Povijest Camino ruta u Hrvatskoj i veza sa srednjim vijekom

Hrvatska je još u 13. stoljeću bila povezana s europskim hodočasničkim pravcima sv. Jakova. U novije vrijeme, zahvaljujući inicijativi Bratovštine sv. Jakova iz Zagreba, ta se tradicija ponovno oživljava. Projekt Camino Croatia službeno je dio međunarodne mreže Camino de Santiago, a svaka hrvatska ruta ima svoje oznake, pečate i hodočasničke putovnice po uzoru na španjolski original.

Camino Krk (2019.): najpoznatija hrvatska Camino ruta

Prva moderna hrvatska Camino ruta otvorena je 2019. godine na otoku Krku. Kružna staza duga oko 150 kilometara povezuje šest otočnih općina, Omišalj, Dobrinj, Vrbnik, Punat, Bašku i grad Krk. Ruta prolazi uz crkve, samostane, suhozide i obalu, a u potpunosti je označena simbolom žute školjke sv. Jakova. Zahvaljujući uređenosti, dostupnom smještaju i izvrsnoj povezanosti, Camino Krk postao je najposjećenija hrvatska dionica i polazna točka mnogih domaćih i stranih hodočasnika.

View this post on Instagram

A post shared by Camino Krk Story (@caminokrkstory)

Camino Imota: ruta kroz Dalmatinsku zagoru i jezera Imotskog kraja

Nakon Krka razvijena je ruta Camino Imota u Dalmatinskoj zagori. Staza duga oko 75 kilometara povezuje Imotski s okolnim naseljima Zmijavci, Lovreć i Runović. Vodi kroz vinograde i polja te uz Modro i Crveno jezero, dva prirodna simbola tog kraja. Ova dionica naglašava ruralni i prirodni karakter Dalmatinske unutrašnjosti i postala je jedan od najljepših primjera povezivanja prirode, duhovnosti i lokalne baštine.

Camino Podravina: hodanje uz Dravu do Ludbrega

Na sjeveru zemlje proteže se Camino Podravina, ukupne dužine oko 160 kilometara. Staza počinje u Ferdinandovcu, prolazi kroz Đurđevac i Koprivnicu te završava u Ludbregu, poznatom svetištu Predragocjene Krvi Kristove. Ruta prati rijeku Dravu, prolazi kroz šume, polja i parkove prirode te povezuje duhovnu tradiciju i miran krajolik Podravine. Uređena je uz podršku lokalnih turističkih zajednica i predstavlja jednu od najdužih hrvatskih dionica.

Camino Banovina (2022.): ruta tišine i obnove nakon potresa

Camino Banovina, otvoren 2022. godine, prolazi područjem između Petrinje, Gline i Topuskog. Duga je oko 80 kilometara, a nastala je kao projekt obnove nakon potresa koji su pogodili taj kraj. Hodanje ovom rutom vodi kroz šume, livade i mirna sela Sisačko-moslavačke županije te nudi iskustvo tišine i povezanosti s prirodom.

View this post on Instagram

A post shared by TZO Topusko (@tzo.topusko)

Camino Južna Istra: staza kroz maslinike, more i antičku baštinu

U Istri je osmišljena Camino Južna Istra, koja povezuje Fažanu, Vodnjan, Marčanu i Pulu. Duga gotovo 200 kilometara, prolazi kroz maslinike, uz more i pored antičkih i ranokršćanskih spomenika. Zahvaljujući blagoj klimi, staza je pogodna za hodanje gotovo cijele godine, a posebno u proljeće i jesen.

Camino Šibenik: ruta koja završava kod UNESCO katedrale sv. Jakova

Camino Šibenik povezuje obalni i zaleđni dio Šibensko-kninske županije na stazi dugoj oko 110 kilometara. Ruta završava kod katedrale sv. Jakova u Šibeniku, spomenika pod zaštitom UNESCO-a i jednog od najprepoznatljivijih sakralnih zdanja u Hrvatskoj. Put prolazi kroz vinograde, maslinike i povijesna naselja te povezuje gradski i ruralni krajolik Dalmacije.

Camino Korčula (2024.): najduža otočna dionica Camino Croatia

Najduža otočna staza, Camino Korčula, otvorena je 2024. godine. Duga je oko 160 kilometara i vodi kroz Blato, Smokvicu, Čaru, Lumbardu i grad Korčulu. Ruta prolazi uz vinograde, maslinike i kamene crkve koje svjedoče o dugoj povijesti otoka. Korčula se time pridružila Krku kao drugi hrvatski otok s potpuno uređenom Camino rutom.

View this post on Instagram

A post shared by Bratovstina Sv. Jakova (@putsvjakova)

Camino Samobor: nova ruta otvorena ove godine i ulaz iz Slovenije/Zagreba

Najnovija dionica, Camino Samobor, otvorena je ove godine i predstavlja važan korak u povezivanju kontinentalnog i obalnog dijela hrvatskog Camina. Staza duga 56 kilometara prolazi kroz Samoborsko gorje, Konščicu, Breganu i okolna sela, a povezuje Samobor s pravcem prema Krašiću i slovenskoj granici. Ruta je osmišljena kao ulazna točka u hrvatski Camino za hodočasnike koji dolaze iz Slovenije ili Zagreba. Time je Samobor postao novo središte na kartama hodočasnika koji putuju kroz Hrvatsku.

Credencial, pečati i potvrda: kako funkcionira hodočašće na Camino rutama u Hrvatskoj

Sve navedene rute dio su službene mreže Camino Croatia, a uz njih su u razvoju i nove dionice u Zadru, Osijeku, Međimurju i Gorskom kotaru. Hodanje hrvatskim Camino rutama organizirano je po načelima europskog sustava. Hodočasnici koriste Credencial, službenu hodočasničku putovnicu u koju se skupljaju pečati na svakoj postaji. Nakon završetka rute izdaje se potvrda o prijeđenom putu.

Kada ići na Camino u Hrvatskoj: najbolje vrijeme, smještaj i održivi turizam

Najpovoljnije vrijeme za hodanje hrvatskim Camino stazama su proljeće i rana jesen, kada su temperature blage, a priroda u punom sjaju. Smještaj se uglavnom nudi u manjim obiteljskim objektima, seoskim domaćinstvima i planinarskim domovima, čime Camino Croatia potiče razvoj održivog i cjelogodišnjeg turizma. Cilj projekta Camino Croatia je u idućim godinama povezati sve hrvatske dionice u jedinstvenu mrežu koja će se nastavljati na slovenske i talijanske putove prema Santiago de Composteli.

Vezani članak: Što sve trebate znati o najpoznatijoj hodočasničkoj ruti – Caminu de Santiago – Domagoj Sever

Objava Što je Camino Croatia i zašto je sve popularniji? pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.