Fes el Bali: tisućljetni grad bez mjesta za automobile

Jedan od najpoznatijih takvih gradova je Fes el Bali, povijesna jezgra marokanskog Fesa. Unutar zidina ove tisućljetne medine živi više od 150 tisuća ljudi, a uske, vijugave uličice toliko su zbijene da ni najmanji automobil ne može proći. Sve se ovdje odvija pješice ili uz pomoć mazgi i kolica. Logistika se temelji na hodanju, ritam grada određuje korak, a život se odvija kao i stoljećima prije, bez prometa, ali ne i bez dinamike.

Venecija: grad na vodi u kojem se sve odvija pješice ili brodom

Slična je i Venecija, grad koji je doslovno sagrađen na vodi. Na venecijanskim otocima danas živi oko 50 tisuća ljudi, a unatoč milijunima turista godišnje, grad i dalje funkcionira bez automobila i bez bicikala. Kretanje je moguće samo pješice ili brodom. Dostava, policija, vatrogasci, pa čak i vozila hitne pomoći, sve se odvija vodenim putem. U gradu u kojem ulice plivaju, hodanje je i dalje osnovni oblik kretanja.

Masdar City: futuristički model grada bez površinskog prometa

Tu je i Masdar City u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Građen kao vizija održivog urbanog života budućnosti, Masdar je projektiran bez cestovnog prometa na površini. Automobili ostaju ispod grada, dok su pješačke i biciklističke staze glavne gradske arterije. Iako još uvijek nije u potpunosti naseljen ni dovršen, Masdar pokazuje smjer kojim neki urbanisti žele ići, prema gradu bez buke, smoga i klasičnih prometnih gužvi.

View this post on Instagram

A post shared by UAE NATION English (@uae.nation.en)

Lamu i afrički gradovi bez asfaltiranih cesta

Zanimljiv je i slučaj Lamu, grada na istoimenom kenijskom otoku, gdje nema asfaltiranih cesta ni automobila. Kretanje se odvija pješice, na magarcima ili čamcima. Lamu je UNESCO-va svjetska baština, a gradski život i dalje funkcionira na temelju strukture starog trgovačkog središta iz početka islamske Afrike.

Indijski gradovi i zone u kojima automobili nemaju pristup

U Indiji, povijesna jezgra Varanasija toliko je gusta i zbijena da mnoge ulice nisu prohodne za automobile. Iako promet postoji na širem području grada, središte svetog grada i dalje je rezervirano za pješake, hodočasnike, rikše i krave. Slična pravila vrijede i u Matheranu, indijskom gradiću na brdima kraj Mumbaija, koji je od 2003. službeno proglašen zonom bez automobila, što je rijetkost u tako gusto naseljenoj zemlji.

View this post on Instagram

A post shared by Banarasivlogs07 (@banarasivlogs07)

Europska i svjetska mjesta gdje se živi bez auta

U Europi postoji niz manjih mjesta koja prirodno žive bez automobila. U Giethoornu u Nizozemskoj cestu zamjenjuje kanal, a prijevoz se odvija čamcima. Na grčkom otoku Hydri sve se i dalje nosi, vuče ili prenosi na mazgama. U La Cumbreciti u argentinskim Andama automobili su potpuno zabranjeni, a selo je povezano mrežom planinarskih staza. Sark, britanski kanalni otok, također je bez automobila. Tamo se kreće biciklima i zapregama.

Hrvatski otoci bez automobila: Silba, Unije, Zlarin, Koločep i Susak

I Hrvatska ima svoja mjesta gdje je automobil višak. Na otoku Silbi, između Zadra i Lošinja, automobili su zabranjeni. Unije, maleni otok u kvarnerskom arhipelagu, također žive bez prometa, a lokalci koriste karijole dok djeca trče slobodno po cestama. Zlarin, otok šibenskog arhipelaga, još od šezdesetih godina službeno je bez automobila, a to je pravilo i danas na snazi. Čak ni bicikli nisu poželjni. Na Koločepu kod Dubrovnika nema cestovnog prometa, a i Susak, s pješčanim stazama, potpuno je neprikladan za vozila.

Kvartovi i naselja osmišljeni za život bez automobila

U većim gradovima, ovakve ideje žive u pojedinim četvrtima. U Vaubanu, eksperimentalnom kvartu njemačkog Freiburga, automobili se ostavljaju izvan naselja, a unutra se hoda, vozi bicikl i igra na ulici. Sličan koncept razvija se i u HammarbySjöstadu u Stockholmu.

Pametni gradovi i održivi promet u Aziji

U Aziji, Songdo u Južnoj Koreji nudi poseban pristup. Grad je od temelja građen za održivost, a automobili su rijetki, skupi i često nepotrebni. Više se koristi javni prijevoz, bicikli i pješačke rute.

Europske metropole koje postupno izbacuju automobile iz centra

I dok su potpuno bezautomobilski gradovi još uvijek iznimka, sve više svjetskih metropola ide u tom smjeru. Ljubljana je centar zatvorila za promet i otvorila ga pješacima, biciklistima i električnim vozilima. Grad je za to dobio niz priznanja i postao uzor u regiji. Kopenhagen već desetljećima sustavno uklanja aute iz središta i gradi grad po mjeri biciklista. Oslo je uklonio gotovo sva parkirališta iz centra, Barcelona uvodi superblokove s ograničenim prometom, a Pariz planira potpuno izbacivanje dizelskih i benzinskih vozila do kraja desetljeća.

Vezani članak: Hrvatski otoci bez automobila idealni su za potpuni odmor i uživanje – Domagoj Sever

Objava Gradovi bez automobila: mjesta gdje pješaci i dalje vladaju ulicama pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Pariz ovim potezom slijedi primjere velikih gradova poput New Yorka, gdje je Brooklynski most dijelom otvoren samo za prolaz pješaka, i Londona, čiji je most Millennium od početka bio osmišljen samo za pješake. Budimpešta je također smanjila promet na svom poznatom. Lančanom mostu, dok su u mnogim europskim gradovima povijesni mostovi već dugo vremena rezervirani samo za šetače. Ovaj svjetski trend zatvaranja mostova za automobile odražava promjene u urbanističkom planiranju – smanjenje zagađenja, poboljšanje sigurnosti i stvaranje ugodnijih zona za turiste i stanovnike.

Ideja o trajnom zatvaranju mosta za promet nije došla iznenada. Tijekom Olimpijskih igara 2024., most je privremeno bio zatvoren kako bi se omogućilo bolje kretanje turista prema Eiffelovom tornju. Ogromna gužva i pozitivne reakcije posjetitelja pokazale su koliko je takav potez koristan, ne samo za sigurnost, već i za opći dojam lokacije. Grad Pariz je prepoznao priliku da ovo privremeno rješenje pretvori u trajnu promjenu, čime se povećava sigurnost pješaka i turistička privlačnost tog dijela grada.

View this post on Instagram

A post shared by •❂ ᎳᎾᏒᏞᎠ ᎳᎪᏞᏦᎬᏒᏃ ❂• (@world_walkerz)

Sada kada automobili više ne prolaze mostom, posjetitelji imaju slobodan i neometan prostor za šetnju, a to je iznimno važno jer preko Pont d’Iéna svakodnevno prolazi i do 50 tisuća pješaka što ga čini jednim od najprometnijih mostova u gradu. Sada pješaci mogu uživati u spektakularnim pogledima na Eiffelov toranj bez ometanja buke i gužve automobila.

No, preko mosta će i dalje moći proći autobusi, taksiji i vozila hitnih službi. Ta će vozila i dalje moći prolaziti kroz središnji dio mosta, što osigurava da javni prijevoz i dalje funkcionira, a da pritom pješaci uživaju u slobodnijem prostoru za kretanje.

Ova promjena dio je šireg plana gradske uprave koja želi smanjiti automobilski promet na ključnim turističkim lokacijama i stvoriti ljepše i sigurnije prostore za posjetitelje. Dakle, ako planirate posjet Parizu, svakako prošetajte Pont d’Iénom i doživite Pariz u njegovom najljepšem, pješačkom izdanju.

Naslovna fotografija: Anthony Delanoix Unsplash

Prethodni članak: Mačke i 10 zanimljivosti koje možda niste znali – Domagoj Sever

Objava Pariz se pridružuje globalnom trendu zatvaranja mostova za automobile – poznati most Pont d’Iéna postao pješački most pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.