Velika Planina, raj za planinare i ljubitelje prirode

Ako tražite super vikend lokaciju u prirodi, Velika planina je pun pogodak. Čarobna je u svim godišnjim dobima; u proljeće sa poljima procvalih šafrana, ljeti sa stotinama krava na zelenim pašnjacima, u jesen sa paletom boja na drveću i okolnim planinama, a i zimi ako ste željni snijega, sanjkanja i skijanja. Nebitno je koliko ste stari i u kakvoj ste kondiciji, jer klinci i oni slabije kondicije mogu samo šetati po predivnim obroncima, a planinari mogu odabrati između više ponuđenih ruta i uživati u planinarskim stazama.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Potrebno vam je oko dva i pol sata vožnje iz Zagreba preko Ljubljane i Kamnika do Kamniško Savinjskih alpa i Velike planine. Gondola se nalazi u Kamniškoj Bistrici, odmah nakon Kamnika pratite putokaz za Kamnišku Bistricu i Gornji Grad, za pet kilometara prolazite kroz mjesto Strahovica i nakon još pet kilometara s desne strane se nalazi veliki parking, a s lijeve ulaz u gondolu. Cijena gondole je 17 eura (povratna karta, a jednosmjerna je 11 eura), a žičara se naplaćuje dodatna 2 eura. Vožnja gondolom je na oko 1400 metara nadmorske visine, a onda je na vama da li želite prošetati laganim usopnom zadnjih dvjesto pedeset metara nadmorske visine ili uživati u panoramskom pogledu sa žičare. Žičara vozi do planinarskog doma Zeleni rob koji je idealno mjesto za pojesti neko od tradicionalnih jela (jota, ričet, pečenica sa kiselim zeljem, žganci), a obavezno probajte sirne štrukle sa preljevom od šumskog voća.

Za one bolje kondicije i željne više planinarenja postoji nekoliko planinarskih staza, jedna je od Strahovice i dosta je naporna jer se savladava 1 000 metara nadmorske visine. Hoda se oko 3 sata do Domžalskog doma na Maloj planini i onda je potrebno još nešto više od 30 minuta do najvišeg vrha Gradišče na Velikoj planini. Ja sam nekoliko puta izabrao malo lakšu stazu, parkirao sam auto uz makadamsku cestu kod križanja pod Kisovcem (1280 m), pa sam dijelom po makadamskoj cesti, a dijelom uz pastirske kuće planinario do Domžalskog doma na Maloj planini (1534 m). U blizini su i ostala dva doma – Črnuški i Jarški dom. Do vrha Gradišče (1666 m) sa kojeg se pruža predivan pogled na susjedne vrhove i planine (Kočna, Grintavec, Skuta, Turska Gora, Ojstica, Krvavec) slijedila je lagana šetnja.

Pastirsko naselje nalazi se na prosječnoj visini od 1500m, a nastalo je prema planovima arhitekta Vlasta Kopača 1964. godine. Sastoji se od oko 150 koliba izgrađenih u jedinstvenom stilu koje si po izgledu jako nalikuju, a korišteni su i isti materijali. Ideju ovih koliba arhitekt Kopač razvio je kao alternativu hotelima i turističkim resortima koji su se u tom periodu počeli masovno graditi.

Na Velikoj planini se uz pastirske kolibe nalazi i Preskarjev muzej i crkva. Muzej se nalazi u pastirskom naselju i otvoren je svaki dan od 10 do 16 sati u sezoni ispaše – ulaznica je 3 eura za odralse, a 1,5 eura za djecu. Preskarjev muzej je jedina sačuvana ovalna koliba sa otvorenim kaminom bez dimnjaka i 2005. je proglašen spomenikom kulture. U muzeju se nalazi razno oruđe koje su ručno izradili pastiri, a u vrijeme ispaše ispred muzeja se događaju radionice (prerada mlijeka u skutu, rezbarenje starih pastirskih predmeta, izrada trniča – mladog sira karakterističnog za Veliku planinu). Crkva je bila izgrađena pred drugim svjetskim ratom (1938.) ali su je Nijemci u ratu zapalili. Obnovljena je 1988.g. na želju pastira te se u njoj služe mise svaku nedjelju u kolovozu.

Moja preporuka je da prespavate u nekoj od koča koje se iznajmljuju i doživite čarobne zalaske sunca sa Velike planine. Više detalja o smještaju u dvije predivne koče pogledajte na http://koca.si

Kontakt – Domagoj Sever “Velika Planina, raj za planinare i ljubitelje prirode”