Zašto baš pijetao s trgancima?
Pijetao se u Slavoniji uvijek smatrao svečanim jelom, pripremao se za posebne prigode ili kada se okupljala cijela obitelj. Dugim kuhanjem meso postaje mekano, a juha puna okusa, dok trganci (komadići tijesta ručno trgani u lonac) daju posebnu teksturu i zasitnost.

Recept je izuzetno jednostavan, a sve što vam je potrebno je pijetao, crveni luk, mrkva, decilitar pasirane rajčice, sol, slatka i ljuta paprika te papar.

Na početku u zdjelu za kuhanje stavite pijetla, luk i mrkvu, te sve zalijte sa vodom da prekrije meso i povrće. Kuhajte oko sat vremena, dodajte pasiranju rajčicu, sol, slatku papriku, ljutu papriku i papar po želji i kuhajte još sat vremena. Pred sam kraj kuhanja dodajte domaće trgance.

Za trgance:

• 400 g glatkog brašna
• 2 jaja
• prstohvat soli
• malo vode po potrebi

Pijetao s trgancima nije samo obrok, to je komad tradicije i kulinarske baštine Slavonije. Jednom kada ga probate, shvatit ćete zašto ovo jelo zauzima posebno mjesto na slavonskom stolu.

Vezani članak: Kopački rit, raj za 300 različitih vrsta ptica – Domagoj Sever

Objava Pijetao s trgancima, slavonski specijalitet koji morate probati pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

U srcu iločkih vinograda okupili su se ljubitelji vina, gastronomije, prirode i autentičnih doživljaja, a Vinarija Papak još je jednom pokazala zašto je Ilok nezaobilazna destinacija za sve koji traže spoj vrhunskog vina, gostoljubivosti i atmosfere koja ostaje dugo nakon posljednje zdravice.

Ilok kao kulisa za eno-gastro doživljaj koji se pamti

Položaj Radoš jedna je od onih lokacija koje ne trebaju mnogo scenografije. Vinogradi, otvoren krajolik i mir Srijema stvaraju prirodnu kulisu koja svakom zalogaju i svakom gutljaju daje dodatnu vrijednost.

Posjetitelji su uživali u bogatom srijemskom doručku, pjenušavim vinima domaćina i gostujućih vinara te glazbenom programu koji je cijelom događaju dao opušten, svečan i ljetni ritam. Bio je to doručak koji se nije samo kušao, nego doživio svim osjetilima.

Vinarija Papak još jednom potvrdila čaroliju Radoša

Vinarija Papak u Iloku bila je domaćin manifestacije koja iz godine u godinu privlači sve više pažnje. Nije teško razumjeti zašto. Radoš je mjesto na kojem vino ima svoju priču, a svaki pogled preko vinograda podsjeća da se najbolji turistički doživljaji često događaju upravo ondje gdje se priroda, tradicija i ljudi susretnu bez pretjerane pompe.

Ovaj događaj nije bio samo prilika za kušanje pjenušaca. Bio je to susret s identitetom Srijema: s domaćim okusima, vinarskom strašću i kulturom uživanja koja se u Iloku njeguje generacijama.

Pjenušci, srijemski doručak i druženje s vinarima

Središnji dio programa bio je bogat srijemski doručak uz pjenušava vina. Upravo taj spoj domaće gastronomije i elegantnih mjehurića daje manifestaciji poseban šarm. Pjenušci su unijeli svježinu, doručak toplinu, a vinari onu ljudsku dimenziju zbog koje se ovakvi događaji pamte.

Druženje s vinarima posjetiteljima je omogućilo da vina ne upoznaju samo kroz etiketu, nego kroz priče, preporuke i osobni kontakt. To je jedan od najljepših aduta vinskog turizma: iza svake čaše stoji čovjek, vinograd i godina rada.

Radionica “Slatko i plavo” kao poseban trenutak programa

Posebnu pažnju privukla je radionica “Slatko i plavo”, posvećena sljubljivanju plavih sireva i slatkih traminaca. Ovakvi programi podižu eno-gastro ponudu na višu razinu jer posjetiteljima ne nude samo degustaciju, nego i novo iskustvo, znanje i inspiraciju.

Traminac, jedno od najprepoznatljivijih vina iločkog kraja, u kombinaciji s plavim sirevima pokazao je koliko odvažni spojevi mogu biti skladni, raskošni i iznenađujuće elegantni.

En Primeur Srijem predstavio nova vina

Događaj je dodatno obogaćen programom “En Primeur Srijem”, predstavljanjem novih mirnih vina vinarija sudionica. Time je Pjenušavi doručak dobio i važnu profesionalnu dimenziju, jer je posjetiteljima i vinskoj publici pružio uvid u aktualnu vinsku scenu Srijema.

Srijem se sve snažnije pozicionira kao regija ozbiljnih vina, velikog potencijala i prepoznatljive gostoljubivosti. Upravo ovakve manifestacije pomažu da ta priča dođe do šire publike.

Manifestacija koja jača vinski turizam Iloka

Pjenušavi doručak u vinogradu iz godine u godinu potvrđuje status jednog od najprepoznatljivijih eno-gastro događaja u Srijemu. Njegova snaga nije samo u vinima, nego u ukupnom doživljaju: dolasku u vinograd, susretu s domaćinima, lokalnim okusima, glazbi, pogledu i osjećaju da ste dio nečega autentičnog.

Za Ilok, grad vina, tradicije i iznimne kulturne baštine, ovakvi događaji imaju posebno značenje. Oni stvaraju razlog za dolazak, ali i razlog za povratak.

Zašto posjetiti Ilok nakon Pjenušavog doručka?

Ilok nije destinacija koju treba posjetiti samo jednom. Nakon ovakvog događaja mnogi posjetitelji požele ostati duže, obići vinske podrume, prošetati starom jezgrom, uživati u pogledu na Dunav i otkriti bogatu eno-gastro ponudu najistočnijeg grada Hrvatske.

Pjenušavi doručak pokazao je sve ono što Ilok čini posebnim: vino s karakterom, krajolik koji osvaja, domaćine koji znaju dočekati gosta i atmosferu koja spaja eleganciju i toplinu.

Ilok je još jednom nazdravio ljetu

Sedmi Pjenušavi doručak u vinogradu u Vinariji Papak bio je više od vinskog događaja. Bio je to hommage Srijemu, vinogradima, lokalnoj gastronomiji i kulturi uživanja u malim, ali dragocjenim trenucima.

Među redovima vinove loze, uz pjenušce, doručak i pogled koji se pamti, Ilok je još jednom pokazao zašto zaslužuje posebno mjesto na karti hrvatskog vinskog turizma. A oni koji su bili ondje znaju: neka jutra jednostavno imaju okus ljeta, vina i nezaboravnog Srijema.

Photo: Vedran Čuljak

Prethodni članak: Tradicijske žetvene svečanosti u Županji: Kruh naš svagdašnji, žetva i vršidba kao nekada – Domagoj Sever

Objava Pjenušavi doručak oduševio posjetitelje u Vinariji Papak u Iloku pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Palača kulture i nauke, 230 metara visoko impresivno arhitektonsko djelo koje je Staljin poklonio Varšavi još i danas je najviša zgrada u Poljskoj. Fascinantno je da su bile potrebne samo 3 godine (1952-1955) za izgradnju 3288 soba jednog od najprepoznatljivih simbola Varšave. Danas je u palači smješteno kino, 4 kazališta, 3 muzeja i 2 koncertne dvorane. Zanimljvost je da se liftom na 30. kat i vidikovac ne vozite sami, nego u liftu na maloj stolici sjedi starija gospođa koja grupu po grupu vozi gore – dolje. Ulaznica je 20 zlota ili oko 35 kuna.

Stari grad (stare miasto) nalazi se uz obalu rijeke Visle i prvo je poljsko mjesto koje se našlo na UNESCO-vom popisu svjetske baštine. Uz sam centralni trg (plac Zamkowy) nalaze se i Povijesni muzej, katedrala sv. Ivana, Barbakan (kompleks kula, zidina i utvrda), Povijesni muzej Varšave, Muzej književnosti i mnoge druge turističke atrakcije. Najprepoznatljiviji motiv starog grada su barokne i renesansne fasade kuća koje su nezaobilazan fotografski motiv.

Velik broj muzeja još jedna je od sličnosti Zagreba i Varšave i garancija da će svaki od turista pronaći nekoliko muzeja koji će mu biti zanimljivi. Od šezdesetak muzeja ja sam odabrao tri: Muzej Frederyka Chopina, Kopernikov muzej i Povijesni muzej Varšave.  Napomena, većina muzeja ima na određene dane slobodan ulaz, pa prije puta provjerite točne dane za konkretne muzeje; ja sam imao sreće i slučajno došao na slobodan ulaz u muzej Frederyka Chopina. Sa zadnjeg kata Povijesnog muzeja Varšave pruža se prekrasan pogled na stari grad i jedna je od boljih lokacija za fotografiranje. Ljubitelji glazbe će na mnogim mjestima u gradu pronaći Chopinove klupice koje sviraju.

Plac Europejski – najnoviji trg koji se nalazi  u okrugu Wola. Smješten na kratkoj udaljenosti od postaje podzemne željeznice Rondo Daszyńskiego, trg je mjesto za druženje u prometnoj poslovnoj četvrti. Ovo područje krase fontane i vodene površine, kao i kafići i restorani. Tijekom ljetnih mjeseci dostupno je ljetno kino ili se na velikom platnu gledaju utakmice, dok trg zimi postaje raj za klizače. Na trgu se nalazi i jedan od instagram spotova, veliki natpis Kocham Warszawa – Volim Varšavu.

INSTAGRAM SPOTS – grad je prepun zanimljivih motiva za fotografiranje i osim nekoliko njih koje navodim u nastavku pokušajte pronaći i nove tako da zalutate sa standardnih turističkih ruta.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

University of technology – glavna zgrada jednog od najvećih instituta tehnologije u srednjoj Europi idealna je lokacija za vrhunske fotografije (bespalatan ulaz)

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Gdanski most koji ima dva nivoa posebno je efektan za fotografiranje i moj je savjet da pokušate napraviti zanimljive noćne fotografije.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Zoološki vrt Varšava sa više od milijun posjetitelja godišnje jedan je od najposjećenijih u Europi i okružuje ga prekrasan zid s motivima životinja.

Plaže uz Vislu (Poniatówka, Saska, Żoliborz, Rusałka/ZOO Beach, Płyta Desantu) s nogometnim i odbojkaškim igralištima, ležaljkama i barovima mogu biti osim dobrog fotografskog motiva i super lokacija za opuštanje .

Vidikovac pokraj crkve sv. Ane, jedne od najstarijih građevina u Varšavi jedna je od lokacija koje morate obavezno posjetiti. Pogled na stari grad i predivne šarene fasade fotografirane sa ove lokacije nalaze se na mnogim razglednicama Varšave.

HRANA – za vrijeme boravka u Varšavi možete bez straha od previsokih cijena sjesti u večinu restorana i pojesti neko od poljskih tradicionalnih jela. Poljska kuhinja ima sličnosti sa hrvatskom kontinentalnom kuhinjom – puno krumpira, kupusa, luka, kobasica, gulaša, ali i neka jako zanimljiva autohtona jela:  pierogi (najsličniji talijanskim raviolima), golabki (poljske sarmice),  bigos (sličan našem Sekelji gulašu), žurek (poljska juha). 

Posebna preporuka je da posjetite neki od food marketa, u mojem slučaju to je bila Koszyki hall koja je izgrađena 1908., kroz povijest je imala razne namjene, a od 2016. postala je sjedište kulinarskog i društvenog života u Varšavi.

SMJEŠTAJ – u Varšavi imate ponudu više od 300 hotela. Ako želite najkvalitetniji smještaj, a i jedan od najboljih pogleda na grad rezervirajte sobu u novoobnovljenom hotelu Warszawa https://warszawa.hotel.com.pl/hotel-warszawa. Zgrada je sagrađena 1933 u Art deco stilu i bila je sjedište britanske osiguravajuće tvrtke. Hotel je otvoren 1954, a prošle godine u potpunosti je obnovljen i otvoren u studenom.

Pogled sa terase predsjedničkog apartmana meni je najljepši pogled na Varšavu i jutarnje kave kao i večernje zalaske provedene na toj terasi definitivno ću pamtiti cijeli život.  Osim prostrane 142 sobe hotel nudi izvrsnu hranu i wellness koji možete koristiti od 0 – 24.

“Varšava ima dušu koja je vidljiva gotovo svakom Poljaku i nebrojenim strancima koji su je upoznali i zaljubili se u nju.” Leopold Tyrmand

Blog je realiziran u suradnji s Hotelom Warszawa i Turističkom zajednicom Varšave.

Kontakt – Domagoj Sever “Što posjetiti u čarobnoj Varšavi?”

Objava Varšava, glavni grad Poljske koji me oduševio pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Na obali Dunava okupljaju se ekipe, njih više od 40, iz cijele Hrvatske, pale se vatre, vade kotlići i ponavlja se ono staro pitanje bez točnog odgovora: tko kuha najbolji fiš?

Kuhaju svi koji misle da znaju, a u fiš se, naravno, ne ulazi bez samopouzdanja. Važna je riba, najčešće šaran i som, paprika mora biti najviše kvalitete, treba nasjeckati dovoljno luka, a tajna koja čini razliku, čuva se bolje od recepta za lijek. I svaki majstor, vođa ekipe, za svojim kotlićem tvrdi isto – da je baš njihov onaj pravi.

Što čini dobar fiš?

U ocjenjivačkom sudu ove godine je i influencer, veliki prijatelj slavonske i srijemske kuhinje, popularni Domagoj Jakopović Ribafish, a bogate nagrade čekaju one koji na toj vatri, u vodi i od začina naprave razliku između odličnog i pobjedničkog fiša.

„Veselim se odličnom druženju, dobroj atmosferi i, naravno, vrhunskim fiševima. Ovdje smo prije svega da se zabavimo i uživamo u gastronomiji, ali kao član žirija obećavam da ću biti strog, ali pravedan.Ocjenjivat ćemo sve što čini dobar fiš – boju, miris, okus, gustoću, sklad začina i ukupni dojam. Obratit ćemo pozornost na svaku sitnicu, jer i najmanji detalji mogu odlučiti pobjednika.Nadam se da će konkurencija biti jaka, a fiševi odlični. Nedostaci neće proći nezapaženo, ali najbolji će zasluženo ponijeti titulu pobjednika. Vidimo se na Dunav Festu“, poručuje Ribafish koji je – kaže – pojeo toliko fiševa da se više ne usuđuje pogledati ni jednoj ribi u oči.

Važno je sudjelovati

Na kraju priče – kako kaže ona stara izreka – važno je sudjelovati, a upravo to daje draž ovoj Fišijadi. Ljuti rivali dok kuhaju, a odlična ekipa kad kušaju i slave pobjednika, tako bi se moglo opisati raspoloženje koje se očekuje i ove, pete godine Dunav Festa.

Ova trodnevna manifestacija na Dunavsku šetnicu u Vukovar od četvrtka do subote donosi bogat program.

Ima tu svega, od kulturnih i sportskih sadržaja, vožnje brodom do radionica, dječjih programa i koncerata. Vukovar živi na šetnici, a šetnica postaje najveća pozornica u Srijemu i Slavoniji.

Ukusni uvod u čitavu priču – Tjedan dunavske kuhinje s ribljim specijalitetima – već je počeo 20. lipnja u vukovarskim restoranima, a trajat će do kraja festivala, 29. lipnja.

Taste & Stay, a možete ponijeti i kupaći

Na inovativan način uključili su se i učenici Srednje strukovne škole „Marko Babić“ koji će na Dunav Festu predstaviti kuharicu „Taste andStay”. Kuharica je nastala u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Vukovara i Udrugom turističkih vodiča grada Vukovara. Učenici su s profesorimaodabrali i pripremili devet ribljih recepata uz toplu priču o gastronomskoj ponudi kao kulturi življenja grada Vukovara pa je Dunav Fest idealna prigoda za predstavljanje ovog jedinstvenog projekta.

U četvrtak od 20:30 koncert Šimunovo, u petak od 21 sat Zabranjeno pušenje, u subotu u isto vrijeme Miroslav Škoro, razlog više da i vi svratite ovaj vikend do Vukovara.

Možete ponijeti i kupaći i brodom do pješčane Ade, najpopularnijeg vukovarskog kupališta. Pod nogama vrući pijesak, a pred vama moćan Dunav. Neprocjenjivo!

Prethodni članak: U Svetom Ivanu Zelini proglašeni najbolji hrvatski vinari na 58. izložbi vina kontinentalne Hrvatske – Domagoj Sever

Objava U Vukovaru se ove subote kuha najpikantnija priča pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Nagradu „Milan Pažić” za najbolje ocjenjeno bijelo suho mirno vino ponijela je tvrtka Coner d.o.o. iz vinogorja Bjelovar – Grubišno polje sa sortom Manzoni, berba 2025. godine.

U kategoriji bijelih vina s ostatkom neprovrela šećera, izuzev predikatnih vina, najviše je ocjena prikupio Sauvignon proizvođača OPG Gotlin iz vinogorja Krapina, berba 2025. godine, čime je osvojena nagrada „Pero Krznarić”.

Naslov najboljeg predikatnog vina pripao je tvrtki Perak d.o.o. iz vinogorja Kutjevo za Graševinu ledene berbe iz 2018. godine. Isto je vino potom proglašeno i apsolutnim šampionom cjelokupne izložbe, što mu je donijelo dvostruko priznanje stručnog povjerenstva.

Među crnim vinima najbolje je ocjenjen Cabernet Sauvignon proizvođača Monsaureus d.o.o. iz vinogorja Baranja, berba 2020. godine.

U kategoriji pjenušavih vina trijumfirala je vinarija Vina Vuglec iz vinogorja Krapina sa svojim pjenušcem iz berbe 2021. godine. Najbolje ocijenjeno voćno vino ponio je Igor Jambrešić, poznat pod imenom Kupilek, iz vinogorja Klanjec, za Kupinu berbe 2025. godine.

Posebnu nagradu „Dragutin Stražimir” za najbolje ocjenjen vizualni identitet boce odnijela je Vinarija Kos – Jurišić.

Uz državna priznanja, u sklopu izložbe dodijeljene su i nagrade za najbolje ocjenjena vina Zagrebačke županije, tradicija koja se njeguje od 2019. godine. U kategoriji bijelog mirnog suhog vina najbolje je ocjenjena Kraljevina, berba 2025., proizvođača Vinarija Žnidarić iz vinogorja Zaprešić, koja je ujedno osvojila i titulu ukupnog županijskog šampiona.

Nagradu za najbolje bijelo mirno vino s ostatkom šećera odnio je Muškat žuti, berba 2025., proizvođača Kezele – vino iz vinogorja Voloder – Ivanić Grad. U kategoriji ružičastih mirnih vina pobijedio je Pinot crni, berba 2025., vinarije Puhelek – Purek iz vinogorja Zelina, dok je najbolje crno mirno vino postao Cabernet Franc, berba 2024., proizvođača Jarec vina iz vinogorja Zelina.

Vinarija Žnidarić iz Zaprešića dodatno se istaknula osvojivši i nagradu za najbolje pjenušavo vino s berbom 2023. godine, kao i nagradu za najbolje vino iz prethodne godine berbe sortom Kraljevina, berba 2025., čime je ova vinarija postala apsolutno najuspješnija na razini Zagrebačke županije.

Nakon svečanog dijela programa nagrađeni proizvođači okupili su se na zajedničkom fotografiranju, dok je glazbeni ugođaj večeri upotpunilo Hrvatsko pjevačko društvo Zelina izvedbom skladbi, spletom pjesama i plesova karakterističnih za zelinsko prigorje.

Posjetitelji su preostale diplome mogli preuzeti na Vinskom trgu, odnosno Trgu Ante Starčevića, koji je ovih dana, uz bogatu ponudu vina, oživio centar Svetog Ivana Zeline.

Foto: AP Studio

Prethodni članak: Pješčane plaže u Hrvatskoj koje morate posjetiti ovog ljeta – Domagoj Sever

Objava U Svetom Ivanu Zelini proglašeni najbolji hrvatski vinari na 58. izložbi vina kontinentalne Hrvatske pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Komiža je smještena na zapadnoj obali Visa, podno brda Hum, i najzapadnije je naselje na hrvatskim otocima. Iako formalno pripada Visu, Komiža ima svoj vlastiti identitet. Grad je okrenut pučini, a ne kopnu, i to se osjeti. More ovdje nije kulisa, nego sugovornik. Još se uvijek kuhaju lešade, spremaju slane srdele i komiška pogača, a iz kuhinja dopire zvuk lonaca koji podsjeća da se ovdje jede polako i bez žurbe.

Gradić je malen, ali s dušom koja nadilazi njegove dimenzije. Uske kamene ulice spajaju se u trgove na kojima dani klize sporo, a noći mirišu na rogač i dim s gradela. Ljeti živi, ali ne buči. Ovdje nema klubova, velikih pozornica ni blještavih najava. Glazba svira s prozora, iz dvorišta, iz usta starih pjevača koji se znaju skupiti na rivi i zapjevati bez mikrofona. Tada se ljeto osjeti kao domaće.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Ribarska baština, visoki Hum i dolazak s okusom prošeka

Ribarska tradicija Komiže stara je stoljećima. U ovom je mjestu nastala falkuša, jedinstveni drveni brod, prilagođen pučinskom ribarenju. Jedna replika čuva se u Muzeju ribarstva na samoj rivi, smještenom u maloj tvrđavi. Muzej nije velik, ali priče koje nosi, jesu. Mreže, kuke, brodski alati i fotografije govore o svakodnevici koja se još ponegdje živi.

View this post on Instagram

A post shared by Modra Spilja Bisevo Hotel (@bisevo_hotel)

Na Komižu pazi i Hum, najviši vrh Visa. Do njega vodi zavojita cesta, a uspon do vrha često prelaze i hodočasnici za blagdan sv. Nikole. Kapelica na vrhu posvećena je ovom zaštitniku pomoraca, a tradicija spaljivanja starih brodskih sanduka svakog prosinca podsjetnik je koliko je more ovdje više od pejzaža.

Do Komiže se dolazi trajektom iz Splita do Visa koji vozi oko 2 sata i 15 minuta, a zatim autobusom do zapadne strane otoka. Vožnja traje oko 15 minuta, no izvan sezone ide rijetko. Ako zapnete, i to je dio priče. Stopiranje je ovdje normalan način da se stigne do kuće. Smještaj čine uglavnom apartmani i manje kuće. Većina domaćina tu je cijeli život, a uz ključ od sobe često stiže i nekoliko smokava, boca prošeka ili savjet gdje kupiti dobru ribu.

Plaže, Biševo i okusi koje pamtiš po mirisu

More je posvuda i nigdje nije daleko. Gradska plaža je šljunčana, široka i s pogledom na Biševo. Velo Žalo, najpoznatija komiška plaža, udaljena je 10-ak minuta pješice, a tamo vas čeka duboko more, valoviti kamenčići i mir. Još dalje je Nova pošta, osamljenija i s borovima koji prave sjenu. Oni koji žele divlje, idu na sjever, do male, nepristupačne plaže Pizdica koja je bez infrastrukture, ali s pogledom koji sve isplati.

Do Biševa je samo pola sata brodom, a ono je najpoznatije po Modroj špilji, u koju sunčeva svjetlost ulazi kroz podvodni otvor i preboji sve u nestvarnu plavu boju. Ali Biševo je i otok vina, napuštenih kuća i tišine koja dođe tek kad izletnici odu. Najljepše je ostati poslijepodne, kad sve utihne i kad šum vjetra u borovima kaže više nego vodič.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Komiža je i mjesto okusa. Svakog jutra ribari prodaju ulov s kaića: srdele, skuše, škarpine, ugori, ponekad i gof. Restorani prate ritam mora. Ako je bilo bonace, bit će hobotnice. Komiška pogača s rajčicom i inćunima nezaobilazan je klasik, različita od viške, koja ide bez rajčice. Lešada od ugora, grdobina s krumpirom, rožata ili smokve u prošeku dio su svakodnevice, a vugava, lokalno bijelo vino, savršeno prati riblja jela. U konobi Bako ili Jastožeri, smještenima tik uz more, večera se doslovno iznad valova, uz jastoga, hobotnicu na gradelama i čašu vina dok more šapće pod prozorom.

View this post on Instagram

A post shared by Central Dalmatia (@dalmatiahr)

Komiža skriva jednu od najslađih tajni Jadrana, slastičarnicu Cukar, nezaobilazno mjesto za sve ljubitelje pravih domaćih slastica. Iako ću o Cukru napisati poseban blog, vrijedi naglasiti da su okusi tamo posebna priča koja je rezultat ljubavi prema autohtonim namirnicama otoka. Za sad samo zapamtite, posjet Komiži nije potpun bez posjeta Cukru.

U Komiži se svi pozdravljaju. Kad idete na kavu, ljudi znaju tko je novi u mjestu. Ribari i dalje izlaze na more, a neki stariji govore dijalekt koji ni Višani ne razumiju do kraja. Ljeti na rivi netko zapjeva bez najave, zimi se priče prenose uz bocu vina u kuhinji. Turisti nisu tema. More jest.

Prethodni članak: Pečati u putovnicama odlaze u povijest, stiže digitalni sustav – Domagoj Sever

Objava Komiža, tamo ljeto još miriše na gradele i rogače, a more nije samo kulisa pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

U nastavku vam donosim recept koji sam često spremam jer ga obožavam. Ako želite možete dodati neku od namirnica (npr. slaninu), a jednako tako i izbaciti vrhnje za kuhanje ili češnjak ako ga ne volite.

SASTOJCI ZA 4 OSOBE:

500 gr vrganja

500 gr tjestenine

1 luk

češnjak

maslac

sol

papar

1 dcl vrhnja za kuhanje

sir za ribanje

PRIPREMA:

Na maslacu kratko prepržite luk i češnjak, te dodajte narezane vrganje na ploške i sve zajedno pirjajte oko 10 minuta. Dodajte malo škrobne vode (možete i temeljca ako imate), vrhnja za kuhanje, začinite po želji i još kuhajte desetak minuta dok se sve ne postane lijepo kremasto.

Skuhajte tjesteninu i sve zajedno pomiješajte. Na kraju naribajte sir po želji.

Postupak kuhanja možete vidjeti i u videu u nastavku.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Dobar tek!

“Tjestenina s vrganjima, kremasto, brzo i ukusno”

Vezani članak: Jesenske namirnice koje ne smijete propustiti – dodajte ih u omiljena jela, ali i eksperimentirajte, iznenadit ćete se okusima – Domagoj Sever

Objava Tjestenina s vrganjima – kremasto, brzo i ukusno pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

U potrazi za značajnim Šibenčankama

Arsen Dedić, Dražen Petrović, Faust Vrančić, Mišo Kovač, Maksim Mrvica, Goran Višnjić….. imena su najpoznatijih Šibenčana i samo mali dio liste najznačajniji. S druge strane, lista najpoznatijih Šibenčanki daleko je skromnija. I njih je mnogo, i njihov je značaj za ovaj grad jednako važan, no ipak su zaboravljene. Turistička zajednica Grada Šibenika na čelu s direktorom Dinom Karađolom i Udruga turističkih vodiča “Mihovil” vode brigu o tome, te naš posjet Krešimirovom gradu kreće od najznačajnijih “Šibenskih cura”. Kroz šetnju gradom u društvu sjajne vodičice Tine Biluš prisjetili smo se značajnih žena iz šibenske povijesti, koje su svojim zanimanjima, pozivima i djelovanjem ostavile neizbrisiv trag.

Jedna od njih je Ester Mazzoleni, svjetski poznata operna diva i jedna od najboljih sopranistica koja je svojim glasom i izvedbama dala nemjerljiv doprinos Šibeniku, a posebne zasluge imala je i u izgradnji šibenskoga kazališta. Umrla je u Palermu s 99 godina, gdje danas ima i svoju ulicu. U Šibeniku nažalost još uvijek ne, ali zahvaljujući članovima Kolektiva 4B, povodom 140. obljetnice rođenja Ester Mazzoleni, dobila je pet metara visoku skulpturu gramofona koja teži pola tone.

Čuli smo još mnogo priča o hrabrim Šibenčankama, saznali zašto su za ovaj grad važne benediktinke, tko je Ana Šare i kakva je poveznica Arsena Dedića i Šempre Šole koju je opjevao na Splitskom festivalu 1965. Saznali smo kako se Duma udova Franić kao poduzetnica koja je vodila javnu kuću izborila za svoja prava, zašto se sudilo Mrni i Dobri te kako je Tonka Friganović postala vojnikinja i čak otišla na bojište.

Vjenčanja u svibnju nema

Tako je to od 17. stoljeća, kad je Šibenik poharala kuga. Tada je i nastala legenda o Jeleni. Bilo je to teško razdoblje u kojem je zbog kuge Šibenik od 12 000 stanovnika ostao jedva na 1500. Djevojka po imenu Jelena odlučila je brinuti o bolesnicima, čak je svoj ljetnikovac preuredila u bolnicu i tamo im pomagala. Kad je situacija postala kritična, a leševe na ulicama grada nije više imao tko spaljivati, Jelena odlazi u katedralu. Tamo se zarekla da će se zarediti ako Bog spasi njezin grad. Kad je kuga počela jenjavati i stanje se polako vraćalo u normalu, Jelena se zaista zaredila i otišla u samostan. Njoj u čast odlučeno je kasnije da u svibnju u Šibeniku nema vjenčanja.

Vinogradi, vinarije, vina i vraški dobre degustacije

Posjetiti Šibenik, a ne degustirati vrhunska vina, hmm…. što bi na to rekao Tin Ujević?! Kralj boema znao je uživati u baš svakoj ispijenoj čaši, a jednom je prilikom najbolje opisao temu:

“Vino razvezuje jezik, dariva blistave govorničke teme, stvara rječitost. U vinu je sveta iskra. Vino i nadahnuće, to je jedan pojam; rječitost, duh i poezija izlaze iz vina.”

Kršovit krajolik i škrta zemlja dali su Šibeniku izvrsno vino, a nama uz njegovu degustaciju i najbolje pripovjedače. Na ulazu u vinariju Vinoplod, koja je danas u vlasništvu zagrebačkog Badela, čekaju nas ljubazni domaćini Krešo Lokas i Bruno Bedrica. 

Nakon ulazne degustacije žestokih pića, kreće razgled kušaonice i tumačenje o prošlosti i važnosti loze, vina i vinarstva šibenskoga (k)raja. Vinarija Vinoplod sa svojim vinima i žestokim pićima zadnjih godina osvojila je niz prestižnih nagrada i tu nije kraj. 

Kušaonica je za posjetitelje otvorena svakog četvrtka od 17-19, a uz prethodnu najavu možete saznati sve o preradi grožđa, tko ga mora gaziti, kako se pune butelje, koliko koja sorta leži u kojoj bačvi. Čut ćete važnu i nezaobilaznu priču o tri kite na dovratku, te kakva je veza između loga Vinoploda i katedrale svetog Jakova. Uz vino i žestoka pića, preporučujemo kušati domaći sir, pršut i masline, jer debit, babić, pošip i ostatak društva to jednostavno traže.

“Ne poznavati ukus vina, isto je kao i ne vidjeti boje. Život treba vidjeti i s te strane. Inače ostajete polučovjek kojeg samo govor izdvaja od ostalih sisavaca”

Tin Ujević

Još jedna vinarija koju svakako vrijedi posjetiti, no za nju pokušajte odvojiti cijeli dan, jest Testament Winery. Kao prvo uživajte u tišini s pogledom na okolna polja vinove loze, prošećite, a nakon toga doživite Testament vina u kušaonici smještenoj u organskim vinogradima Jadrtovca. 50 hektara loze daje im godišnje između 150 i 200 tisuća boca vina. Preporučujemo redom šampanjac, roze, debit, pošip premium, babić, plavac mali. Uronite u prekrasne poglede prožete vrhunskim kapima, a u intermezzu nemojte odbiti koji zalogaj sira, pršuta, maslina, jer dalmatinski doživljaj bit će potpuniji. Shvatit ćete na što mislimo nakon druge, treće čaše.

Gastro

Proljeće je možda najbolje vrijeme za obilaženje restorana u većim dalmatinskim gradovima, s obzirom na standardne ljetne gužve. Šibenik zaista ima bogatu ponudu vrhunskih restorana. Nude pravo bogatstvo okusa, od gregade s palentom, škampa ili dagnji na buzaru, hobotnice ili tune na žaru, pa do raznih vrsta rižota i tjestenine, juha i salata. Deserte nemojte zaboraviti, a uz odličnu ponudu oduševit će vas izuzetno ljubazno osoblje. 

Želite li pojesti obrok uz pogled nam more, na šibenskoj rivi ih ne manjka. Posebno je ugodno izvan sezone, kad je puno lakše doći do stola.

Putujete li u smjeru juga obavezno stanite prije Šibenskog mosta. Uz jedan od najljepših pogleda na naše more imat ćete priliku kušati netom izvađene ekološke jadranske kamenice koje stvara najčišće i najljepše more na svijetu. Sjajna ideja koju Dalmatia sea food nudi svojim gostima kako u cestovnom tako i u pomorskom prometu, jer kamenice vam mogu dostaviti i na vaš brod, ili ih jednostavno možete kupiti, pa spremiti sami kasnije. Naravno ne baš jako kasnije jer ipak se radi o sirovim školjkama. I pripazite, jer kamenice su navodno jedan od najjačih afrodizijaka. U slast!

Outdoor

Outdoor ponuda danas je jedna od neizostavnih karika turističke ponude svakog mjesta, tako i Šibenika. Mi smo ovoga puta odabrali Krka bike tour. 30-ak kilometara dugačku turu električnim biciklima u organizaciji agencije BlueGreen. Ovisno o turi koju odaberete voditelj Dean Batak odvest će vas i do najskrivenijih kutaka okolice Šibenika, pokazati vam netaknutu prirodu Nacionalnog parka Krka unutar njegovih granica, ali i onih vanjskih.

Čak i onih dijelova koje su neki stari repovi zarobili i koji se danas raspadaju u neposrednoj blizini jednog od najzaštićenijeg područja prirode. Pod budnim okom diva s brda iznad Skradinskoga buka s ponosom propadaju zadnji ostaci nekadašnje Tvornice aluminija Lozovac u kojoj je 1937. proizveden prvi aluminij na Balkanu. Možete prošetati i pogledati što je ostalo od svega, naravno na vlastitu odgovornost. Ukratko – Černobil! U neposrednoj blizini nacionalnog parka…

View this post on Instagram

A post shared by LocationsHub/Reel-Scout (@reelscout)

Nastavljamo dalje do ulaza u Nacionalni park Krka, te prolazimo dio ture unutar granica Parka. Prvi put električnim biciklom koji niti nakon 30 kilometara u nogama ne ostavlja baš nikakav osjećaj umora. Sjajno, posebno za one koji bi kombinirali šetnju s vožnjom bicikla. Naša vožnja završava u Skradinu, te se gumenim čamcem vraćamo u Šibenik. Vožnje traje dvadesetak minuta, a Šibenik nam s morske strane daruje sasvim novi prizor, koji oduzima dah. 

Šibenik – grad tvrđava

Upravo s pučine najbolje se vide katedrala sv. Jakova te četiri ljepotice, tvrđave koje su postale možda i najprepoznatljiviji zaštitni zna Šibenika. Sagrađene u svrhu obrane od turske vojske, najstarija je tvrđava sv. Mihovila oko koje je kasnije nastao grad, tvrđava sv. Nikole koja je sa svih strana okružena morem, te će vas uvijek prva pozdraviti ulazite li u Šibenik morskim putem. Do nje vodi prekrasna šetnica sv. Ante, a tvrđava je na listi svjetske baštine UNESCO-a. Tvrđava Barone često nazivana i Šubićevac, dobila je ime po barunu Christofu Martinu von Degenfeldu. Danas ovdje možete saznati priču o velikoj hrabrosti i pobjedi, te uz pomoć novih tehnologija  ući u 17. stoljeće i vidjeti kako su se odvijale borbe s Osmanskim Carstvom. Tvrđava sv. Ivana najviša je šibenska tvrđava i dokaz zajedništva građana koji su ju sagradili za svega 45 dana.      

Sve zajedno tvore glazbeno-kulturni centar i mjesto koje vas putem modernih tehnologija vraća daleko u prošlost. Mjesto koje s cjelokupnom ponudom Šibenik svrstava na kartu najpoželjnijih destinacija.

View this post on Instagram

A post shared by Love Sibenik (@lovesibenik)

Amadria park Šibenik kompleks je koji vam pruža sve na jednome mjestu. Od ponude luksuznih hotela Jakov, Ivan, Jure ili Andrija u kojima će vam najveći problem biti što odabrati od ponude raznovrsnog sadržaja koji nude ili pak sjajne ponude u restoranu.  U svakom slučaju poželjet ćete ostati puno duže od planiranog.

View this post on Instagram

A post shared by Amadria Park Šibenik (@amadriaparksibenik)

Od svih atrakcija Amadria parka u Solarisu, najviše nas je oduševilo Dalmatinsko etno selo. I ne samo nas, već i goste koji dolaze. Marin kojega smo zatekli dok je pekao tradicionalni kruh u jednoj od koliba u sklopu sela, rekao nam je da se gosti najčešće čude i pitaju kako je moguće da je netko došao na ideju napraviti nešto takvo, te da takvu autentičnost nisu nikada nigdje vidjeli. I zaista, Dalmatinsko etno selo pružit će vam doživljaj izvornog načina života i kulinarskog nasljeđa šibenskog kraja.

Marin inače u sezoni dnevno ispod peke ispeče 60-80 kruhova, koji se na oko 350 Celzijevih stupnjeva peku desetak minuta. I savršeno idu uz ribu, morske plodove, domaći sir, masline te neizostavnu dalmatinsku pismu.

I zato krenite na ovo putovanje, doživite šibenski komadić raja!

Kontakt

Objava Šibenik – vodič za najbolji vikend doživljaj pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Seoski turizam Kezele

Radno vrijeme: svaki dan od 10 do 22 sata
Ponuda hrane: moslavački specijaliteti poput kotlovine (13 €), domaće pečenke i štrukli; cijene od 9 € po obroku

Seoski turizam Kezele, smješten u Moslavini, idealan je za sve koji žele osjetiti pravi duh sela. Djeca mogu upoznati domaće životinje poput konja, ovaca i patki, istražiti prostrano igralište, ali i posjetiti bogatu etnografsku zbirku s preko 4 tisuće izložaka. Roditelji za to vrijeme mogu uživati u čaši škrleta, autohtone sorte moslavačkog vina, i specijalitetima poput kotlovine, pečenke i mirisnih štrudli. Za aktivnije posjetitelje dostupne su i biciklističke rute kroz vinograde i šume u okolici. Ovo imanje savršeno je za sve koji žele provesti dan u prirodi i upoznati tradiciju ovog kraja, a na imanju Kezele možete i prenoćiti.

Ekopark Krašograd

Radno vrijeme: od srijede do petka od 11 do 20 sati, vikendom od 10 do 21 sat
Ponuda hrane: domaća, tradicionalna kuhinja; cijene od 10 do 20 € po obroku

Ekopark Krašograd u Bratini, pola sata vožnje od Zagreba, prava je destinacija za obitelji koje žele spojiti prirodu i edukaciju. Djeca će uživati u brojnim igralištima, mini zoološkom vrtu s domaćim životinjama, kao i u vožnji vlakićem kroz imanje. Park nudi mogućnost višednevnog boravka, a smještaj u drvenim kućicama dodatno doprinosi eko-ugođaju. Odrasli mogu uživati u domaćim jelima pripremljenim od ekoloških namirnica iz vlastitih vrtova – gulašu od divljači, vegetarijanskim jelima i ukusnim lokalnim slasticama. Ovdje djeca mogu učiti o prirodi i ekološkoj proizvodnji, dok roditelji uživaju u opuštanju uz jezero.

View this post on Instagram

A post shared by Krašograd (@krasograd)

CowboyRanch

Radno vrijeme: od utorka do petka od 11 do 22,vikendom od 10 do 22 sata

Ponuda hrane: kaubojski obroci poput Wild Billburgera (12 €) i Zagrebačkog Cowboya (20 €)

CowboyRanch u Markuševcu Turopoljskom odvest će vas u svijet Divljeg zapada. Mali kauboji i kaubojke mogu jahati konje, isprobati kaubojske igre i uživati na igralištu, dok roditelji uživaju na terasi restorana. Kuhinja nudi autentična kaubojska jela kao što su burgeri, steakovi,burrito, ali i domaća jela pripravljena na „kaubojski“ način. Uz ambijent Divljeg zapada, svaki član obitelji može se osjećati kao dio kaubojskog svijeta. CowboyRanch savršen je za obitelji koje traže drugačiji doživljaj i bogate aktivnosti za sve generacije.

Vuglec Breg

Radno vrijeme: svaki dan od 12 do 22 sata
Ponuda hrane: tradicionalna zagorska kuhinja – purica s mlincima (26 €), janjeći kotleti (35 €), dječji meni (12 do 16 €)

Vuglec Breg u srcu Zagorja savršena je destinacija za obitelji koje žele miran vikend u prirodi. S rustikalnim smještajem u autentičnim kućicama, imanje pruža doživljaj zagorskog sela. Djeca se mogu zabavljati na igralištu i istraživati vinograde, dok odrasli uživaju u specijalitetima poput purice s mlincima i lokalnog vina. Uz degustacije vina i šetnje vinogradima, Vuglec Breg idealan je za obiteljski odmor i opuštanje u prirodnom ambijentu, a nudi se mogućnost i smještaja u jednoj od kleti i kuća Vuglec brega.

View this post on Instagram

A post shared by Vuglec Breg (@vuglecbreg)

Etno farma Mirnovec

Radno vrijeme: utorak-nedjelja od 10 do 21 sat
Ponuda hrane: domaća tradicionalna hrana

Etno farma Mirnovec blizu Samobora savršena je destinacija za obitelji s djecom koja žele doživjeti čari konjičkog kluba i uživati u prirodnom okruženju. Farma nudi školu jahanja za djecu i odrasle, dječje kampove, dok roditelji mogu uživati u restoranima posvećenima domaćim specijalitetima. Djeca ovdje mogu upoznati konje i druge životinje, a cijelo imanje uređen je u tradicionalnom seoskom stilu, idealnom za bijeg od gradske svakodnevice.

View this post on Instagram

A post shared by Restoran Baraž (@etnofarmamirnovec)

Dva Potoka

Radno vrijeme: od četvrtka do nedjelje od 10 do 20 sati
Ponuda hrane: pureći medaljoni u umaku sa njokima (17 €), zagrebački odrezak (20 €)

Izletište Dva Potoka blizu Zaprešića pruža predivno okruženje s dva potoka, što stvara mirnu atmosferu za obiteljsku rekreaciju. Djeca se mogu zabaviti na igralištu ili obići mali zoološki vrt, dok roditelji uživaju u domaćim jelima poput divljači i štrukli. Tijekom zime, imanje nudi i stazu za sanjkanje, čineći ga atraktivnim tijekom cijele godine.

Grešna Gorica

Radno vrijeme: utorak-četvrtak od 10 do 20 sati, petak-subota od 10 do 22, nedjelja od 10 do 21 sat
Ponuda hrane: tradicionalna kuhinja i dječji meni

Grešna Gorica u Desiniću nudi kombinaciju izvrsne hrane i prirodnog ambijenta. Smještena blizu Velikog Tabora i Etno sela Kumrovec, ovo izletište idealno je za obiteljske posjete. Djeca mogu uživati u igralištu ili upoznati domaće životinje na maloj farmi, dok odrasli uživaju u specijalitetima poput Zmajevog odreska i štrukli sa sirom. Grešna Gorica pruža sve za dan ispunjen užitkom, uz mogućnost istraživanja kulturnih znamenitosti u blizini.

View this post on Instagram

A post shared by Grešna gorica (@gresna_gorica)

Kontakt – Domagoj Sever “Najbolja izletišta blizu Zagreba za cijelu obitelj”

Objava Najbolja izletišta blizu Zagreba za cijelu obitelj pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Poljska gastronomija temeljena je prvenstveno na kombinaciji slavenskih zemalja. Velik utjecaj na formiranje tradicionalnog poljskog stola imale su njezine susjedne zemlje, ali osjeti se tu i srednjovjekovni utjecaj talijanske i francuske kuhinje. Nedavni posjet Varšavi otvorio je vidike na potpuno novu generaciju kuhara. Oni tradicionalnu poljsku kuhinju sada prilagođavaju samo toliko da bude jednostavnija i brža u pripremi, s obzirom na ubrzani ritam života. U svakom slučaju, pripremite se na juhe šarenih boja, okusa i mirisa. Jelima baziranim na krumpiru, vrhnju, mesu, jajima i jabukama. Jabuke često možete naći u svemu; od predjela, glavnih jela, do raznih deserata, pića, što ne čudi, jer Poljska je drugi najveći proizvođač jabuka na svijetu. Koja su me jela najviše oduševila pogledajte u nastavku.

SMALEC

Smalec je u Poljskoj vrlo često predjelo, zapravo više namaz, najsličniji našem međimurskom specijalitetu zvanom Meso z tiblice. Staro tradicionalno jelo iz doba kad nije bilo hladnjaka, pa se meso čuvalo u svinjskoj masti kako se ne bi pokvarilo. Poslužuje se uz kisele krastavce i kruh na Koji se smalec namaže.

BEFSZYK TATARSKI

Tatarski biftek jedno od popularnijih jela u Poljskoj. Gotovo da nećete naći restoran koji ga nema u ponudi. za mnoge, priprema tatarskog bifteka više je od jela, to je svojevrstan ritual, kod kojega je najvažnije odabrati kvalitetan komad junećeg bifteka. Ipak se jede sirov. Priprema i prezentacija, posebno ako sve radite pred gostima daje posebnu notu, a potom i dobar odabir i omjer ostalih sastojaka. Uz meso, tu je žumanjak, sol, papar, kiseli krastavci, luk. Poslužuje se najčešće uz maslac i tostirani kruh, ali može.

Puno je legenda o nastajanju tatarskog bifteka, no većina nije potvrđena. U moru legendi ona koja najviše ima veze s Poljskom objašnjava kako je jelo je dobilo ime. Legenda kaže po Tatarima (Mongolima), nomadskim konjanicima koji su često harali Poljskom. Tatari su stavljali sirovo meso ispod sedla kako bi omekšalo, a kasnije ga rezali i jeli sirovo jer nisu imali vremena stati i kuhati ga.

CHLODNIK

Poljska kuhinja bogata je raznim juhama, pa ih tako nalazimo u varijantama toplih i hladnih, raznih okusa, a jedna koja nas je osim okusom oduševila bojom jest upravo chlodnik. Poljska tradicionalna juha od cikle koja se poslužuje u hladnoj varijanti i obavezno uz tvrdo kuhao jaje. Idealna je za vruće ljetne dane, lagana i osvježavajuća. Ovdje će vas na prvu privući boja. Svjetlo ružičasta juha, boja koja je toliko proljetna da nećete moći ostati ravnodušni bez obzira jeste li ljubitelj hladnih juha i cikle ili niste. Nakon duge zime ova je ružičasta ljepotica praznik za oko i nepce.

PIEROGI

Radi se o vjerojatno najprepoznatljivijem poljskom jelu. Na sam njihov spomen mnogi znaju da se radi o jelu koje je slično talijanskim raviolima, a mogu se pripremiti u slatkoj ili slanoj verziji.
Mogu biti punjeni sa sirom, mesom, krumpirom, kobasicama, nadjevom od svježeg voća, kupusom… Varijacija na temu ima onoliko koliko vam mašta dopušta. OVDJE možete pogledati kako se rade pierogi.

GOLABKI

Još jedno jelo koje je vrlo slično našoj zimskoj kuhinji. Golabki su nešto poput sarme kod nas. Od mljevenog mesa (govedina ili svinjetina), pancete, luka, češnjaka, riže i začina napravi se smjesa koja se omota u kupus, peče se u pećnici oko sat vremena i pred kraj se dodatno prelije umakom od rajčice.

KARTACZE

Kartacze (Cepelinai) je poljsko nacionalno jelo iako puno popularnije u Litvi, čiji je glavni sastojak krumpir. Radi se o okruglicama od krumpira punjenih začinjenim mljevenim mesom i prilično su velike. Otprilike duplo veće od knedli i izduženijeg oblika. Oblikom nalikuje na cepelin, po čemu je zapravo i dobilo ime. Zbog sličnosti okruglica i zračnog broda jelo je nazvano po njegovom tvorcu Ferdinandu von Zeppelinu.
Okruglice su dakle dosta velike, poslužuju se sa slaninom, svinjskim kožicama i umakom od vrhnja, a prije toga kuhaju se u slanoj vodi.

PACZKI

Jedan od najpopularnijih deserata u Poljskoj, dobro poznat i nama, posebno u doba poklada. Krafne, kraljice dizanog tijesta koje i Poljaci najčešće pune nadjevom od šljiva, marelica, šipka, jagoda, malina ili pak slatkog sira.
Neki ih uopće ne nadijevaju, već ih jednostavno prije posluživanja posipaju šećerom u prahu ili pak otopljenim šećerom. Paczki jednostavno moraju biti jako slatki.

SEKACZ

Ovaj desert pomalo je zaboravljen u Poljskoj, iako se radi o jednom od najstarijih recepata. Uz Poljsku sekacz je nacionalno jelo i u Litvi te Bjelorusiji, što ne čudi na ranije spomenuti utjecaj drugih zemalja na gastronomiju. Također jedna od onih stvari koje vas na prvu osvoje svojim neobičnim izgledom. Desert je zapravo smjesa brašna, jaja, soli, šećera, vanilije i maslaca. Kad još čujete kako se priprema, instantno se lansirate u prošlost uz djeda ili baku koji pored vatre okreću desert s ražnja. Sekacz se naime priprema od gustog tijesta koje se više puta izlijeva na rotirajući ražanj. Kolač se polako peče na otvorenoj vatri (što je više tradicionalno) ili u pećnici. Tijekom pečenja kremasto tijesto od jaja polako curi sa strane stvarajući prepoznatljiv oblik ove slastice.

Članak je napravljen u suradnji s Veleposlanstvom Republike Poljske u Zagrebu.

Objava Poljska jela koja će vas oduševiti pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.