Blagdan svetog Nikole, 6. prosinca, u Hrvatskoj je jedan od dana koji se dočekuju s posebnom pažnjom, posebno među onim najmlađima. Njegovo štovanje povezalo se s običajima darivanja, lokalnim procesijama i starim srednjoeuropskim folklorom, pa se svetkovina danas prepoznaje kao važan dio adventskog razdoblja. Sveti Nikola bio je biskup u Myri u 4. stoljeću, zapamćen po nesebičnosti i dobrim djelima koja je često činio bez želje za isticanjem. U predajama se ističe kao zaštitnik djece, putnika i pomoraca, a upravo su ta djela oblikovala običaje koji su se zadržali sve do suvremenog doba.
Prema predaji, Nikola je pomagao siromašnima anonimno, ostavljajući darove pred vratima njihovih domova. Zbog takve jednostavnosti i brige za najranjivije postao je jedan od najštovanijih europskih svetaca. Njegov lik kasnije je nadahnuo i suvremenog Djeda Božićnjaka, no u Hrvatskoj se i dalje njeguje toplija, izvornija tradicija.

View this post on Instagram

A post shared by 023.hr (@023.zadar)

Sveti Nikola i djeca – čizmice, pokloni i radost

U kontinentalnoj Hrvatskoj blagdan svetog Nikole najčešće je povezan s djecom. Večer uoči blagdana djeca čiste čizmice i ostavljaju ih na prozorima, nadajući se malenom znaku pažnje poput voća, slatkiša ili nekog drugog simboličnog poklona. U mnogim mjestima Nikola obilazi škole, vrtiće i gradske trgove, a djeca ga dočekuju pjesmom i priredbama.

Krampus u hrvatskoj tradiciji i suvremenim povorkama

Uz Nikolu se u hrvatskoj tradiciji pojavljuje i Krampus, lik iz alpskog folklora. Iako je u starijim predajama bio prikazivan kao strašniji pratitelj, u Hrvatskoj je njegova uloga uglavnom šaljiva. Simbolično „opominje“ nestašne, dok Nikola daruje one koji su se tijekom godine trudili biti dobri. U sjevernim krajevima, osobito u Međimurju, Zagorju i Podravini, Krampus i Nikola zajedno obilaze kuće, a u gradovima poput Varaždina, Samobora i Krapine održavaju se i povorke krampusa koje su postale dio suvremenih zimskih događanja.

View this post on Instagram

A post shared by Nocturnal Cult (@nocturnalcult)

Sveti Nikola kao zaštitnik pomoraca na Jadranu

Primorski i otočni krajevi njeguju drukčiju tradiciju, ukorijenjenu u pomorskom životu. Ondje je sveti Nikola prije svega zaštitnik pomoraca. Taj se dan obilježava misnim slavljima, blagoslovima brodova i procesijama u lukama. Obitelji pomoraca okupljaju se u crkvama koje često nose njegovo ime, a procesije brodovima jedan su od najstarijih običaja vezanih uz ovaj blagdan na Jadranu.

Običaji dobrih djela i skromnih darova

U pojedinim sredinama zadržao se i običaj da djeca pred blagdan učine dobro djelo kako bi „zaslužila“ Nikolin dar. Mnoge se obitelji prisjećaju vremena kada su darovi bili skromni, a naglasak bio na gesti, a ne na vrijednosti poklona. U pograničnim područjima s jakim srednjoeuropskim utjecajem, poput okolice Krapine i Prekmurja, i danas se održavaju procesije s ručno izrađenim maskama krampusa koje podsjećaju na starije alpske običaje.

Uloga svetog Nikole u suvremenom hrvatskom adventu

Sveti Nikola i danas zauzima važno mjesto u hrvatskom adventu. Spoj je obiteljske tradicije, pomorske baštine i dječjeg veselja, a običaji koji ga prate podsjećaju na jednostavne vrijednosti kao što su briga za bližnje, darivanje bez očekivanja i zajedništvo u vrijeme kada godina ulazi u svoj najmirniji dio.

Naslovna fotografija: Photo: Nathan Lemon (@processrepeat) | Unsplash Photo Community

Vezani članak: Kako naučiti djecu da je Božić vrijeme darivanja i pomaganja drugima – Domagoj Sever

“Kako je Sveti Nikola postao zaštitnik djece, pomoraca i putnika?”

Objava Kako je Sveti Nikola postao zaštitnik djece, pomoraca i putnika? pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.