View this post on Instagram

A post shared by Nevena Rendeli (@nevenarendeli)

Polazište staze smješteno je u mjestu Sveti Ivan, koje je udaljeno nekoliko kilometara od Buzeta. Preporuča se ostaviti automobil na besplatnom parkiralištu pored Istarske pivovare. Već od tog trenutka, putokazi vas vode prema rijeci Mirni, uvodeći vas u avanturu dugu oko 16 kilometara. Staza je kružna, a njezin obilazak traje između šest i osam sati, ovisno o tempu hodanja i pauzama za odmor te uživanje u prirodi. Idealno je krenuti iz Buzeta lijevom stranom rijeke, uz Mirnu prema istoku, jer ćete tada naići na slapove jedan za drugim, od prvog do sedmog, uz jasne oznake koje označavaju njihova imena i udaljenost do sljedećeg.

Sedam slapova kroz istarsku prirodu

Na samom početku staze susrećete slap Zagon, koji se spušta s pet metara visine u široko jezero. Slijedi slap Bačva, visok devet metara, koji je jedan od najspektakularnijih prizora na cijeloj ruti. Treći slap na stazi, Vela peć, visok 26 metara, najveći je div među slapovima, a proljeće je doba kada ovaj slap pokazuje punu snagu svojih voda. Iza njega dolazi Mala peć, slap koji je okružen strmim stijenama i oblikuje jezero. Zatim slijedi Kotli, peti slap i jedno od najpoznatijih mjesta na stazi. Ovdje rijeka stvara kotlaste udubine u kamenju, a staro naselje Kotli nudi konobu u kojoj možete uživati u istarskim specijalitetima. Šesti slap, Zelenšćak, poznat je po tome što je moguće hodati po njegovom krovu, dok zadnji slap, Grjok, završava spektakularnim jezerom širokim više od 35 metara.

View this post on Instagram

A post shared by kill-o-meters (@killometers.hr)

Između trećeg i četvrtog slapa nalazi se najzahtjevniji uspon na stazi, strma stijena Greben, koja je osigurana sajlama i užetom, zbog čega je važno biti oprezan. Ovaj segment obilaska je razlog zašto se preporuča krenuti smjerom od Buzeta lijevom obalom rijeke, jer je penjanje u tom smjeru sigurnije nego spuštanje. Zbog ovog uspona, obiteljima s malom djecom (ispod 6-7 godina) savjetuje se da planiraju izlet do jednog od ranijih slapova ili da budu spremni nositi djecu na tom zahtjevnom dijelu. Starija djeca koja vole hodanje, uz odgovarajuću obuću, mogu bez problema proći cijelu stazu.

Osim slapova, ruta također prolazi pored Napoleonovog mosta iz 19. stoljeća, napuštenih sela Kuhari i Benčići te ostataka rudnika ugljena između Zagona i Bačve, što dodatno obogaćuje povijesnu i kulturnu dimenziju izleta. Kotli i Kuhari oduševljavaju svojom arhitekturom: kamene kuće, stari mostovi i mlinovi prekriveni mahovinom pričaju priče o životu u unutrašnjosti Istre kroz stoljeća.

Obavezno napravite pripremu i isplanirajte izlet

Iako je staza Sedam slapova većinom lagana, priroda ovdje ne trpi improvizaciju. Nakon obilnih kiša, vodostaj rijeke Mirne može znatno porasti, a prijelazi preko kamenja postaju opasni ili čak nemogući. Stoga je prije polaska važno provjeriti stanje rijeke, a najtočnije informacije možete dobiti u Turističkoj zajednici Grada Buzeta. Najbolje vrijeme za obilazak staze je u ožujku, travnju i svibnju, kada slapovi bujaju i priroda je u najljepšem zelenilu, dok su rujan i listopad idealni za šetnju jer jesen boji šumu zlatnim tonovima. Ljeti, zbog niskog vodostaja, mnogi slapovi presuše, dok zimi i u rano proljeće rijeka često nabuja i prekine stazu.

View this post on Instagram

A post shared by DAVID MATKOVIĆ (dm PHOTO) (@davidmatkovicphoto)

Na stazi nije moguće nabaviti pitku vodu niti postoje trgovine, osim konobe u Kotlima, koja radi sezonski. Cijene pića u konobi su nešto više nego u drugim područjima, stoga se preporučuje ponijeti barem dvije litre vode i nešto hrane poput sendviča ili energetskih pločica. Za udobnost, korisno je ponijeti prostirku ili laganu deku za pauze na livadama ili kamenim zaravnima duž rute. Budući da signal mobilnih uređaja ponekad nestaje u kanjonima, dobro je unaprijed preuzeti GPS trag staze pomoću aplikacija poput Komoot, Wikiloc ili AllTrails.

Kako do staze Sedam slapova?

Iako je staza Sedam slapova vrlo popularna i tijekom sezone posjećuje je i do 2000 ljudi dnevno, zahvaljujući svojoj duljini i prostranosti lako je pronaći mirno mjesto za odmor i uživanje u prirodi. Do Buzeta je najjednostavnije doći automobilom, jer ne postoje direktne autobusne linije do početne točke staze. Ipak, do Buzeta možete brzo stići iz većih istarskih gradova poput Pule, Rovinja ili Rijeke, a od Rijeke je Buzet udaljen manje od sat vremena vožnje. Ulaz na stazu je besplatan, što je rijetkost za atrakcije ovakvog karaktera, a jasno postavljene oznake na svakom koraku olakšavaju orijentaciju i čine obilazak sigurnim, osobito ako se držite preporučenog smjera, iz Buzeta lijevom obalom rijeke Mirne.

Prethodni članak: Vodič kroz autentični Napulj i čarobnu obalu Amalfi – Domagoj Sever

Objava Staza Sedam slapova, najfotogeničniji izlet u Istri pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Ratkovo sklonište u Samarskim stijenama

Duboko u srcu Samarskih stijena, jednog od najsurovijih i najimpresivnijih krških područja u Hrvatskoj, smješteno je Ratkovo sklonište. Do njega se dolazi zahtjevnim planinarskim putovima iz smjera Tuka ili Mrkoplja, kroz labirinte stijena i šume u kojoj se lako izgubi osjećaj za prostor i vrijeme. Sklonište je drvena brvnara smještena u polušpilji ispod okomite stijene koja služi kao prirodni krov. Njegova posebnost nije samo u izgledu, nego u osjećaju potpune zaklonjenosti.

View this post on Instagram

A post shared by Mario Jurina & Daria Bedeniković | Hiking Croatia (@hiking.croatia)

Rossijevo sklonište u Rožanskim kukovima

Na sjevernom Velebitu, u kamenoj divljini Rožanskih kukova, nalazi se Rossijevo sklonište. Izgrađeno još 1929. godine i nazvano po botaničaru Ljudevitu Rossiju, ovo je jedno od najstarijih velebitskih skloništa. Do njega se najčešće dolazi iz Zavižanske kotline, nakon višesatnog hoda kroz krški teren bez jasnih orijentira. Okruženo stijenama, škrtom vegetacijom i tišinom koju rijetko prekida ljudski glas, Rossijevo sklonište simbol je klasičnog velebitskog planinarenja.

View this post on Instagram

A post shared by Gorstaci (@gorstaci)

Planinarsko sklonište Ždrilo

Na istoj planini, ali u potpuno drukčijem izrazu, nalazi se Planinarsko sklonište Ždrilo. Smješteno uz uzdužni velebitski planinarski put, ovo je jedno od rijetkih suvremenih skloništa u Hrvatskoj. Do njega se dolazi isključivo pješice, bez ikakve prilazne ceste. Njegova arhitektura je jednostavna i funkcionalna, ali nenametljiva, s jasno izraženom idejom sklada s okolišem. Posebno je među planinarima koji cijene minimalistički pristup i jasnoću prostora.

View this post on Instagram

A post shared by punkufer.hr (@punkuferhr)

Planinarsko sklonište Šugarska duliba

Nedaleko odatle, u šumovitijem dijelu Velebita, nalazi se Planinarsko sklonište Šugarska duliba. Smješteno na oko 1200 metara nadmorske visine, ovo sklonište prepoznatljivo je po velikim staklenim stijenkama koje otvaraju pogled prema šumi. Do njega se dolazi dugim pješačkim pristupima, bez ikakve prometne infrastrukture. Njegova posebnost je osjećaj boravka u prirodi čak i kada ste unutra – noćenje ovdje često se pamti po zvukovima vjetra, drveća i potpunom mraku koji nema dodira s civilizacijom.

View this post on Instagram

A post shared by Petar Santini (@petar_santini)

Planinarsko sklonište Vlaški grad

Na južnijem dijelu Velebita, pod Svetim brdom, smješteno je Planinarsko sklonište Vlaški grad. Nalazi se na malom sedlu i često služi kao uporište za uspon na Sveto brdo. Do skloništa vode dugačke, ali logične planinarske staze. Prostor je skroman i ogoljen, ali upravo u tome leži njegova snaga – ovdje se dolazi s jasnim ciljem i bez očekivanja komfora.

View this post on Instagram

A post shared by Jakov Roško (@jakovrosko)

Planinarsko sklonište Mališćak

Izvan krša, u zelenom srcu Slavonije, u šumama Papuka, smješteno je Planinarsko sklonište Mališćak. Do njega se dolazi relativno laganim stazama, što ga čini dostupnijim i manje isključivim. Ipak, njegova lokacija u šumi i vidikovac u blizini daju mu poseban karakter.

View this post on Instagram

A post shared by Planinarska ekipa "zWrk" (@planinarska_ekipa_zwrk)

Planinarsko sklonište Drago Grubać

Na najvišoj hrvatskoj planini, Dinari, na visini od 1645 metara, nalazi se Planinarsko sklonište Drago Grubać. Smješteno na otvorenoj livadi, izloženo vjetru i promjenama vremena, ovo sklonište nudi snažan osjećaj prostorne širine. Pristup je dug i zahtjevan, ali nagrada je boravak u planini koja ne skriva svoju snagu.

View this post on Instagram

A post shared by Ilija Veselica (@ilija_veselica)

Planinarsko sklonište Pakline

Na Biokovu, planini koja spaja more i stijenu, nalazi se Planinarsko sklonište Pakline. Smješteno u borovoj šumi s pogledom prema Jadranu, ovo je jedno od rijetkih skloništa u Hrvatskoj gdje se planinarsko iskustvo isprepliće s mediteranskim pejzažem. Pristup je isključivo pješački, a boravak ovdje često obilježen tišinom i mirisima mora.

View this post on Instagram

A post shared by Mario Jurina & Daria Bedeniković | Hiking Croatia (@hiking.croatia)

Planinarsko sklonište Bitorajka

U Gorskom kotaru, u gustim šumama Bitoraja, nalazi se Planinarsko sklonište Bitorajka. Riječ je o klasičnoj drvenoj brvnari, jednostavnoj i funkcionalnoj, kakve su nekad bile standard. Do nje vode šumski putovi i planinarske staze, a posebnost joj je osjećaj topline i zaklona u području gdje su zime duge i snježne.

View this post on Instagram

A post shared by Marinko Francetić (@marinko_francetic_photo)

Planinarsko sklonište Miroslav Hirtz

U Nacionalnom parku Risnjak, skriveno u zelenilu i često obavijeno maglom, nalazi se Planinarsko sklonište Miroslav Hirtz. Ovo je sklonište koje se rijetko pamti po pogledu, ali često po atmosferi. Tišina, vlaga šume i osjećaj izoliranosti čine ga jednim od onih mjesta na kojima se planina doživljava intimno.

View this post on Instagram

A post shared by Planinarska ekipa "zWrk" (@planinarska_ekipa_zwrk)

Vezani članak: Međunarodni dan planina, zašto je važno čuvati naše prirodne vrhove – Domagoj Sever

“Najljepša planinarska skloništa u Hrvatskoj koja vrijedi doživjeti barem jednom”

Objava Najljepša planinarska skloništa u Hrvatskoj koja vrijedi doživjeti barem jednom pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Rekordan broj natjecatelja okupio se u Metajni na otoku Pagu, a kako se približavao start, tako je i rasla atmosfera za koju se osim Marsovaca pobrinuo Infinity band. Natjecatelji su došli iz cijeloga svijeta, najviše iz Hrvatske i Slovenije, te čak 40-ak iz Kine.

Iako vremenska prognoza nije bila obećavajuća, sreća se osmjehnula sudionicima, te umjesto najavljene kiše rastjerala oblake i pustila sunce da svojim zrakama okupa uvale i stijene, te stvori nezaboravne prizore.

Treking liga kao organizator utrke u suradnji s Turističkom zajednicom grada Novalje napravili su sve da utrka kroz samo šest izdanja stigne do jedne od najcjenjenijih outdoor manifestacija. 

6. trail Life on Mars otvorili su gradonačelnik Novalje Ivan Dabo i državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Tomislav Družak.

“Ovakvi su prizori najbolja nagrada za ono što radimo svih ovih godina. Naša strategija razvoja outdoor turizma očito ide u pravom smjeru kada iz godine u godinu broj natjecatelja raste. Naši natjecatelj nam se iznova vraćaju, a dolaze nam i novi, što nam je jasan pokazatelji u kojem smjeru trebamo ići i dalje”, rekao je Ivan Dabo.

“Čestitam organizatorima na sjajnom poslu koji su napravili, lijepo je vidjeti rekordan broj natjecatelja na jednoj ovakvoj manifestaciji. Ovo je pokazatelj koliko je važna sinergija turizma i sporta”, rekao je Tomislav Družak. 

Direktorica turističke zajednice grada Novalje Marina Šćiran Rizner posebno je ponosna na prve ovogodišnje goste i velik broj natjecatelja koji žele sudjelovati upravo ovdje.

“Zaista smo ponosni na ovako uspješan event koji je otok Pag, Novalju i Metajnu postavio na kartu outdoora Hrvatske, te pokrenuo neke nove održive turističke smjerove. Life on Mars trail postao je svojevrstan turistički brend destinacije. Koliko je utrka popularizirala destinaciju i outdoor govori činjenica o svakodnevnim organiziranim pješačkim turama iz Hrvatske i svijeta, istaknula je Marina Šćiran Rizner.

Pag se još jednom pokazao kao odličan domaćin i mjesto koje spaja ljubitelje outdoora, putovanja, fotografije i dobre kuhinje.

Takvi su se prizori najčešće mogli vidjeti ovoga vikenda u Novalji, gdje je velik broj natjecatelja stigao dan ranije znajući da ovdje neće naći samo najljepšu stazu u Hrvatskoj i regiji.  Otok Pag nudi neke od specijaliteta koji će zadovoljiti i najistančanija nepca. Ne smijete propustiti kušati paški sir i skutu koja je upravo u ovo doba najbolja, a možete ju koristiti kao osnovu za slana jela i slastice. Kad govorimo o slasticama nikako nemojte propustiti šantolice (knedle) punjene skutom, sa slatkim vrhnjem i sirupom od jagode. 

Janjetina s gradela također je jedan od specijaliteta koji ne smijete propustiti kušati i garantiramo da vas neće razočarati posebno ako vam je miris janjetine ponekad preintenzivan.

Otok sira, soli, čipke, janjetine i bezbroj mogućnosti za zabavu i outdoor aktivnosti. Ovdje ćete naći sve što vam treba. Uz miris mora i soli, ovo je  savršena destinacija za odmor, rekreaciju i ozbiljno punjenje baterija. Posebno za one čiji apetiti prelaze granice monotonih odmora. 

Kontakt – Domagoj Sever

Objava Life on Mars Trail oduševio sve posjetitelje pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.