Hrvatska spada među bioraznolikije zemlje Europe. Razlog je u spoju Jadranskog mora, Dinarida i nizinskih područja uz velike rijeke. Taj mozaik staništa krije na stotine vrsta, a mnoge su pod posebnim režimom zaštite. Dio njih strogo je zaštićen zakonom, a neke su toliko rijetke da ih s pravom možemo nazvati simbolima naše prirodne baštine.

More i zaštićene vrste Jadrana

Kad se spomene more, prva asocijacija gotovo uvijek je dobri dupin. Ove karizmatične životinje stalni su stanovnici Jadrana, a najpoznatije skupine žive oko Lošinja, gdje postoji i rezervat za njihov opstanak. Osim dupina, more krije i druge dragocjenosti. Glavata želva, najveća sredozemna morska kornjača, redovito se nasuče na naše obale, ali zahvaljujući centrima za oporavak vraća se u more. Još dramatičnija priča veže se uz plemenitu perisku, endemsku školjku Jadrana koja je pred izumiranjem, a spas joj pokušavaju osigurati znanstvenici i volonteri.

Nebo iznad Hrvatske i ptice grabljivice

U zraku vladaju ptice. Najimpresivniji je bjeloglavi sup, kralj kvarnerskih otoka, raspona krila gotovo tri metra. U močvarama Kopačkog rita i Lonjskog polja gnijezde se crne rode i brojne čaplje, dok u planinama i šumama povremeno kruže orlovi štekavci i zmijari. Hrvatska je pravo utočište za rijetke grabljivice koje drugdje polako nestaju.

Velike zvijeri i čuvari šuma

Na kopnu, najpoznatiji stanovnici šuma su smeđi medvjed, sivi vuk i ris. Medvjeda u Gorskom kotaru i Lici ima dovoljno da ih se ponekad susretne i na cesti. Vuk je i dalje simbol divljine koji izaziva sukobe između stočara i zaštitara prirode. Ris je, nažalost, na rubu nestanka zbog premalog broja jedinki i parenja u srodstvu, pa se uz pomoć susjednih zemalja pokušava ojačati njegova populacija. Nešto diskretnija, ali jednako važna, je vidra, simbol čistih rijeka, koja se posljednjih godina ponovno pojavljuje na gotovo svim većim vodenim tokovima.

Gmazovi i vodozemci krša

Među gmazovima i vodozemcima posebno se ističe blavor, veliki gušter bez nogu, često krivo proglašen zmijom, iako je potpuno bezopasan. Najveći dragulj hrvatskog krša ipak je čovječja ribica, slijepi podzemni vodozemac koji živi u špiljama i jamama Dinarida. Ovaj nježni endem prava je ikona naše prirodne posebnosti.

Rijeke i more: ribe, pastrve i morski psi

U rijekama plivaju pastrve i mekousne ribe koje ne postoje nigdje drugdje, dok u Jadranu obitavaju i brojne vrste morskih pasa koje su u potpunosti zaštićene. Oni rijetko ugrožavaju ljude, ali ljudi su ozbiljna prijetnja njima jer su ih ribolov i zagađenje doveli do ruba opstanka.

Zakonska zaštita – više od formalnosti

Sve ove vrste štiti hrvatski Zakon o zaštiti prirode, a mnoge su i strogo zaštićene. To znači da ih se ne smije loviti, uznemiravati ni držati u zatočeništvu. Njihova zaštita nije samo pravna formalnost, nego i pitanje identiteta i budućnosti jer bez njih naši krajolici i more izgubili bi dušu.

Zaštićene životinje kao dio našeg identiteta

Zaštićene životinje podsjetnik su da priroda u Hrvatskoj nije samo kulisa za turizam, nego živi sustav kojem i mi pripadamo. A svako dijete koje ugleda dupina kod Lošinja, supa nad Cresom ili medvjeda na Velebitu doživjet će trenutak koji ostaje za cijeli život i koji vrijedi sačuvati za generacije koje dolaze.

Prethodni članak: Komodo varan, čudo prirode i najveći gušter na svijetu – Domagoj Sever

Objava Zaštićene životinje u Hrvatskoj – skriveno blago naše prirode pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

“Ova inicijativa predstavlja ključni korak u očuvanju ekosustava i promicanju održivog razvoja ovog prelijepog arhipelaga. Uz podršku organizacije SMILO (Small Islands Organisation), lokalni dionici su radili na pripremi klasifikacije Paklenih otoka kao zaštićenog morskog područja te na definiranju zona bez ribolova u suradnji s lokalnim ribarima. Planirane su infrastrukturne mjere i aktivnosti podizanja svijesti koje će značajno doprinijeti uspjehu ovog projekta.

Zahvaljujući ovim naporima, Pakleni otoci su nedavno nagrađeni priznanjem “Label in Progress” i nagradom za bioraznolikost, čime su prepoznati njihovi izvanredni napori u očuvanju prirode u hvarskom akvatoriju.

Ovaj važan projekt omogućen je zahvaljujući podršci Zaklade Princa Alberta II. od Monaka te sudjelovanju institucija i udruga poput Javne ustanove “More i krš”, Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce te Grad Hvar.”

Značaj zaštite Paklenih otoka

Pakleni otoci, poznati po svojoj iznimnoj ljepoti i bioraznolikosti, omiljeno su odredište nautičara i ljubitelja prirode. Međutim, posljednjih desetljeća, zbog vlastite atraktivnosti i neposredne blizine turističkog centra Hvara, izloženi su velikom pritisku. Samo zahvaljujući statusu zaštite koji je formalno generiran još davne 1968. godine te angažiranosti lokalne zajednice koja čuva svoje tradicije i njeguje mediteranski stil života, Pakleni otoci ostaju izvorni.

Očuvanje ovog arhipelaga ključno je za zaštitu morskih staništa, uključujući livade posidonije, koje su od vitalnog značaja za ekološku ravnotežu Jadranskog mora. Uspostavom zaštićenog morskog područja i zona bez ribolova, očekuje se obnova ribljeg fonda i poboljšanje cjelokupnog ekosustava.

Budućnost održivog turizma

Uvođenjem mjera zaštite, Pakleni otoci teže postati primjer održivog turizma, gdje će se prirodna bogatstva očuvati za buduće generacije, a istovremeno omogućiti posjetiteljima da uživaju u njihovim ljepotama na odgovoran način. Edukacija posjetitelja i lokalne zajednice o važnosti očuvanja ovog područja bit će ključna komponenta u postizanju tog cilja.

Ovaj projekt predstavlja svijetli primjer kako zajednički napori lokalne zajednice, nevladinih organizacija i međunarodnih partnera mogu dovesti do značajnih pomaka u očuvanju prirodnih resursa i promicanju održivog razvoja.

Izvor: Pokret Otoka , SMILO – Small Islands Organisation

Kontakt – Domagoj Sever

Objava Pakleni otoci dobit će status zaštićenog morskog područja pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.