovom šumom i maslinicima, a ima tek jedno naselje, smješteno na uzvisini s pogledom na okolne otoke. Turističke infrastrukture gotovo i nema, ali zato ima staze za šetnju, čiste uvale i osjećaj potpune tišine. Mještani kažu da je to tišina koja liječi, ona koja nije prazna, već puna života.

View this post on Instagram

A post shared by Neva L (@neva_zd)

Molat
Molat, nešto veći otok s trima naseljima, Molat, Brgulje i Zapuntel, povezan je redovitom linijom iz Zadra. Iako u blizini popularnijih ruta, izbjegao je masovni turizam. Zelenilo, tihe uvale, mirisi borova i starinske kuće čine ga savršenim mjestom za one koji žele osjetiti Mediteran u usporenom kadru. Makadamske staze idealne su za bicikliste, a more je prozirno i mirno. Gosti se najčešće vrate jer ovdje zasta odmaraju – udišu pravi morski zrak, čitaju i gledaju more.

View this post on Instagram

A post shared by Beautiful Croatia (@beautiful_cro)

Zverinac
Mali otočić nasuprot Dugom otoku, s nekoliko desetaka stanovnika, ima jedno malo naselje i barokni ljetnikovac iz 18. stoljeća koji i dalje stoji podsjetnik na nekoć plemićku prisutnost. Otok je obrastao maslinicima i ispresijecan suhozidima, a ritam života podređen je suncu, plimi i pauzama u govoru. Na Zverincu se vrijeme ne mjeri satima, nego svjetlom. Zverinac je otok za one koji znaju slušati tišinu.

Ist
Otok prepoznatljiv po obliku ribe kad se promatra iz zraka, Ist leži zapadno od Molata. Njegovo naselje nalazi se u uvali zaklonjenoj od vjetra, što ga čini omiljenim među jedriličarima. S brda Straža, gdje stoji veliki križ, pruža se jedan od najširih pogleda na zadarski arhipelag. Ist je otok bez žurbe, buke i reklama, mjesto gdje su more i šetnje najvažnije aktivnosti dana.

View this post on Instagram

A post shared by Zadar City Tourist Board (@likezadar)

Silba
Otok bez automobila, a ljeti i bez bicikala u središtu mjesta. Do Silbe se dolazi trajektom ili katamaranom iz Zadra, a već pri dolasku jasno je da ulazite u zonu drugačijeg ritma. Na Silbi se hoda, priča i gleda. U središtu mjesta nalazi se takozvana Toreta – mali vidikovac s vanjskim stubištem. Prema lokalnoj predaji, toranj je sagradio pomorac Petar Marinić svojoj voljenoj kako bi mogla s njega gledati brodove u daljini i dočekati njegov povratak. Iako nema službene potvrde, ta je romantična legenda duboko ukorijenjena u otočnoj priči i često je spominju vodiči i lokalni stanovnici. Silba je ljeti živa s kulturnim događanjima, a zimi se povlači u tišinu. Idealna za one koji traže šetnje, zvuk valova i pravu otočnu svakodnevicu.

Olib
Sjevernije od Silbe nalazi se Olib, poznat po rijetkim pješčanim plažama. Slatina je najpoznatija među njima jer je duga, plitka i meka pod nogama. More ovdje ima tirkiznu boju, onu koju vidimo na razglednicama popularnih svjetskih ljetovališta. Na otoku nema hotela, samo nekoliko apartmana i kuća za odmor. Olib je otok u kojem dan traje dulje, a stres kao da nema pristup.

View this post on Instagram

A post shared by Beautiful Croatia (@beautiful_cro)

Rava
Skrivena između Iža i Dugog otoka, Rava ima dva naselja, Vela i Mala Rava, koja žive kao jedno. Do otoka se stiže katamaranom iz Zadra. Duboke uvale, maslinici, kameniti vrtovi i aromatično bilje definiraju ovaj krajolik. Turistička ponuda je skromna, ali gostoljubivost domaćina sve nadoknađuje. Rava je tiha, ali s jakim karakterom.

Premuda
Najzapadniji od zadarskih otoka, Premuda je poznata među roniocima zbog sustava podvodnih špilja koje zovu Katedrala. Otok ima jedno naselje i svega nekoliko desetaka stalnih stanovnika, ali mnogo staza, pogleda i trenutaka bez buke. Premuda je idealna za one koji vole izolaciju, ali ne i osamu – ovdje se ljudi pozdravljaju, ali ne ispituju previše. Vrijeme prolazi mirno i bez napora.

View this post on Instagram

A post shared by Lighthouse Sailing (@lighthouse_sailing)

Vrgada
Iako bliža Biogradu, Vrgada pripada zadarskom arhipelagu. Do nje se stiže brodom iz Pakoštana, a već kratka vožnja vodi u svijet bez automobila i s pješčanim plažama. Plaža Vrgada jedna je od najljepših pješčanih plaža na cijelom Jadranu. Borove šume, tihe uvale i staze koje vode iz mjesta u prirodu čine je savršenom za jednodnevni izletili produženi vikend za dušu.

Škarda
Jugozapadno od Premude, Škarda je gotovo nenaseljena. Povezana je brodskom linijom koja prometuje tek povremeno. Otok nema trgovine, prometa ni infrastrukture, ali ima kristalno čisto more, tišinu i prirodu koja vas ne opterećuje već smiruje. Idealna za robinzonski bijeg.

Prethodni članak: Nova aerodromska pravila: više tekućine u ručnoj prtljazi – Domagoj Sever

Objava Zadarski otoci koje znaju samo oni koji traže tišinu, mir i kristalno čisto more pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Da su takve odluke sve važnije putnicima, potvrđuje i jedanaesto godišnje istraživanje Booking.com-a o stavovima putnika prema društvenom i okolišnom utjecaju putovanja. Naime, 75 % hrvatskih putnika smatra da su održivija putovanja važna ili vrlo važna.Izbjegavanje jednokratne plastike pritom je među najčešćim održivim navikama koje su domaći putnici primjenjivali tijekom putovanja u posljednjih 12 mjeseci. Njih 39 % nastojalo je izbjeći proizvode poput plastičnih boca, vrećica i spremnika za hranu. Čak 62 % ih planira tijekom idućih godinu dana dodatno pridonijeti održivosti smanjenjem otpada, primjerice izbjegavanjem jednokratne plastike i recikliranjem.

Kao vodeća digitalna platforma za putovanja, Booking.com želi olakšati putnicima da nastave donositi takve održivije odluke,kako bi svi mogli nastaviti istraživati svijet i uživati u iskustvima koja putovanja donose. Povodom Srpnja bez plastike, Booking.com stoga donosi nekoliko jednostavnih savjeta koji mogu pomoći smanjiti korištenje jednokratne plastike na sljedećem putovanju.

Pametno pakiranje prvi je korak

Već prilikom pakiranja moguće je izbjeći dio jednokratne plastike. Umjesto proizvoda u jednokratnoj ambalaži, birajte krute šampone i sapune ili omiljenu kozmetiku pretočite u manje spremnike za višekratnu upotrebu. Koristan dodatak kozmetičkoj torbici mogu biti i pamučne blazinice za skidanje šminke koje se peru i koriste više puta.

Ne zaboravite ni bocu za vodu za višekratnu upotrebu te platnenu torbu koja će dobro poslužiti tijekom razgledavanja, kupnje namirnica ili suvenira.

Birajte lokalno i stvarajte manje otpada

Dok uživate istražujući nova mjesta, male odluke tijekom dana također mogu napraviti razliku. Umjesto kave za van u jednokratnoj čaši, odvojite vrijeme za predah u lokalnom kafiću i upoznajte destinaciju kroz njezinu svakodnevicu.

Za užinu, umjesto grickalica u plastičnoj ambalaži odaberite lokalne specijalitete ili svježe voće i povrće. Ako je moguće, pri ruci imajte vlastitu posudicu i pribor za jelo za višekratnu upotrebu, a kao praktična alternativa može poslužiti i jednokratni pribor izrađen od prirodnih materijala.

I prilikom kupnje suvenira vrijedi razmišljati održivije. Umjesto masovno proizvedenih plastičnih ukrasa, birajte proizvode lokalnih obrtnika i umjetnika koji autentičnije predstavljaju destinaciju, a pritom podupiru lokalnu zajednicu i gospodarstvo.

Obratite pažnju i na odabir smještaja

Održivije putovanje može početi već u fazi planiranja. Prilikom rezervacije, obratite pažnju na smještajne objekte koji provode različite održive prakse, uključujući i smanjenje jednokratne upotrebe plastike.Na Booking.com-u putnici mogu pretraživati smještajne objekteod hotela i apartmana do kuća za odmor,vila i drugih jedinstvenih vrsta smještaja,te koristiti filter Certifikat o održivosti kako bi lakše pronašli objekte prepoznate po svojim naporima u području održivosti. Trenutno više od 25.000 smještajnih objekata na platformi prikazuje informacije o certifikatu održivosti koji je izdala neovisna certifikacijska organizacija, što putnicima olakšava donošenje informiranijih odluka pri odabiru smještaja.

*Ovo neovisno istraživanje naručio je Booking.com te je provedeno na uzorku od 32.500 ispitanika iz 35 zemalja i teritorija (1000 iz SAD-a, 1000 iz Kanade, 1000 iz Meksika, 1000 iz Kolumbije, 1000 iz Brazila, 1000 iz Argentine, 1000 iz Australije, 500 s Novog Zelanda, 1000 iz Indije, 1000 iz Kine, 1000 iz Hong Konga, 1000 s Tajlanda, 1000 iz Singapura, 1000 s Tajvana, 1000 iz Vijetnama, 1000 iz Indonezije, 1000 s Filipina, 1000 iz Južne Koreje, 1000 iz Japana, 1000 iz Španjolske, 1000 iz Italije, 1000 iz Francuske, 500 iz Švicarske, 1000 iz Ujedinjenog Kraljevstva, 1000 iz Irske, 1000 iz Njemačke, 1000 iz Nizozemske, 1000 iz Belgije, 1000 iz Danske, 1000 iz Švedske, 1000 iz Hrvatske, 500 iz Grčke, 500 iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, 1000 iz Južnoafričke Republike i 500 iz Kenije). Za sudjelovanje ispitanici su morali imati barem 18 godina, a uvjet je bio i to da su putovali barem jednom u proteklih 12 mjeseci, da planiraju putovanje u 2026. te da su pri planiranju putovanja glavni donositelji odluka ili su uključeni u donošenje odluka. Anketa je provedena online u siječnju 2026.

Prethodni članak: OTVORENO 8. BIJENALE SLIKARSTVA U VUKOVARU – Domagoj Sever

Objava Srpanj bez plastike: male promjene na putovanju koje čine veliku razliku pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Bijenale organizira Hrvatsko društvo likovnih umjetnika u suradnji s Gradskim muzejom Vukovar, a vukovarskoj publici predstavljena su 32 rada 24 hrvatska umjetnika i umjetnice.

8. bijenale slikarstva nastavlja svoje putovanje Hrvatskom

Nakon premijernog otvorenja u Varaždinu i predstavljanja u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, 8. bijenale slikarstva stiglo je i u Vukovar.

Izložba u Galeriji „Oranžerija“ donosi izbor radova s izložbe održane u Klovićevim dvorima te pruža reprezentativan uvid u suvremenu hrvatsku slikarsku produkciju nastalu tijekom posljednje dvije godine.

Okupljajući autore različitih generacija, poetika i umjetničkih pristupa, izložba pokazuje bogatstvo, raznolikost i vitalnost domaće likovne scene.

Svečano otvorenje u Gradskom muzeju Vukovar

Posjetiteljima su se na otvorenju obratile ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar Ivana Nadovski, kustosica Rosanka Savić Mitrović te Martina Miholić uime Hrvatskog društva likovnih umjetnika.

Izložbu je svečano otvorila Dražena Vrselja, državna tajnica Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Otvorenju su prisustvovali brojni umjetnici, kulturni djelatnici i ljubitelji likovne umjetnosti, među kojima Sven Jozić, Zoran Šimunović, Andrej Tomić, Vinko Vidmar i drugi uzvanici.

Presjek suvremene hrvatske slikarske scene

Kroz različite slikarske tehnike, motive i autorske poetike, 8. bijenale slikarstva posjetiteljima pruža uvid u aktualne smjerove hrvatskog slikarstva.

Izloženi radovi svjedoče o raznolikosti umjetničkih pristupa i tema kojima se suvremeni hrvatski autori bave, od osobnih i intimnih iskustava do širega društvenog i kulturnog konteksta.

Vukovarsko izdanje Bijenala tako postaje važno mjesto susreta publike s recentnom hrvatskom umjetničkom produkcijom, ali i prostor dijaloga između različitih generacija umjetnika.

Izložba otvorena do 24. kolovoza 2026.

Izložba 8. bijenale slikarstva u Vukovaru ostaje otvorena do 24. kolovoza 2026. godine.

Nakon Vukovara izložba nastavlja svoje putovanje Hrvatskom te će biti predstavljena u Pučkom otvorenom učilištu Poreč i Providurovoj palači u Zadru.

Više informacija dostupno je na službenoj mrežnoj stranici Bijenala slikarstva.

Prethodni članak: Pravila nagradnog fotografskog natječaja s temom „LJETO“ – Domagoj Sever

Objava OTVORENO 8. BIJENALE SLIKARSTVA U VUKOVARU pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.