Iako je ideja grada danas gotovo neraskidivo vezana uz buku motora, prometne čepove i ritam automobila koji ne prestaje ni noću, diljem svijeta postoje mjesta gdje nema automobila na vidiku. Neki od tih gradova tako su oduvijek građeni, bez mogućnosti da se njima vozi. Drugi su pak svjesno odlučili smanjiti ili potpuno ukloniti automobile i pustiti pješake da ponovo vladaju gradom.
Fes el Bali: tisućljetni grad bez mjesta za automobile
Jedan od najpoznatijih takvih gradova je Fes el Bali, povijesna jezgra marokanskog Fesa. Unutar zidina ove tisućljetne medine živi više od 150 tisuća ljudi, a uske, vijugave uličice toliko su zbijene da ni najmanji automobil ne može proći. Sve se ovdje odvija pješice ili uz pomoć mazgi i kolica. Logistika se temelji na hodanju, ritam grada određuje korak, a život se odvija kao i stoljećima prije, bez prometa, ali ne i bez dinamike.
Venecija: grad na vodi u kojem se sve odvija pješice ili brodom
Slična je i Venecija, grad koji je doslovno sagrađen na vodi. Na venecijanskim otocima danas živi oko 50 tisuća ljudi, a unatoč milijunima turista godišnje, grad i dalje funkcionira bez automobila i bez bicikala. Kretanje je moguće samo pješice ili brodom. Dostava, policija, vatrogasci, pa čak i vozila hitne pomoći, sve se odvija vodenim putem. U gradu u kojem ulice plivaju, hodanje je i dalje osnovni oblik kretanja.
Masdar City: futuristički model grada bez površinskog prometa
Tu je i Masdar City u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Građen kao vizija održivog urbanog života budućnosti, Masdar je projektiran bez cestovnog prometa na površini. Automobili ostaju ispod grada, dok su pješačke i biciklističke staze glavne gradske arterije. Iako još uvijek nije u potpunosti naseljen ni dovršen, Masdar pokazuje smjer kojim neki urbanisti žele ići, prema gradu bez buke, smoga i klasičnih prometnih gužvi.
Lamu i afrički gradovi bez asfaltiranih cesta
Zanimljiv je i slučaj Lamu, grada na istoimenom kenijskom otoku, gdje nema asfaltiranih cesta ni automobila. Kretanje se odvija pješice, na magarcima ili čamcima. Lamu je UNESCO-va svjetska baština, a gradski život i dalje funkcionira na temelju strukture starog trgovačkog središta iz početka islamske Afrike.
Indijski gradovi i zone u kojima automobili nemaju pristup
U Indiji, povijesna jezgra Varanasija toliko je gusta i zbijena da mnoge ulice nisu prohodne za automobile. Iako promet postoji na širem području grada, središte svetog grada i dalje je rezervirano za pješake, hodočasnike, rikše i krave. Slična pravila vrijede i u Matheranu, indijskom gradiću na brdima kraj Mumbaija, koji je od 2003. službeno proglašen zonom bez automobila, što je rijetkost u tako gusto naseljenoj zemlji.
Europska i svjetska mjesta gdje se živi bez auta
U Europi postoji niz manjih mjesta koja prirodno žive bez automobila. U Giethoornu u Nizozemskoj cestu zamjenjuje kanal, a prijevoz se odvija čamcima. Na grčkom otoku Hydri sve se i dalje nosi, vuče ili prenosi na mazgama. U La Cumbreciti u argentinskim Andama automobili su potpuno zabranjeni, a selo je povezano mrežom planinarskih staza. Sark, britanski kanalni otok, također je bez automobila. Tamo se kreće biciklima i zapregama.
Hrvatski otoci bez automobila: Silba, Unije, Zlarin, Koločep i Susak
I Hrvatska ima svoja mjesta gdje je automobil višak. Na otoku Silbi, između Zadra i Lošinja, automobili su zabranjeni. Unije, maleni otok u kvarnerskom arhipelagu, također žive bez prometa, a lokalci koriste karijole dok djeca trče slobodno po cestama. Zlarin, otok šibenskog arhipelaga, još od šezdesetih godina službeno je bez automobila, a to je pravilo i danas na snazi. Čak ni bicikli nisu poželjni. Na Koločepu kod Dubrovnika nema cestovnog prometa, a i Susak, s pješčanim stazama, potpuno je neprikladan za vozila.
Kvartovi i naselja osmišljeni za život bez automobila
U većim gradovima, ovakve ideje žive u pojedinim četvrtima. U Vaubanu, eksperimentalnom kvartu njemačkog Freiburga, automobili se ostavljaju izvan naselja, a unutra se hoda, vozi bicikl i igra na ulici. Sličan koncept razvija se i u HammarbySjöstadu u Stockholmu.
Pametni gradovi i održivi promet u Aziji
U Aziji, Songdo u Južnoj Koreji nudi poseban pristup. Grad je od temelja građen za održivost, a automobili su rijetki, skupi i često nepotrebni. Više se koristi javni prijevoz, bicikli i pješačke rute.
Europske metropole koje postupno izbacuju automobile iz centra
I dok su potpuno bezautomobilski gradovi još uvijek iznimka, sve više svjetskih metropola ide u tom smjeru. Ljubljana je centar zatvorila za promet i otvorila ga pješacima, biciklistima i električnim vozilima. Grad je za to dobio niz priznanja i postao uzor u regiji. Kopenhagen već desetljećima sustavno uklanja aute iz središta i gradi grad po mjeri biciklista. Oslo je uklonio gotovo sva parkirališta iz centra, Barcelona uvodi superblokove s ograničenim prometom, a Pariz planira potpuno izbacivanje dizelskih i benzinskih vozila do kraja desetljeća.
Vezani članak: Hrvatski otoci bez automobila idealni su za potpuni odmor i uživanje – Domagoj Sever
