Hrvatska spada među bioraznolikije zemlje Europe. Razlog je u spoju Jadranskog mora, Dinarida i nizinskih područja uz velike rijeke. Taj mozaik staništa krije na stotine vrsta, a mnoge su pod posebnim režimom zaštite. Dio njih strogo je zaštićen zakonom, a neke su toliko rijetke da ih s pravom možemo nazvati simbolima naše prirodne baštine.

More i zaštićene vrste Jadrana

Kad se spomene more, prva asocijacija gotovo uvijek je dobri dupin. Ove karizmatične životinje stalni su stanovnici Jadrana, a najpoznatije skupine žive oko Lošinja, gdje postoji i rezervat za njihov opstanak. Osim dupina, more krije i druge dragocjenosti. Glavata želva, najveća sredozemna morska kornjača, redovito se nasuče na naše obale, ali zahvaljujući centrima za oporavak vraća se u more. Još dramatičnija priča veže se uz plemenitu perisku, endemsku školjku Jadrana koja je pred izumiranjem, a spas joj pokušavaju osigurati znanstvenici i volonteri.

Nebo iznad Hrvatske i ptice grabljivice

U zraku vladaju ptice. Najimpresivniji je bjeloglavi sup, kralj kvarnerskih otoka, raspona krila gotovo tri metra. U močvarama Kopačkog rita i Lonjskog polja gnijezde se crne rode i brojne čaplje, dok u planinama i šumama povremeno kruže orlovi štekavci i zmijari. Hrvatska je pravo utočište za rijetke grabljivice koje drugdje polako nestaju.

Velike zvijeri i čuvari šuma

Na kopnu, najpoznatiji stanovnici šuma su smeđi medvjed, sivi vuk i ris. Medvjeda u Gorskom kotaru i Lici ima dovoljno da ih se ponekad susretne i na cesti. Vuk je i dalje simbol divljine koji izaziva sukobe između stočara i zaštitara prirode. Ris je, nažalost, na rubu nestanka zbog premalog broja jedinki i parenja u srodstvu, pa se uz pomoć susjednih zemalja pokušava ojačati njegova populacija. Nešto diskretnija, ali jednako važna, je vidra, simbol čistih rijeka, koja se posljednjih godina ponovno pojavljuje na gotovo svim većim vodenim tokovima.

Gmazovi i vodozemci krša

Među gmazovima i vodozemcima posebno se ističe blavor, veliki gušter bez nogu, često krivo proglašen zmijom, iako je potpuno bezopasan. Najveći dragulj hrvatskog krša ipak je čovječja ribica, slijepi podzemni vodozemac koji živi u špiljama i jamama Dinarida. Ovaj nježni endem prava je ikona naše prirodne posebnosti.

Rijeke i more: ribe, pastrve i morski psi

U rijekama plivaju pastrve i mekousne ribe koje ne postoje nigdje drugdje, dok u Jadranu obitavaju i brojne vrste morskih pasa koje su u potpunosti zaštićene. Oni rijetko ugrožavaju ljude, ali ljudi su ozbiljna prijetnja njima jer su ih ribolov i zagađenje doveli do ruba opstanka.

Zakonska zaštita – više od formalnosti

Sve ove vrste štiti hrvatski Zakon o zaštiti prirode, a mnoge su i strogo zaštićene. To znači da ih se ne smije loviti, uznemiravati ni držati u zatočeništvu. Njihova zaštita nije samo pravna formalnost, nego i pitanje identiteta i budućnosti jer bez njih naši krajolici i more izgubili bi dušu.

Zaštićene životinje kao dio našeg identiteta

Zaštićene životinje podsjetnik su da priroda u Hrvatskoj nije samo kulisa za turizam, nego živi sustav kojem i mi pripadamo. A svako dijete koje ugleda dupina kod Lošinja, supa nad Cresom ili medvjeda na Velebitu doživjet će trenutak koji ostaje za cijeli život i koji vrijedi sačuvati za generacije koje dolaze.

Prethodni članak: Komodo varan, čudo prirode i najveći gušter na svijetu – Domagoj Sever

Objava Zaštićene životinje u Hrvatskoj – skriveno blago naše prirode pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.