Za vrijeme posjeta Europskoj komisiji jedna tema se posebno istaknula kao nešto što direktno pogađa mlađu publiku: Digital Services Act (DSA). To su pravila koja mijenjaju način na koji platforme poput TikToka, Instagrama i YouTubea moraju brinuti o sigurnosti korisnika.

I evo zašto je DSA “tvoja” tema čak i ako te EU inače uspava brže od ponedjeljka u 7 ujutro.

View this post on Instagram

A post shared by Tomislav Pancirov (@tomislavpancirov)

Algoritam nije neutralan: DSA prvi put platformama kaže “odgovorni ste”

Mladi danas ne “idu na internet”, već internet dolazi njima. Feed više nije popis objava, nego stroj za pažnju. Klikneš jednu teoriju zavjere, sutra dobiješ tri. Pogledaš video o brzoj zaradi, prekosutra ti nudi još ekstremniju verziju. Problem često nije samo sadržaj, nego i način na koji je platforma dizajnirana.

Digital Services Act (DSA) ide točno u taj živac: od velikih platformi traži da procjenjuju i smanjuju sistemske rizike. U prijevodu: nije dovoljno reći “prijavi sadržaj pa ćemo vidjeti”. Platforma mora dokazivati da njezin način rada ne gura ljude u rupu.

Ako to prevedemo na jezik TikToka: nije poanta samo brisati problematične videe, nego smanjiti šansu da algoritam stalno gura štetne obrasce jer “drže pažnju”.

“Reklama” više ne smije biti skrivena u tri emojija

Jedan od najprljavijih trikova digitalne kulture je sponzorstvo koje to “nije”. Znaš ono: netko “slučajno” drži proizvod u kadru, link je u bio, a sve izgleda kao spontani life update.

Mladi to sve češće kuže ali problem je što se granica između sadržaja i oglasa godinama namjerno zamagljivala. Kad publika ne zna gdje završava preporuka, a gdje počinje prodaja, povjerenje se raspada.

Za mlađu publiku to nije “moraliziranje”, nego digitalna higijena: ako je feed nova ulica, onda su lažne preporuke doslovno billboard koji laže.

View this post on Instagram

A post shared by Mile Butorac (@hungry_mile)

Online sigurnost i “dark patterns”: kad aplikacija radi protiv tebe

Ako si ikad pokušao otkazati pretplatu i imao osjećaj da ti aplikacija baca mini-boss fight, znaš o čemu pričam.

“Dark patterns” su dizajnerske fore koje te navode da klikneš ono što ne želiš:

• “Prihvati sve” je ogromno, a “Odbij” je skriven
• “Ostani još malo” iskače u najboljem trenutku
• notifikacije su upaljene po defaultu
• izlazak iz aplikacije izgleda kao prekid prijateljstva

DSA otvara vrata jačem pritisku na takve prakse, pogotovo kad su u pitanju maloljetnici i sigurnost online. I to je trenutak gdje se EU prestaje ponašati kao “papirnati regulator” i počinje ličiti na nekoga tko je napokon shvatio kako radi Wi-Fi.

“Ali ja nisam influencer, zašto me briga?”

Zato što DSA ne štiti samo od loših kreatora, nego i od:

• scam oglasa i lažnih webshopova
• prodaje fejk proizvoda
• sadržaja koji se širi jer je rage-bait (namjerno te izluđuje)
• koordiniranih kampanja dezinformacija
• algoritamskog guranja ekstremnog sadržaja “jer drži pažnju”

A to su stvari koje mladi često dožive prije nego što ih uopće prepoznaju.

View this post on Instagram

A post shared by Lucija Čeč | alopecija – savjeti i podrška | headwrap marame (@nohairday_by.luloo)

Bruxelles moment: kad shvatiš da “EU je daleko” više ne vrijedi

Najjači klik iz cijelog iskustva je bio jednostavan: EU nije apstraktni “oni”. To su ljudi koji pokušavaju uvesti red u prostor koji se godinama gradio bez pravila. A mi, kao kreatori, često ispadnemo prevoditelji između “službenog jezika regulacije” i stvarnog života na internetu.

Jer “politika” više nije samo u parlamentu. Politika je u tvom feedu: u tome što ti algoritam servira, što ti se prodaje, i koliko lako netko može manipulirati tvojom pažnjom.

Što možeš napraviti već danas (bez čekanja da se “sustav popravi”)

Evo mini checkliste koja stvarno pomaže:

1. Provjeri izvor prije sharea, pogotovo kad je nešto savršeno skrojeno da te naljuti
2. Ako si kreator: označavaj reklame jasno jer publika ti to vraća povjerenjem
3. Prijavljuj scam oglase i fejk shopove – to su signali koje platforme moraju ozbiljnije shvaćati
4. Pazi na svoj feed: ono što gledaš, algoritam ti vraća kao ogledalo
5. Pričaj o ovome jer pravila bez digitalne kulture imaju kratak domet

View this post on Instagram

A post shared by Matea Frajsberger ❀ (@click4chic)

DSA nije “EU birokracija”, nego pokušaj da internet odraste

Ako je 2010-ih internet bio “sloboda”, 2020-ih postao je i biznis model manipulacije. Digital Services Act (DSA) je jedan od rijetkih pokušaja da se to resetira: da platforme ne budu samo “hosting”, nego odgovorni akteri.

Ako si mlad, ovo je možda prvi zakon koji ti direktno mijenja svakodnevicu: što ti dolazi na ekran, što ti se prodaje, što ti se gura pod “normalno”, i koliko je cijeli sustav pošten prema tebi.

I zato je ovo jedna od najzanimljivijih tema koje smo otvorili u Bruxellesu jer EU priča više nije “tamo negdje”. Ona je u džepu, na ekranu, u sljedećem swipeu.

Vezani članak: Kako su društvene mreže postale opasne za djecu – Domagoj Sever

Objava Kako EU Digital Services Act (DSA) mijenja TikTok, Instagram i YouTube i zašto je to važno mladima pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

View this post on Instagram

A post shared by Makarska Riviera All In (@makarskariviera)

U današnjem digitalnom dobu, gdje se svaki korak bilježi i dijeli na društvenim mrežama, važnost vizualnog sadržaja i atraktivnih lokacija za fotografiranje postala je ključni faktor u promociji turističkih destinacija. Jedan od načina da se destinacija istakne i privuče veći broj posjetitelja je kroz stvaranje jedinstvenog “photo spota” – lokacije ili atrakcije koja je posebno dizajnirana ili prirodno atraktivna za fotografiranje. Ova pojava nije samo trend među mladima koji žele impresionirati svoje pratitelje na društvenim mrežama, već i snažan marketinški alat za promociju turizma.

Pozitivni učinci dobrog photo spota:

1. Besplatna promocija na društvenim mrežama.

Slike i videozapisi snimljeni na Skywalku postaju viralni na društvenim mrežama, dosežući širok krug ljudi diljem svijeta. Ovo besplatno oglašavanje privlači pažnju novih turista i potiče ih da posjete destinaciju kako bi doživjeli istu avanturu.

2. Povećanje turističke potrošnje.

Popularnost Skywalka dovodi do direktnog povećanja turističke potrošnje na lokalnoj razini. U konkretnom slučaju problem je ograničena pristupačnost cestom, pa se u ljetnim mjesecima znaju stvarati velike gužve.

3. Dodatna vrijednost destinaciji i raznolikost ponude.

Photo spot poput Skywalka daju dodatnu vrijednost turističkoj destinaciji. Ne samo da privlače ljubitelje prirode i avanturiste, već i one koji su zainteresirani za fotografiju i društvene medije. Posjetitelji se ne zadovoljavaju samo pogledom na krajolik, već dobivaju i jedinstvenu priliku za interakciju s okolinom na način koji je prije bio nezamisliv.

View this post on Instagram

A post shared by RatCat (@ratcat_hr)

Biokovo Skywalk je savršen primjer kako jedan photo spot može povećati ponudu i turističku prepoznatljivost destinacije, čineći je popularnijom i zanimljivijom. Njegova sposobnost da stvori emocionalnu vezu s posjetiteljima i potakne ih na dijeljenje njihovih iskustava na društvenim mrežama čini ga neizostavnim dijelom iskustva posjeta Biokovu.

Prirodne ljepote također imaju svoju moć u privlačenju posjetitelja. Primjerice, nekad zapuštena plaža u gradu Y postala je globalno prepoznatljiva nakon što je jedan stjenoviti prolaz postao poznat kao “Fotografska Stijena”. Ova stijena, koja nudi savršeni okvir za zalazak sunca, privukla je fotografe i zaljubljenike u prirodu iz svih krajeva svijeta. Slike s ovog mjesta brzo su postale viralne na internetu, stvarajući snažan interes za posjet ovom gradu.

Stvaranje jednog takvog “photo spota” zahtijeva promišljeno planiranje i suradnju između lokalnih umjetnika, arhitekata te vlasti. Osim što pruža izravnu korist kroz povećanu turističku aktivnost i prihod, ovi projekti također imaju pozitivan utjecaj na lokalnu zajednicu, potičući umjetnost, kreativnost i zajedništvo.

Često možemo vidjeti kako jedan “photo spot” može transformirati turističku destinaciju, čineći je popularnijom i turistički zanimljivijom. Kroz kreativno osmišljene projekte poput “Skywalka” ili prirodnih atrakcija poput “Fotografske Stijene”, destinacije mogu privući veći broj posjetitelja i postati globalno prepoznatljive.

Kontakt – Domagoj Sever

Objava Kako jedan “photo spot” može turističku destinaciju učiniti popularnijom pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Ali ako si ikad pomislio da je posao influencera lak, dragi moj, gadno se varaš. Da je biti influencer lako, influencer bi bio svako. I baš zato nisu svi influenceri. Štoviše, oni koji su u tom biznisu, međusobno se u većini slučajeva ne podnose (ima izuzetaka), a ispod sjajnog filtera od sepije kriju se brutalni podočnjaci i još brutalniji sukobi ega.

Tko su zapravo influenceri?

Prije nego što skočimo u to kako se međusobno ne podnose, hajmo definirati što su zapravo influenceri. To su ti ljudi koji su odjednom postali relevantni u svijetu jer imaju brojke. Ne diplome, ne iskustvo, nego brojke koje su kod nekih i upitne jer iza njih stoje botovi iz Indije. Broj pratitelja, lajkova, pregleda, srčeka. Oni su ti digitalni “celebrityji” koji svojim objavama navode ljude da kupe nešto, glasaju za nešto ili jednostavno, potroše vrijeme gledajući ih kako jedu brunch dok ti za doručak mažeš paštetu.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Što se krije iza kulisa?

Da, njihov život izvana izgleda savršeno – svakodnevna klopa u restoranima, putovanja, dizajnerska odjeća i beskonačni lanci poklona od raznih brendova. Ali, što se krije ispod tog lažnog sjaja? Kome je posao da se svakodnevno fotka dok pije matcha latte na “random lokaciji” i širi osmijeh veći od vlastitog bankovnog računa?

Influenceri žive u konstantnoj utrci – ne samo s vremenom, već i s konkurencijom. Njihov svijet je zapravo bojno polje gdje se likeovi pretvaraju u oružje, a pratitelji su pješadija. Nitko to neće reći, ali najgora bitka vodi se upravo među njima. Jer, daj ruku na srce, koliko puta si vidio kako se influenceri međusobno stvarno podržavaju? To se događa otprilike koliko i snijeg u listopadu.

Kolegica me nedavno žicala da odradimo zajedno giveaway, jer su joj potrebni novi followeri na portalu. Odbio sam je i objasnio joj na najljepši mogući način da ja tom “suradnjom” ne bi dobio apsolutno ništa. Što je napravila “kolegica”? Unfollow. Unfollow je to oružje koje imaju svi, to je otrovna strelica koja se najčešće koristi iz prkosa i inata.

„Prijateljstva“ iz nužde i sukobi ega

Na Instagramu ili TikToku možda izgleda kao da se vole – međusobni lajkovi, komentari puni srca i cvjetića, tagovi na eventima, ali prava istina je daleko od toga. Oni većinom ne surađuju jer žele, nego jer moraju. Ako jedna influencerica ne lajka objavu druge, odmah se pokreću teorije zavjere, a hrpetinu puta sam doživio da se ekipa ljubaka na eventu, a već na kavi nakon eventa se u drugim društvima obasipaju jako osebujnim epitetima. Prijateljstva među influencerima su poput instant juhe – brza, jeftina i najčešće bez okusa.

Ako si mislio da je najgore kada se dva slavna glumca sukobe, nisi još vidio svađu između influencera. Tu se ne svađaju samo oko toga tko je imao više lajkova, već i tko je dobio bolji ugovor s brendom. Kupi li jedna influencerica torbu od 2 tisuće eura, druga odmah naruči onu od 3 tisuće i hvali se istom. I da ne govorimo o „ukradenim“ idejama – ne prođe ni mjesec dana, a već netko kopira fotku, filter ili hashtag. To je pravi virtualni rat.

View this post on Instagram

A post shared by Nikolina Čudić (@nina.cudic)

Tajna ljubomora

Najveći problem je što influenceri moraju biti ljubazni i podržavati jedni druge… barem na površini. Ali istina je da se često međusobno ne podnose. Iza kulisa, dok nasmijano slikaju svoje „BFF“ selfieje na događajima, često bi se najradije međusobno blokirali. Jer u svijetu gdje je svaki lajk, svaki sponzorski ugovor i svaka nova suradnja pitanje opstanka, ljubomora ne može izostati. Oni su konkurencija, a u svijetu influencera, svaka konkurencija je prijetnja.

Burnout na vidiku

Uz sve te međusobne bitke, treba se boriti i sa samim sobom. Jer stalna potreba za sadržajem i pratiteljima iscrpljuje. Kad si influencer, tvoj život nije tvoj – on je javni. Svaki trenutak postaje potencijalni sadržaj, svaka situacija fotogenična prilika. A kad ne uspiješ dobiti dovoljno lajkova na objavi o svom savršenom životu, postavlja se pitanje – što radim krivo? Svi drugi imaju savršeno tijelo, savršene obroke, savršene brendove, a ja?

I tako, malo po malo, svaki influencer počinje pucati. Jer nije lako biti stalno savršen. Još je teže biti stalno u trci s drugim „savršenima“.

Da je biti influencer lako, influencer bi bio svako. Ali nije. I zato nisu svi influenceri. Oni koji jesu, bore se međusobno u neprekidnom virtualnom ratu za pažnju, suradnje i lajkove, često ne voleći jedni druge ni približno onoliko koliko to izgleda na ekranu. Ispod filtera savršenstva krije se svijet prepun ljubomore, pritiska i konstantne konkurencije. Zato, ako misliš da je influencerstvo samo odmaranje i slikanje s kavama, sjeti se – da je lako, svi bi to radili.

Prethodni članak: Baraćeve špilje i Speleon – Putovanje kroz debele slojeve vremena – Domagoj Sever

Objava Da je biti influencer lako, influencer bi bio svako. pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.