View this post on Instagram

A post shared by Štefan Brajković (@stefanbrajkovic)

Ali, posebnost Velike Pisanice ne krije se samo u njezinoj duljini. Ovdje se isprepliću različite kulture i tradicije: zajedno žive Hrvati, Srbi, Mađari i pripadnici drugih manjina, a tri crkve – katolička, pravoslavna i kalvinska – stoje kao simboli bogate povijesti i suživota. Takav sklad nije nastao preko noći, već su ga gradile generacije.

Rodno mjesto velikog slikara Ede Murtića

Velika Pisanica rodno je mjesto Ede Murtića, jednog od najznačajnijih hrvatskih slikara 20. stoljeća, poznatog i cijenjenog daleko izvan granica Hrvatske. Njegovo naslijeđe i danas živi u selu, ponajviše kroz „Dane Ede Murtića“, kulturnu manifestaciju koja se svake godine u svibnju održava njemu u čast. Tih dana Velika Pisanica oživi šarenilom izložbi, radionicama, koncerata i susreta s umjetnicima, pretvarajući mjesto u pravu malu festivalsku oazu.

View this post on Instagram

A post shared by Štefan Brajković (@stefanbrajkovic)

Iako je daleko od užurbanih gradskih središta, Velika Pisanica posljednjih godina intenzivno ulaže u svoju budućnost. Obnavljaju se nogostupi i javna rasvjeta, a mladim obiteljima nude se subvencije za kupnju kuća ili zemljišta, čime selo jasno pokazuje da želi ostati živo i privlačno novim generacijama. Sve više lokalnih OPG-ova razvija seoski turizam, nudeći domaći med, rakiju, sir i druge proizvode, ali i autentično iskustvo života na selu, od jahanja i vožnje traktorom do šetnji kroz netaknutu prirodu.

Povijest koja spaja generacije

Velika Pisanica ima bogatu povijest: prvi pisani spomen sela datira još iz 14. stoljeća, a kroz stoljeća je bila poznata po poljoprivredi i šumarstvu. Tijekom Domovinskog rata mještani su, unatoč nacionalnim razlikama, pokazali iznimno zajedništvo i solidarnost koja se i danas prenosi na mlađe generacije. Aktivni su u brojnim udrugama, od kulturno-umjetničkih do vatrogasnih društava, koja redovito organiziraju priredbe, smotre i druga događanja koja okupljaju cijelu zajednicu.

Velika Pisanica danas spaja dugu tradiciju, kulturnu raznolikost i suvremene projekte, potvrđujući da i mala mjesta mogu imati bogat sadržaj i veliki potencijal za daljnji razvoj.

Naslovna fotografija: Stipe Boščić | Pixel Factory – “Znate li gdje se nalazi najduže selo u Hrvatskoj?”

Prethodni članak: Staza Sedam slapova, najfotogeničniji izlet u Istri – Domagoj Sever

Objava Znate li gdje se nalazi najduže selo u Hrvatskoj? pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Dobrodošli u grad baroka, cvijeća, bicikala, anđela i glazbe.

Anđeli se u Varaždinu pojavljuju već u 15. stoljeću,  pa ne čudi da ovdje imamo i Muzej anđela kojega je organizirao naš umjetnik Željko Prstec.  Uz to anđeli se nalaze i na grbu grada Varaždina, a puno ih je vezanih i uz njegovu baroknu arhitekturu. 

View this post on Instagram

A post shared by Muzej anđela (@angelsmuseum)

Kada govorimo o glazbi i baroknom gradu, jedan od najvažnijih festivala vezanih za kulturu grada svakako su Varaždinske barokne večeri. Ove godine održavaju se 52. put, od 23. rujna do 9. listopada i zemlja partner je Irska, a glazbenici nam dolaze iz cijeloga svijeta. Uz to, barokna arhitektura dominantna je u gradu. Do 1776. godine Varaždin je bio glavni grad Hrvatske, no tada ga je zahvatio veliki požar, nakon čega je obnovljen upravo u baroknom stilu, što je vidljivo na palačama i crkvama u centru grada, rekla je turistička vodičica Ivana Žnidarić Kajić.

Kada dolazite u Varaždin svakako krenite od centra, pješice ili biciklom. I zapamtite, Varaždinci su poznati biciklisti. U gradu je više od 20 000 bicikala, i kažu da svaki pravi Varaždinec ima svojega biciklina! Neka vas on odvede do varaždinske tržnice, čije namirnice možete naći i u ponudi restorana Nobel u sklopu novouređenog hotela Turist. 

Subotom pogledajte smjenu straže Varaždinskih purgara i obavezno obiđite dvorac  Stari grad. Jedan od neprepoznatljivijih simbola Varaždina građen je i dograđivan gotovo petsto godina, od 14. – 19. stoljeća. Tijekom tog razdoblja mijenjali su se vlasnici od grofova Celjski, pa sve do Erdödyja koji su bili vlasnici sve do 1925. godine. Tada postaje Gradski muzej u kojem danas možete među ostalim doživjeti modu pojedinih povijesnih razdoblja. Najnoviji projekt jest atraktivan selfie ormar koji se može otvoriti i isprobati odjeća koja se nekada nosila, virtualno ili uživo. 

Odakle u Varaždinu Grgur Ninski? 

Osim u Ninu i Splitu, Grgur Ninski je i u Varaždinu. Na Franjevačkom trgu njegov je original. Naime, autor spomenika Ivan Meštrović izradio je Grgura koji je trebao biti pokraj Dioklecijanove palače u Splitu. No, splitski Grgur bio je premalih dimenzija u odnosu na Dioklecijanovu palaču pokraj koje je smješten, pa ga je Meštrović odlučio  postaviti u Varaždinu, a novi, monumentalniji poklonio je Splitu uz riječi: Neka Grgur Ninski bude na hrvatskom sjeveru kao i onaj na jugu – u Splitu, vidljivi dokaz za našu uspješnu borbu za crkveno slavenski jezik i hrvatsku glagoljicu.

View this post on Instagram

A post shared by Tourist Association Varazdin (@volim.varazdin)

Jedna od velikih atrakcija subotom u 11 sati je smjena straže Varaždinskih purgara ispred Gradske vijećnice. Varaždinska građanska garda jedna je od najstarijih i najslavnijih hrvatskih povijesnih postrojbi, čiji su Purgari u svojim prepoznatljivim uniformama s godinama postali važna turistička stanica svakog posjetitelja. A kako ne bi sve ostalo samo ispred Gradske vijećnice, Purgari su prije nekoliko godina uveli podnevni pucanj iz topa ispred Staroga grada  čime obznanjuju svijetu da je kucnulo podne.  

View this post on Instagram

A post shared by Tourist Association Varazdin (@volim.varazdin)

Otići u Varaždinski kraj, a ne okušati se u adrenalinskim sportovima poput kajakinga, raftinga, vožnje supom na rijeci Dravi ili off roadom bila bi prava šteta. Nevjerojatna ekipa entuzijasta i ljubitelja prirode iz agencije More adventure koja se nalazi u Svibovcu Podravskom u cijelu priču ušla je 2009. godine kada su osnovali rafting klub.  

View this post on Instagram

A post shared by More Adventure Travel Agency (@more_adventuree)

– Shvatili smo da želimo upoznati rijeke i planine, htjeli smo se jednostavno baviti nečim aktivnim. Ubrzo je ljubav prema sportu i ljudima prerasla u posao, pa smo prije pet godina osnovali turističku agenciju, jer smo shvatili da nam se sve više ljudi javlja za organizaciju izleta. Danas imamo kapacitete za stotinjak osoba u rafting čamcima, 20-ak u kajacima, imamo i 11 supova te 3 off road vozila. 

– Najviše gostiju nam dolazi iz Danske, Nizozemske i Njemačke. Naravno tu su i naši turisti kojih je ovoga ljeta bilo zaista puno. Sezona nam traje tijekom cijele godine, od ožujka do početka prosinca, zapravo koliko god nam vanjska temperatura dozvoljava. Trudimo se svojim gostima svake godine pružiti nešto novo, pa koliko zaradimo, toliko uložimo dalje. Tako sada planiramo napraviti nekoliko bungalova kako bi naši gosti nakon avanture na Dravi, mogli uživati u večerima uz vatru i roštilj, te na kraju prespavati ovdje, otkrio nam je Nikola Želimorski iz agencije More adventure.  

Kada govorimo o varaždinskim brendovima, bučino ulje svakako spada u tu kategoriju, a može se pronaći na OPG-u Andreja Petrović, čija je priča s ekološkom proizvodnjom zdrave hrane krenula prije 12 godina.  Buča je primarna kultura koju uzgajaju supružnici Andreja i Andrija, a bave se proizvodnjom i prodajom vlastitih proizvoda i prerađevina od buča, pira i heljde, te ih se osim u Varaždinu može naći u trgovinama zdrave hrane diljem Hrvatske. 

– Kada smo krenuli s cijelom idejom gledali smo da pustimo na tržište barem 20-ak ekoloških proizvoda kojih je nedostajalo. To su bili pripravci od bučinog ulja, različitih namaza od buče i bučinih koštica, a pripremili smo i vrlo inovativne mješavine za kruh i kolače. Buča je kao proizvod vrlo vrijedna. Njezine koštice pune su masnih kiselina i svega onoga što zapravo dobijete cijeđenjem u bučino ulje. Ne možemo reći da je lijek, ali svakako vrlo djelotvorno djeluje na organizam, baš zbog Omega 6 i Omega 3 masnih kiselina.

– Torta od buče i maka je naša receptura. Godinama smo pokušali doći do prave kombinacije onih sirovina koje mi proizvodimo, jer ideja je da izvučemo maksimum iz onoga što je naša sirovina. Tako smo pustiti ovu Špancir tortu koja je kombinacija bučinih koštica, maka i čokolade i daje jedan nevjerojatan okus. A što se tiče drugih zaboravljenih slastica, tu je pripravak za Hajdinu zlevku, stari autohtoni kolač iz ovih krajeva koji se sastoji od heljdinog brašna, a možete ga kombinirati s različitim džemovima ili pekmezima. Tek onda osjetite punoću heljde i shvatite kako su ljudi prije jeli bolje i kvalitetnije kolače nego mi danas, tvrdi Andrija Petrović.  

Posjetili smo i otvorenje 26. međunarodnog Festivala čipke u Lepoglavi. Tijekom tri dana trajanja Festivala, od 9. do 11. rujna, posjetitelji su mogli razgledati izložbu čipke iz sedam europskih zemalja, a ovogodišnja zemlja partner bila je Slovačka Republika koja je posjetiteljima i gostima festivala osim čipke predstavila i slovačku gastronomiju te svoje kulturno nasljeđe. Uz slovačke, kušati su se mogle i gastronomske delicije lepoglavskog kraja. Pripremili su ih vrsni kuhari Hotela Trakošćan predvođeni poznatim varaždinskim kuharom Damirom Crlenijem te članice KUD-a Lepoglavski pušlek. 

Poznati kuhar Damir Crleni koji je ujedno i predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza iznenadio nas je u šumi u okolici Pake kod Novog Marofa prilikom potrage za tartufima i pripremio nam dva savršena jesenska jela: patku sa trgancima, kestenima i vrganjima, te slaninu sa smokvama, crnim tartufima, ribanim sirom i cherry rajčicama.

Stjepan Hrvoić i njegov pas Jeno (Lagotto Romagnolo) star četiri godine prošetali su nas šumom i pokazali nam da osim vrganja u ovom dijelu Hrvatske ima i kvalitetnog crnog tartufa koji se može prodati po cijeni od oko 300 eura za kilogram.

Kako smo završili posjet Varaždinskoj županiji? Kako i priliči u ovo doba godine, u goricama na berbi zajedno sa županom Anđelkom Stričakom u Cestici. Uz zvukove klopoteca veselo društvo za dva sata uspjelo je ubrati oko tonu grožđa na Izletištu Županić. O sve boljoj kvaliteti vina ovoga kraja najbolje govori podatak da su vinari iz Varaždinske županije ove godine osvojili čak 38 medalja na Decanteru u Londonu, a stigla je i prva zlatna medalja (DeMar Vina – Graševina 2020)!

Tekst: Tea Rožman Svedrović

Kontakt – Domagoj Sever

Objava Kako provesti savršeni vikend u Varaždinskoj županiji pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Na putu prema Iloku prva postaja bili su Snašini kućari, te doručak u ruralnoj etno kući koja se nalazi u mjestu Gradište nedaleko Županje. Gospođa Marica na svojem imanju brižno čuva na tisuće predmeta koji prikazuju tradiciju Slavonije. Ako želite osjetiti dašak prošlosti, vidjeti kako se nekada tkalo, te kako izgleda tradicionalna narodna nošnja na pravom ste mjestu, a ako poželite možete i prespavati u sobi za samo 250,00 kuna. Nikada dan ne počinjem ispijanjem rakije, ali ovdje gazdaricu nisam mogao odbiti. „Lagani“ doručak sa kulenom, sirom, jajima, ajvarom i sušenim kobasicama bio mi je super podloga za jahanje na koje smo se uputili. https://www.facebook.com/snasini.kucari/

Konjički klub Eohippus 2009. godine osnovala je skupina entuzijasta i ljubitelja konja predvođena Marijanom Ač Rapčan. Nalazi se na samoj periferiji Vinkovaca, najstarijeg europskog grada, između prigradskih naselja Mala Bosna i Slavija. Konjički klub nadaleko je poznat po terapijskom jahanju, ali u klubu se bave i terenskim jahanjem, organizacijom dječjih rođendana, te imaju smještene i druge životinje. Kažu da jabuka ne pada daleko od stabla i sam sam se uvjerio u ljubav Marijaninog sina prema konjima s kojima je ostvario poseban odnos. Ja sam se prvi puta u životu odvažio i odlučio jahati, te samo mogu reći da jedva čekam novu priliku za druženje s ovim predivnim životinjama. https://www.kk-eohippus.hr/

Dio popodneva proveo sam na Dunavu u ribolovu, jer plan je bio kuhanje fiša u dvorištu hotela Dunav http://www.hoteldunavilok.com/, a nedostajalo nam je ono najbitnije, riba. S uspješnim ribarom sve je ispalo puno lakše od očekivanog, pa smo se već nakon nešto više od sat vremena pecanja vratili sa dovoljnom količinom ribe. Višak vremena iskoristio sam za uživanje na terasi i ispijanje kave na najistočnijoj točci Hrvatske, a kako je izgledao prvi dan boravka na istoku Hrvatske i kuhanje fiša sa #zaciniinspiracije možete pogledati u videu u nastavku https://www.instagram.com/p/CGhIQOuj9mU/

Recept sa postupkom pripreme nalazi se na linku https://www.coolinarika.com/recept/1110566/

Drugi dan boravka u Iloku započeli smo na jednom od rijetkih golf igrališta u Hrvatskoj koje se nalazi na ladanjskom imanju Principovac sa kojega se pruža predivan pogled na Ilok, Srijem i Bačku. Središnja točka imanja je dvorac Principovac koji je građen 1864. godine kao ljetna rezidencija kneževske obitelji Odescalchi. Unutar obnovljenog dvorca smješten je restoran sa bogatom gastronomskom ponudom baziranom na autohtonim namirnicama, a moj prijedlog je da svakako kušate i vrhunsku graševinu ili traminac koji se služio i na kraljevskim vjenčanjima. Na imanju možete igrati tenis, badminton, odbojku, ali moram priznati da je razlog mojeg posjeta ovaj put bio golf, jer sam htio naučiti osnove i vidjeti koliko sam spretan u sportu koji sam samo vidio na televiziji. Oduševio sam se već na samom vježbalištu gdje se uči ispucavanje i planirano igranje od sat vremena potrajalo je nekoliko sati.

U centru Iloka nalazi se turističko naselje „Stari podrum“, jedinstveni vinski objekt koji je pokazatelj duge tradicije uzgoja vinove loze i proizvodnje vina. Najatraktivniji dio turističkog naselja su dva podruma iz 15. i 18. stoljeća. Preporučujem stručno vođenje kroz podrume koje uključuje i degustaciju, a čut ćete i nekoliko zanimljivih priča; jedna je o Franji Volfu (umirovljeni podrumar) koji je za vrijeme Domovinskog rata zazidao jedan dio Starog podruma i tako sačuvao najvrijednija arhivska vina. Na stalnoj temperaturi od 12C do 14C čuva se pravo blago, pa tako i najstarije arhivsko vino koje se služilo na krunidbi kraljice Elizabete II, traminac iz 1947. čija je cijena viša od 50 000 kuna.  U suvenirnici možete kupiti neku trajnu uspomenu ili bocu vina kao najpoznatiji Iločki suvenir. https://www.ilocki-podrumi.hr/

Priznajem da nisam osoba koji je oduševljena sa svim muzejima i postavima, volim pogledati zanimljive fotografske izložbe i jako mi je drag moderniji pristup kroz interaktivne izložbe. U Iloku sam se odlučio posjetiti Muzej Grada Iloka i Interpretacijski centar.

Muzej Grada Iloka nalazi se u dvorcu Odescalchi koji je središnje zdanje srednjovjekovne jezgre Iloka. Impozantna građevina nastala je na temeljima dvora kralja Nikole Iločkog iz 15. stoljeća. Muzej je otvoren od 2010. sa novom i modernijom koncepcijom postava u sklopu kojega su arheološki, srednjovjekovni, etnografski i galerijski odjel i atrij kao muzej na otvorenom, a naknadno su otvoreni odjeli koji tematiziraju ratove 20. stoljeća i etnografiju Srijema. https://www.muih.hr/muzej-grada-iloka

Imao sam sreću da je prije mojeg dolaska u Ilok otvoren i novi Interpretacijski centar – Ilok vrata Hrvatske. Na samom ulasku u centar nalazi se hologram Nikole Iločkog koji u nekoliko minuta ispriča kratku priču o svojoj ulozi u povijesti i razvoju grada. Multimedijalni centar podijeljen je na 3 etaže – u podrumu je smješten vinski svijet grada Iloka gdje možete testirati osjet njuha, te pogađati mirise koji prevladavaju u nekim sortama vina. U prizemlju je tema povijesne priče grada Iloka, a na prvom katu se nalazi biljni i životinjski svijet koji možete još bolje doživjeti putem VR naočala (vinuti se u visine i letjeti na krilima orla krstaša), a možete se i provozati sa šarengradskom čiklom. Na prvom katu postavljena je skulptura mamuta u skoro prirodnoj veličini, a uz pomoć osjetila sluha možete čuti i zvukove koji su karakteristični za grad Ilok (zvuk crkvenih zvona, žaba, topota konja).

Nakon golfa i muzeja dogovorena je bila kratka berba grožđa i kuhanje kojem se uvijek posebno veselim. Iskreno kada sam prvi puta čuo naziv jela koje mi je predloženo da pripremimo, mislio sam da je ovo jedna od verzija ćevapa sa nekim dodatnim sastojcima, ali radi se o svinjetini sa roštilja koja se nakon pečenja kuha na dinstanom luku i povrću. Pripremao sam ga zajedno sa gazdaricom vinarije Papak u njihovim vinogradima. Jelo je izuzetno ukusno, može se dodati i neko dodatno sezonsko povrće (patliđan, tikvice, mahune), te prilagoditi začine prema svojoj želji, mi smo osim soli, papra i Vegete dodali Vegeta Maestro ljutu i dimljenu papriku #zacininspiracije.

Recept:

1.5 kg svinjske vratine

1kg luka

1 kg paprike

1 kg rajčice

češnjak

3 dcl bijelog vina

1 dcl vode

Vegeta, sol, Vegeta Maestro papar, Vegeta Maestro ljuta paprika i Vegeta Maestro slatka dimljena paprika

Meso ispeći na roštilju, a u međuvremenu luk narezati i dinstati dok ne dobije zlatnožutu boju. Na luk posložite meso pečeno na roštilju, zatim svo ostalo povrće i začine, zalijte sa vinom i vodom, te stavite u pećnicu na 200C na pola sata (ako imate glinenu posudu možete nastaviti kuhati na žaru roštilja). Kao prilog možete poslužiti pire krumpir ili palentu. Uz jelo smo kušali i izvrsnu graševinu vinarije Papak. http://www.vinapapak.com/

Na povratku prema Zagrebu posjetili smo muzej otvoren 2015. godine i jedinstven u svijetu jer je posvećen samo jednoj kulturi – Vučedolskoj. Nalazi se uz rijeku Dunav, podno platoa Vinograd Streim, dijela višeslojnog naselja koje je živjelo intenzivno od neolitika do srednjeg vijeka, a zanimljivo je da se ovdje najintenzivniji život odvijao tijekom eneolitika u kasnom 4. i tijekom 3. tisućljeća prije Krista. Na više od 1200m2 muzejskog prostora, kroz 19 prostorija prikazuju se neposredni arheološki nalazi na jednom od najznačajnijih arheoloških lokaliteta u Europi, te civilizacijski dosezi vučedolske kulture kojoj se pripisuje začetak kultura današnjih europskih naroda. Na samom arheološkom lokalitetu Vučedol možemo pratiti razvoj civilizacija i kulture od prvih naseljavanja šest tisuća godina prije nove ere, te rekonstruirati dnevni život i običaje u vrijeme doseljavanja prvih Indoeuropljana. Tijekom većeg arheološkog istraživanja koje je 1938. godine na vučedolskom Gradcu obavio njemački arheolog Robert Rudolf Schmidt otkriven je objekt „Megaron ljevača bakra“, te slavna Vučedolska Golubica (jarebica). Osobno me posebno dojmio dio postava u kojem se prikazuje koliko je Vučedolska kultura bila napredna u znanjima o astronomiji. Uz samu rijeku Dunav nalazi se i zanimljiva lokacija za fotografiranje, gdje lokalno stanovništvo ima privezane brodice za ribolov.

Cijena ulaznice : odrasli 40.00 kn; učenici, studenti, umirovljenici i osobe s invaliditetom 20.00 kn; obiteljska ulaznica 60.00 kn https://vucedol.hr/

Ako se odlučite više dana provesti na istoku Hrvatske, preporučam vam svakako još posjetiti i Kopački rit (bicikli su idealni za cjelodnevnu turu po okolici), etno selo Karanac, Acin Salaš, Vukovar sa nedavno obnovljenim vodotornjem kao simbolom Domovinskog rata (smještaj u također novootvorenom hotelu Domestic House Lola), dvorac Eltz, te Kneževe vinograde sa prekrasnom cestom koja je poznata instagram lokacija… Odvažite se i istražite čarobnu ravnicu na istoku domovine.

Objava Savršeni vikend na krajnjem istoku Hrvatske pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.