Za vrijeme posjeta Europskoj komisiji jedna tema se posebno istaknula kao nešto što direktno pogađa mlađu publiku: Digital Services Act (DSA). To su pravila koja mijenjaju način na koji platforme poput TikToka, Instagrama i YouTubea moraju brinuti o sigurnosti korisnika.

I evo zašto je DSA “tvoja” tema čak i ako te EU inače uspava brže od ponedjeljka u 7 ujutro.

View this post on Instagram

A post shared by Tomislav Pancirov (@tomislavpancirov)

Algoritam nije neutralan: DSA prvi put platformama kaže “odgovorni ste”

Mladi danas ne “idu na internet”, već internet dolazi njima. Feed više nije popis objava, nego stroj za pažnju. Klikneš jednu teoriju zavjere, sutra dobiješ tri. Pogledaš video o brzoj zaradi, prekosutra ti nudi još ekstremniju verziju. Problem često nije samo sadržaj, nego i način na koji je platforma dizajnirana.

Digital Services Act (DSA) ide točno u taj živac: od velikih platformi traži da procjenjuju i smanjuju sistemske rizike. U prijevodu: nije dovoljno reći “prijavi sadržaj pa ćemo vidjeti”. Platforma mora dokazivati da njezin način rada ne gura ljude u rupu.

Ako to prevedemo na jezik TikToka: nije poanta samo brisati problematične videe, nego smanjiti šansu da algoritam stalno gura štetne obrasce jer “drže pažnju”.

“Reklama” više ne smije biti skrivena u tri emojija

Jedan od najprljavijih trikova digitalne kulture je sponzorstvo koje to “nije”. Znaš ono: netko “slučajno” drži proizvod u kadru, link je u bio, a sve izgleda kao spontani life update.

Mladi to sve češće kuže ali problem je što se granica između sadržaja i oglasa godinama namjerno zamagljivala. Kad publika ne zna gdje završava preporuka, a gdje počinje prodaja, povjerenje se raspada.

Za mlađu publiku to nije “moraliziranje”, nego digitalna higijena: ako je feed nova ulica, onda su lažne preporuke doslovno billboard koji laže.

View this post on Instagram

A post shared by Mile Butorac (@hungry_mile)

Online sigurnost i “dark patterns”: kad aplikacija radi protiv tebe

Ako si ikad pokušao otkazati pretplatu i imao osjećaj da ti aplikacija baca mini-boss fight, znaš o čemu pričam.

“Dark patterns” su dizajnerske fore koje te navode da klikneš ono što ne želiš:

• “Prihvati sve” je ogromno, a “Odbij” je skriven
• “Ostani još malo” iskače u najboljem trenutku
• notifikacije su upaljene po defaultu
• izlazak iz aplikacije izgleda kao prekid prijateljstva

DSA otvara vrata jačem pritisku na takve prakse, pogotovo kad su u pitanju maloljetnici i sigurnost online. I to je trenutak gdje se EU prestaje ponašati kao “papirnati regulator” i počinje ličiti na nekoga tko je napokon shvatio kako radi Wi-Fi.

“Ali ja nisam influencer, zašto me briga?”

Zato što DSA ne štiti samo od loših kreatora, nego i od:

• scam oglasa i lažnih webshopova
• prodaje fejk proizvoda
• sadržaja koji se širi jer je rage-bait (namjerno te izluđuje)
• koordiniranih kampanja dezinformacija
• algoritamskog guranja ekstremnog sadržaja “jer drži pažnju”

A to su stvari koje mladi često dožive prije nego što ih uopće prepoznaju.

View this post on Instagram

A post shared by Lucija Čeč | alopecija – savjeti i podrška | headwrap marame (@nohairday_by.luloo)

Bruxelles moment: kad shvatiš da “EU je daleko” više ne vrijedi

Najjači klik iz cijelog iskustva je bio jednostavan: EU nije apstraktni “oni”. To su ljudi koji pokušavaju uvesti red u prostor koji se godinama gradio bez pravila. A mi, kao kreatori, često ispadnemo prevoditelji između “službenog jezika regulacije” i stvarnog života na internetu.

Jer “politika” više nije samo u parlamentu. Politika je u tvom feedu: u tome što ti algoritam servira, što ti se prodaje, i koliko lako netko može manipulirati tvojom pažnjom.

Što možeš napraviti već danas (bez čekanja da se “sustav popravi”)

Evo mini checkliste koja stvarno pomaže:

1. Provjeri izvor prije sharea, pogotovo kad je nešto savršeno skrojeno da te naljuti
2. Ako si kreator: označavaj reklame jasno jer publika ti to vraća povjerenjem
3. Prijavljuj scam oglase i fejk shopove – to su signali koje platforme moraju ozbiljnije shvaćati
4. Pazi na svoj feed: ono što gledaš, algoritam ti vraća kao ogledalo
5. Pričaj o ovome jer pravila bez digitalne kulture imaju kratak domet

View this post on Instagram

A post shared by Matea Frajsberger ❀ (@click4chic)

DSA nije “EU birokracija”, nego pokušaj da internet odraste

Ako je 2010-ih internet bio “sloboda”, 2020-ih postao je i biznis model manipulacije. Digital Services Act (DSA) je jedan od rijetkih pokušaja da se to resetira: da platforme ne budu samo “hosting”, nego odgovorni akteri.

Ako si mlad, ovo je možda prvi zakon koji ti direktno mijenja svakodnevicu: što ti dolazi na ekran, što ti se prodaje, što ti se gura pod “normalno”, i koliko je cijeli sustav pošten prema tebi.

I zato je ovo jedna od najzanimljivijih tema koje smo otvorili u Bruxellesu jer EU priča više nije “tamo negdje”. Ona je u džepu, na ekranu, u sljedećem swipeu.

Vezani članak: Kako su društvene mreže postale opasne za djecu – Domagoj Sever

Objava Kako EU Digital Services Act (DSA) mijenja TikTok, Instagram i YouTube i zašto je to važno mladima pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Kad vidiš influencere na eventima, pomislio bi da je svijet prepun ljubavi. Dio njih nema drugog posla osim da se naslikava, šalju poruke PR-ovcima s jadnim ‘hoće li biti mjesta za mene?’ dok istovremeno glume važnost na Instagramu. Uvijek su tu, uvijek u prvim redovima, ali nikad zato što ih netko stvarno želi, već zato što su naučili biti uporno prisutni. Ljubimo se, smijemo, hvalimo jedni druge do neba. “Obožavam te, kraljice moja!” – napiše ona njoj u komentarima, a u sljedećoj poruci nekoj trećoj curi šalje screenshot njenog storyja uz opis: “Ova seljanka opet glumi da ima love.” To je influencer realnost. Smijeh pred kamerama, krv u DM-u.

Najgora ekipa? Oni koji fejkaju luksuz. “Ljeto na jahti”, a zapravo su uslikali pet minuta vožnje dok je gazda broda otišao po pivo. “Jutarnja kava u penthouseu”, a u stvarnosti Airbnb iznajmljen na jednu noć, uz podignut kredit. I onda mlađa ekipa gleda i misli: “Vau, ovo je život. Ništa ne radim, a pare padaju s neba!” Ne padaju, draga djeco.

A sad da se razumijemo, i ja sam influencer. Prvenstveno sam fotograf, moj objektiv bilježi stvarnost kakva jest, bez filtera i laži. I ja prodajem priču, ali ne lažem da mi je svaki dan bajka. Nemam yachtu (još), nemam penthouse (još), ali imam dovoljno mozga da ne foliram nešto što nisam. Problem je što su ljudi gladni laži i ona ima najveći reach, a istina im je gorka.

Pogledaj Lil Miquelu, virtualnu influencericu koja ne postoji, a ima milijune pratitelja i više brendiranih suradnji nego što prosječan Hrvat ima kuna u džepu. Došli smo do toga da se influenceri moraju boriti i protiv savršenih CGI lutaka?! Kako da se bore protiv onih koji kupuju pratitelje i lajkove, a brendovi ih obasipaju novcem jer im brojke izgledaju impresivno? A najveća kazna? Unfollow. To boli više od bilo koje kritike, više od hejta, više od svega. Jer kad ti netko stisne unfollow, to znači da za njega više ne postojiš.

View this post on Instagram

A post shared by Miquela (@lilmiquela)

Influencer svijet je kao reality show, svi su si prijatelji dok kamera snima. A kad se ugasi, počinje borba za preživljavanje. Prava, ne fejkana. I u toj borbi, samo oni koji znaju plivati u moru laži ostaju na površini. Pitanje je – koliko dugo? I kakvu poruku šaljemo mladima? Da je laž isplativija od istine, da je važnije izgledati bogato nego biti sretan, da je bolje imati brojke nego stvarne prijatelje. I onda se čudimo što generacije odrastaju u svijetu gdje je filter važniji od karaktera.

Znanje i vještine su tvoj pravi kapital. Lažni život na Instagramu može nestati jednim klikom, ali ono što naučiš, što stvoriš vlastitim trudom, ostaje zauvijek tvoje. Ne nasjedaj na bajke o lakoj zaradi i instant slavi, iza svake “savršene” slike stoji trud, stres i često praznina. Ulaži u sebe, razvijaj svoje talente i gradi nešto što nitko ne može oduzeti, ni algoritam, ni lažni prijatelji, ni vrijeme. Na kraju, filteri blijede, ali znanje ostaje.

Kontakt – Domagoj Sever

“Influenceri, ljubimo se u javnosti, koljemo u inboxu.”

Objava Influenceri, ljubimo se u javnosti, koljemo u inboxu pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Ali ako si ikad pomislio da je posao influencera lak, dragi moj, gadno se varaš. Da je biti influencer lako, influencer bi bio svako. I baš zato nisu svi influenceri. Štoviše, oni koji su u tom biznisu, međusobno se u većini slučajeva ne podnose (ima izuzetaka), a ispod sjajnog filtera od sepije kriju se brutalni podočnjaci i još brutalniji sukobi ega.

Tko su zapravo influenceri?

Prije nego što skočimo u to kako se međusobno ne podnose, hajmo definirati što su zapravo influenceri. To su ti ljudi koji su odjednom postali relevantni u svijetu jer imaju brojke. Ne diplome, ne iskustvo, nego brojke koje su kod nekih i upitne jer iza njih stoje botovi iz Indije. Broj pratitelja, lajkova, pregleda, srčeka. Oni su ti digitalni “celebrityji” koji svojim objavama navode ljude da kupe nešto, glasaju za nešto ili jednostavno, potroše vrijeme gledajući ih kako jedu brunch dok ti za doručak mažeš paštetu.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Što se krije iza kulisa?

Da, njihov život izvana izgleda savršeno – svakodnevna klopa u restoranima, putovanja, dizajnerska odjeća i beskonačni lanci poklona od raznih brendova. Ali, što se krije ispod tog lažnog sjaja? Kome je posao da se svakodnevno fotka dok pije matcha latte na “random lokaciji” i širi osmijeh veći od vlastitog bankovnog računa?

Influenceri žive u konstantnoj utrci – ne samo s vremenom, već i s konkurencijom. Njihov svijet je zapravo bojno polje gdje se likeovi pretvaraju u oružje, a pratitelji su pješadija. Nitko to neće reći, ali najgora bitka vodi se upravo među njima. Jer, daj ruku na srce, koliko puta si vidio kako se influenceri međusobno stvarno podržavaju? To se događa otprilike koliko i snijeg u listopadu.

Kolegica me nedavno žicala da odradimo zajedno giveaway, jer su joj potrebni novi followeri na portalu. Odbio sam je i objasnio joj na najljepši mogući način da ja tom “suradnjom” ne bi dobio apsolutno ništa. Što je napravila “kolegica”? Unfollow. Unfollow je to oružje koje imaju svi, to je otrovna strelica koja se najčešće koristi iz prkosa i inata.

„Prijateljstva“ iz nužde i sukobi ega

Na Instagramu ili TikToku možda izgleda kao da se vole – međusobni lajkovi, komentari puni srca i cvjetića, tagovi na eventima, ali prava istina je daleko od toga. Oni većinom ne surađuju jer žele, nego jer moraju. Ako jedna influencerica ne lajka objavu druge, odmah se pokreću teorije zavjere, a hrpetinu puta sam doživio da se ekipa ljubaka na eventu, a već na kavi nakon eventa se u drugim društvima obasipaju jako osebujnim epitetima. Prijateljstva među influencerima su poput instant juhe – brza, jeftina i najčešće bez okusa.

Ako si mislio da je najgore kada se dva slavna glumca sukobe, nisi još vidio svađu između influencera. Tu se ne svađaju samo oko toga tko je imao više lajkova, već i tko je dobio bolji ugovor s brendom. Kupi li jedna influencerica torbu od 2 tisuće eura, druga odmah naruči onu od 3 tisuće i hvali se istom. I da ne govorimo o „ukradenim“ idejama – ne prođe ni mjesec dana, a već netko kopira fotku, filter ili hashtag. To je pravi virtualni rat.

View this post on Instagram

A post shared by Nikolina Čudić (@nina.cudic)

Tajna ljubomora

Najveći problem je što influenceri moraju biti ljubazni i podržavati jedni druge… barem na površini. Ali istina je da se često međusobno ne podnose. Iza kulisa, dok nasmijano slikaju svoje „BFF“ selfieje na događajima, često bi se najradije međusobno blokirali. Jer u svijetu gdje je svaki lajk, svaki sponzorski ugovor i svaka nova suradnja pitanje opstanka, ljubomora ne može izostati. Oni su konkurencija, a u svijetu influencera, svaka konkurencija je prijetnja.

Burnout na vidiku

Uz sve te međusobne bitke, treba se boriti i sa samim sobom. Jer stalna potreba za sadržajem i pratiteljima iscrpljuje. Kad si influencer, tvoj život nije tvoj – on je javni. Svaki trenutak postaje potencijalni sadržaj, svaka situacija fotogenična prilika. A kad ne uspiješ dobiti dovoljno lajkova na objavi o svom savršenom životu, postavlja se pitanje – što radim krivo? Svi drugi imaju savršeno tijelo, savršene obroke, savršene brendove, a ja?

I tako, malo po malo, svaki influencer počinje pucati. Jer nije lako biti stalno savršen. Još je teže biti stalno u trci s drugim „savršenima“.

Da je biti influencer lako, influencer bi bio svako. Ali nije. I zato nisu svi influenceri. Oni koji jesu, bore se međusobno u neprekidnom virtualnom ratu za pažnju, suradnje i lajkove, često ne voleći jedni druge ni približno onoliko koliko to izgleda na ekranu. Ispod filtera savršenstva krije se svijet prepun ljubomore, pritiska i konstantne konkurencije. Zato, ako misliš da je influencerstvo samo odmaranje i slikanje s kavama, sjeti se – da je lako, svi bi to radili.

Prethodni članak: Baraćeve špilje i Speleon – Putovanje kroz debele slojeve vremena – Domagoj Sever

Objava Da je biti influencer lako, influencer bi bio svako. pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Era autentičnosti

Influenceri su prvotno privukli pažnju svojim autentičnim pristupom. Njihova sposobnost da stvore osjećaj bliskosti i povjerenja sa svojim pratiteljima bila je ono što ih je izdvajalo od tradicionalnih medija. Ljudi su im vjerovali jer su bili stvarni, iskreni i pristupačni. Njihove preporuke imale su težinu jer su dolazile od nekoga s kim su se pratitelji mogli poistovjetiti. Marketinški su zbog svih ovih činjenica vrijedili više od tradicionalnih medija i njihov prodajni učinak bio je bolji.

Komercijalizacija sadržaja

Međutim, kako je potražnja za influencerima rasla, tako je rastao i broj ponuda koje su stizale na njihove adrese; a rastao je i broj influencera. Agencije i brendovi često kontaktiraju influnecere bez obzira na to koliko proizvodi koje žele reklamirati odgovaraju influencerovoj niši ili interesima njihovih pratitelja. Rezultat je poplava sponzoriranih objava, često bez prave vrijednosti ili veze sa influencerovim stilom života ili vjerovanjima.

Posljedice po vjerodostojnost

Ovaj preokret doveo je do toga da mnogi influenceri više liče na jumbo plakate nego na stvarne ljude sa stvarnim mišljenjima. Svaka nova sponzorirana objava koja nema veze sa prethodnim sadržajem ruši kredibilitet i povjerenje koje su mukotrpno gradili. Pratitelji sve više prepoznaju ovu komercijalizaciju i postaju sumnjičavi prema svakoj preporuci, pitajući se da li je zaista autentična ili je samo još jedna plaćena reklama (što bi trebalo biti naznačeno u samoj objavi). Ako influencer od npr. 15 objava ima 10 sponzoriranih, a sve proizvode hvali do iznemoglosti, jednostavno ste svjesni da je jedini motiv influencera bila zarada, a ne iskrena recenzija.

Povratak korijenima

Za influencere koji žele održati svoju relevantnost i autentičnost, ključno je da se vrate svojim korijenima. To znači pažljivo biranje suradnji i promocija, fokusiranje na proizvode i usluge koje su zaista u skladu sa njihovim vijednostima i interesima. Autentičnost se ne može kupiti, ali se može vrlo lako izgubiti. Uloga influencera u modernom marketingu ne smije biti svedena na nivo jumbo plakata. Njihova moć leži u autentičnosti i povjerenju koje su izgradili sa svojom publikom. Da bi zadržali tu moć, influenceri moraju pažljivo birati što će reklamirati, osiguravajući da svaka preporuka bude iskrena i vjerodostojna. Samo tako mogu ostati relevantni i zadržati povjerenje svojih followera, koji će i dalje cijeniti njihovo mišljenje i preporuke.

Kontakt – Domagoj Sever “Influenceri nisu jumbo plakati i ne mogu reklamirati sve”

Objava Influenceri nisu jumbo plakati i ne mogu reklamirati sve pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.