View this post on Instagram

A post shared by Central Dalmatia (@dalmatiahr)

Ono što ovu procesiju čini posebnom i uistinu jedinstvenom u Hrvatskoj jest pojava anonimnog križonoše. Dok se u drugim mjestima križonoša javno zna i njegovo se ime bilježi, u Sućurju je križonoša obavijen tajnom. Nositelj križa tijekom cijele procesije ima lice i tijelo prekriveno crnom tkaninom, s tek jednim prorezom za oči, čime se čuva njegova anonimnost. Njegov identitet ostaje poznat samo nekolicini ljudi u zajednici, i ne objavljuje se javno, niti se upisuje u službene popise križonoša.

Procesija u Sućurju prati sličan duhovni tijek kao i ostale hvarske procesije: hod se odvija kroz noć, uz molitvu, pjesmu i duboku tišinu, a vjernici prate križ kroz mjesto, prisjećajući se Kristove muke. No, zbog svoje tajanstvenosti i intime, ova procesija odiše dodatnom duhovnom snagom i emocijom.

Težina križa koji se nosi u procesiji “Za Križen” na otoku Hvaru varira, ali obično iznosi između 10 i 18 kilograma, ovisno o veličini i materijalu križa, a svaka župa ima svoj križ. Križ u Sućurju je težine oko 30 kilograma i prema pričanju starijih mještana skraćen je za metar.

Ova tradicija stoljećima se prenosi s koljena na koljeno, i iako se o njoj rjeđe govori, lokalno stanovništvo njome se ponosi. Sućuranska procesija postaje sve zanimljivija i znatiželjnim posjetiteljima, ali i onima koji traže dublje značenje Uskrsa i želju za povezivanjem s iskonskim korijenima vjere.

Ako tražite autentično duhovno iskustvo, procesija u Sućurju na Hvaru pravo je mjesto za doživjeti snagu tišine, simboliku žrtve i ljepotu vjere skrivenu iza crne tkanine.

Objava Tajanstvena procesija “Za križen” u Sućurju na otoku Hvaru pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

“Ova inicijativa predstavlja ključni korak u očuvanju ekosustava i promicanju održivog razvoja ovog prelijepog arhipelaga. Uz podršku organizacije SMILO (Small Islands Organisation), lokalni dionici su radili na pripremi klasifikacije Paklenih otoka kao zaštićenog morskog područja te na definiranju zona bez ribolova u suradnji s lokalnim ribarima. Planirane su infrastrukturne mjere i aktivnosti podizanja svijesti koje će značajno doprinijeti uspjehu ovog projekta.

Zahvaljujući ovim naporima, Pakleni otoci su nedavno nagrađeni priznanjem “Label in Progress” i nagradom za bioraznolikost, čime su prepoznati njihovi izvanredni napori u očuvanju prirode u hvarskom akvatoriju.

Ovaj važan projekt omogućen je zahvaljujući podršci Zaklade Princa Alberta II. od Monaka te sudjelovanju institucija i udruga poput Javne ustanove “More i krš”, Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce te Grad Hvar.”

Značaj zaštite Paklenih otoka

Pakleni otoci, poznati po svojoj iznimnoj ljepoti i bioraznolikosti, omiljeno su odredište nautičara i ljubitelja prirode. Međutim, posljednjih desetljeća, zbog vlastite atraktivnosti i neposredne blizine turističkog centra Hvara, izloženi su velikom pritisku. Samo zahvaljujući statusu zaštite koji je formalno generiran još davne 1968. godine te angažiranosti lokalne zajednice koja čuva svoje tradicije i njeguje mediteranski stil života, Pakleni otoci ostaju izvorni.

Očuvanje ovog arhipelaga ključno je za zaštitu morskih staništa, uključujući livade posidonije, koje su od vitalnog značaja za ekološku ravnotežu Jadranskog mora. Uspostavom zaštićenog morskog područja i zona bez ribolova, očekuje se obnova ribljeg fonda i poboljšanje cjelokupnog ekosustava.

Budućnost održivog turizma

Uvođenjem mjera zaštite, Pakleni otoci teže postati primjer održivog turizma, gdje će se prirodna bogatstva očuvati za buduće generacije, a istovremeno omogućiti posjetiteljima da uživaju u njihovim ljepotama na odgovoran način. Edukacija posjetitelja i lokalne zajednice o važnosti očuvanja ovog područja bit će ključna komponenta u postizanju tog cilja.

Ovaj projekt predstavlja svijetli primjer kako zajednički napori lokalne zajednice, nevladinih organizacija i međunarodnih partnera mogu dovesti do značajnih pomaka u očuvanju prirodnih resursa i promicanju održivog razvoja.

Izvor: Pokret Otoka , SMILO – Small Islands Organisation

Kontakt – Domagoj Sever

Objava Pakleni otoci dobit će status zaštićenog morskog područja pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Na početku bloga odgovorit ću na najčešće pitanje: „Gdje pojesti nešto lokalno i ukusno?“ Imam više prijedloga i stavit ću vam odmah i nekoliko fotografija. Najbitnije, na svim mjestima je klopa bila jako ukusna.

Konoba Vrisnik

Postala je zadnjih godina popularno gurmansko mjesto i prije samog odlaska na Hvar nekoliko ljudi mi je preporučilo da je posjetim. Središnje mjesto konobe obitelji Grgičević zauzimaju velike gradele koje se nalaze u središtu prostrane terase. Upućuju da su razna jela sa roštilja najčešći odabir gostiju uz bogatu ponudu dalmatinske kuhinje na tradicionalan način. Preporuka vam je svakako da mjesto na terasi u ljetnim mjesecima rezervirate nekoliko dana ranije.

Bistro Jurin podrum (Stari Grad, Hvar)

Za pristupačnu cijenu možete uživati u nekim raritetnim jelima, ali i u zanimljivim kombinacijama koje potvrđuju da je pučka tradicionalna kuhinja uvijek dobar izbor. Hrana je savršena, ali ono što bi još posebno istaknuo je atmosfera u malenoj ulici Staroga Grada koju su stvorili vlasnici Neno Šoljan i supruga Slavica.

Antika (Stari Grad, Hvar)

Malo drugačiji, netradicionalni ručak sa glavnim mesnim jelom. Stol na rubu trga Škor bio je idealan za ugođaj i fotkanje.

Bruschetta – domaća focaccia, inćuni, pečena paprika, kozji sir i začinsko bilje. Burrata – sušene rajčice s pinjolima i rikolom. Tonnarelli – kozice, tunjevina, rajčica, masline, vino i začinsko bilje. Janjeća koljenica polako pećena s povrćem i krumpirom. Torta della Nonna – torta od sira s poširanim suhim smokvama u Prošeku i šlagom.

Pinetta (Stari Grad, Hvar)

Imao sam čast zajedno sa vlasnikom Jurkom Dragičevićem pripremati poznatu hvarsku gregadu. Staro ribarsko jelo koje je lagano za pripremu, a za razliku od brudeta kuha se na jakoj vatri. Gregadu su ribari nekad pripremali od ribe koju su imali, a ne kao danas od ponajbolje ribe. Vjeruje se da su sam recept donijeli Grci prilikom dolaska na Pharos. Na maslinovo ulje stavili smo nasjeckani luk i peršin, te krumpir narezan na ploške. Dodali smo filete škarpine orade, brancina, kokota, morskog psa, lagano posolili i popaprili. Zalili sa još maslinovog ulja, ribljeg temeljca, te vina i pustili na jakoj vatri da se kuha oko pola sata. Kako i priliči, poslužili smo gregadu u teći u kojoj se pripremala. Mnoštvo tradicionalnih jela u jelovniku Pinette neka vam bude pozivnica da navratite za vrijeme vašeg boravka na Hvaru.

Uljara Božić

Posljednih godina osvojila je tri zlatne medalje na prestižnom međunarodnom natjecanju u New Yorku i okus njihove oblice ostavlja bez daha. Mlada obitelj Balić iz mjesta Svirče obrađuje oko 1500 maslina dok ostatak otkupljuju od kooperanata. Proizvode četiri vrste ulja i nemojte se vratiti doma bez boce njihovog maslinovog ulja.

Čokolaterija Gamulin

Nalazi se u Jelsi, te osim ručno rađenih pralina i čokolada raznih vrsta možete uživati i u sladoledu obogaćenom komadićima čokolade. Mogu se pohvaliti da sam asistirao kod pripreme čokolade sa suhim smokvama i bademima. Tradicionalno voće i začinsko bilje sa otoka u kombinaciji sa čokoladom nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Možete birati između mnogih okusa, a mene su posebno oduševile tamna čokolada s rogačem i gorkom narančom, bijela čokolada s limunom i bijela čokolada s kaduljom.

Hvar je slavan po iznimnim vinima, posebno plavcima i teško mi je izdvojiti najbolje vino koje sam kušao. Ako se nađete na otoku krajem kolovoza, obavezno u Jelsi posjetite „Feštu vina“ i sami se uvjerite u kvalitetu ponosne i duge povijesti vinogradarstva na Hvaru. Kako je izgledala berba grožđa u Gromin Dolcu za vrijeme mojeg boravka na otoku najbolje opisuju fotografije u nastavku.

Ples jedara uz glazbu i rasvjetu koji se za vrijeme ljetnih mjeseci održava četvrtkom u Jelsi i petkom u Vrboskoj posebno me oduševio. Predstava tradicionalnih drvenih brodova na moru predivan je doživljaj za sve goste otoka Hvara.

Na putu kroz otok zastanite u Zastražišću kod bračnog para Lučić koji proizvodi čak 18 vrsta eteričnog ulja, isto toliko hidrolata, te kreme, balzame i sapune. Ove godine otvorili su novu modernu destileriju, laboratorij i suvenirnicu, te se vrlo vjerojatno već spremaju i neki novi inovativni recepti. Oznaku HOP – Hrvatski otočni proizvod ima čak 31 proizvod Lučićevih koji ima sve potrebne laboratorijske analize.

Još jedna vrijedna otočka obitelj, Kuzmičić, pokraj jednog „kućera“ odlučila je napraviti svoju famu „Family farm kod Kućera“. Djeci će zasigurno najzanimljiviji biti magarci, koze i druge domaće životinje, a odraslima domaći proizvodi koji se proizvode na farmi sa koje se prekrasan pogled pruža na Brač i Makarsku rivijeru. Osim kozjeg sira obavezno kušajte i nešto „sa žara“.

Nekadašnje pastirsko naselje Humac koje je nastalo još u 17. stoljeću sa svojim kamenim kućama i uskim ulicama idealna je lokacija za fotkanje na otoku.

Benediktinski samostan u gradu Hvaru

Posjetite i samostan koji je osnovan davne 1664. godine, a posebno je poznat po čipki od agave koju trenutno izrađuje samo šest redovnica. Prema predaji, vještina pletenja niti od agave dolazi s Kanarskih otoka, a u Hvaru je prisutna od polovice 19. stoljeća. Benediktinke iz rasprostranjene, ali bodljikave biljke kao što je agava mukotrpnim procesom izvlače niti i potom u molitvi i potpunoj predanosti stvaraju čudesna umjetnička djela. Posao dobivanja niti bijele boje duljine do jednog metra je dugotrajan i težak, a najkvalitetnije niti mogu se dobiti iz svježih listova agave koji ne smiju biti stariji od tri godine. Zbog krhkosti, najbolje je s pripremljenim nitima izrađivati čipku po vlažnom (južnom) vremenu.

Najljepši pogled na grad Hvar pruža se sa gradske tvrđave (Španjola) koju Hvarani tradicionalno zovu Fortica. Tvrđava je simbol jedne iznimno značajne i burne povijesti grada Hvara. Vrlo dobra sačuvanost, tlocrtna razvedenost, te izvrstan i slikovit položaj svrstavaju je u jednu od najljepših gradskih utvrda na hrvatskoj obali.

Tvrdalj Petra Hektorovića s ribnjakom i golubinjakom nad njim, najpoznatija je građevina Staroga Grada i jedna od super lokacija za fotkanje. Prošećite Starim Gradom kojeg su prije 2400 godina osnovali Grci s otoka Parosa u Egeejskome moru i dali mu ime Faros. Povijesna jezgra Staroga Grada i kulturni krajolik Starogradskog polja upisani su 2008. godine na UNESCO-vu listu svjetske baštine.

Za kraj sam ostavio popis od 20 predivnih plaža na otoku, najbitnija informacija je da su sve lako dostupne, a do plaža Gromin Dolac i Lučišća vodi makadamska cesta. Savjetujem vam da jedan dan odete i na izlet do Paklenih otoka koji su smješteni nasuprot grada Hvara.  

Gromin Dolac

Jagodna

Mala Stiniva

Zečja

Veliki Pokrivenik

Mekićevica

Pokonji Dol

Dubovica

Malo Zaraće

Velo Zaraće

Lučišća – plaža se nalazi i na mojem popisu 20 najljepših hrvatskih plaža koje morate posjetiti

Eva

Žučica

Mina

Gnjila

Soline

Skala

Kamenjara

Ivan Dolac

Vela Stiniva

Sa Hvara nemojte otići bez suvenira, a domaće i definitivno najljepše izrađuje dvoje predivnih ljudi iz Tantum Natural Workshop u Starome Gradu.

Objava Otok Hvar, mnogo više od party destinacije pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.