View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Potrebno vam je nešto više od dva sata vožnje iz Zagreba preko Ljubljane i Kamnika do Kamniško Savinjskih alpa i Velike planine. Gondola se nalazi u Kamniškoj Bistrici, odmah nakon Kamnika pratite putokaz za Kamnišku Bistricu i Gornji Grad, za pet kilometara prolazite kroz mjesto Strahovica i nakon još pet kilometara s desne strane se nalazi veliki parking, a s lijeve ulaz u gondolu. Cijena gondole i žičare je ukupno 26 eura (povratna karta) CENIKI IN VOZNI RED – Velika planina. Vožnja gondolom je na oko 1400 metara nadmorske visine, a onda je na vama da li želite prošetati laganim usopnom zadnjih dvjesto pedeset metara nadmorske visine ili uživati u panoramskom pogledu sa žičare. Žičara vozi do planinarskog doma Zeleni rob koji je idealno mjesto za pojesti neko od tradicionalnih jela (jota, ričet, pečenica sa kiselim zeljem, žganci), a obavezno probajte sirne štrukle s preljevom od šumskog voća.

Za one bolje kondicije i željne više planinarenja postoji nekoliko planinarskih staza, jedna je od Strahovice i dosta je naporna jer se savladava 1 000 metara nadmorske visine. Hoda se oko 3 sata do Domžalskog doma na Maloj planini i onda je potrebno još nešto više od 30 minuta do najvišeg vrha Gradišče na Velikoj planini.

Ja sam nekoliko puta izabrao lakšu stazu idealnu za rekreativce i ljude željne dobrih fotografija, parkirao sam auto na parkiralištu Rakove ravni, pa sam dijelom po makadamskoj cesti, a dijelom uz pastirske kuće planinario do Domžalskog doma na Maloj planini (1534 m). U blizini su i ostala dva doma – Črnuški i Jarški dom. Do vrha Gradišče (1666 m) sa kojeg se pruža predivan pogled na susjedne vrhove i planine (Kočna, Grintavec, Skuta, Turska Gora, Ojstica, Krvavec) slijedila je lagana šetnja.

Pastirsko naselje nalazi se na prosječnoj visini od 1500m, a nastalo je prema planovima arhitekta Vlasta Kopača 1964. godine. Sastoji se od oko 150 koliba izgrađenih u jedinstvenom stilu koje si po izgledu jako nalikuju, a korišteni su i isti materijali. Ideju ovih koliba arhitekt Kopač razvio je kao alternativu hotelima i turističkim resortima koji su se u tom periodu počeli masovno graditi.

Na Velikoj planini se uz pastirske kolibe nalazi i Preskarjev muzej i crkva. Muzej se nalazi u pastirskom naselju i otvoren je svaki dan od 10 do 16 sati u sezoni ispaše – ulaznica je 3 eura za odasle, a 1,5 eura za djecu. Preskarjev muzej je jedina sačuvana ovalna koliba sa otvorenim kaminom bez dimnjaka i 2005. je proglašen spomenikom kulture. U muzeju se nalazi razno oruđe koje su ručno izradili pastiri, a u vrijeme ispaše ispred muzeja se događaju radionice (prerada mlijeka u skutu, rezbarenje starih pastirskih predmeta, izrada trniča – mladog sira karakterističnog za Veliku planinu). Crkva je bila izgrađena pred drugim svjetskim ratom (1938.) ali su je Nijemci u ratu zapalili. Obnovljena je 1988.g. na želju pastira te se u njoj služe mise svaku nedjelju u kolovozu.

Moja preporuka je da prespavate u planinarskom domu (jeftinija verzija) ili u nekoj od koča koje se iznajmljuju i doživite čarobne zalaske i izlaske sunca sa Velike planine. Više detalja o smještaju u dvije predivne koče pogledajte na http://koca.si

Kontakt – Domagoj Sever

Objava Velika Planina, čarolija šafrana koju morate doživjeti pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.