Sve više ljudi svake godine bira egzotične destinacije poput Tajlanda, Balija, Šri Lanke, Filipina, Meksika, Kolumbije ili Brazila kao svoju sljedeću putničku avanturu. No, uz bijele plaže, tropske džungle i bogatu kulturu, u tim se krajevima krije i potencijalna zdravstvena prijetnja o kojoj mnogi turisti znaju vrlo malo. Riječ je o denga virusu.
Ova virusna bolest prenosi se isključivo ubodom zaraženog komarca vrste Aedesaegypti ili Aedesalbopictus, koji su najaktivniji rano ujutro i predvečer. Denga je prisutna u više od 100 zemalja svijeta, posebno u tropskim i suptropskim regijama, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broj zaraženih raste iz godine u godinu.
Virus se ne prenosi s osobe na osobu. Zaraženi komarac je glavni prijenosnik. Nakon što ugrize osobu zaraženu virusom, može ga prenijeti na sljedeću osobu koju ubode. Zbog toga su gusto naseljena i vlažna područja idealna za širenje bolesti, pogotovo tijekom kišne sezone kada je stajaća voda čest prizor.
Prvi simptomi i liječenje
Prvi simptomi denge obično se javljaju između četiri i deset dana nakon uboda zaraženog komarca. Kod većine ljudi bolest započne iznenadnom visokom temperaturom koja može doseći i do 40 stupnjeva. Ja sam za vrijeme putovanja u Indoneziju prve simptome osjetio na kraju puta na Baliju – temperatura viša od 40 C i specifičan osip po cijelom tijelu. Osjeća se snažna glavobolja, često lokalizirana iza očiju, zatim bolovi u mišićima, zglobovima i kostima zbog čega se denga virus nerijetko naziva i “bolest koja lomi kosti”. Neki bolesnici osjećaju mučninu, povraćaju, dok drugi primijete lagana krvarenja iz nosa ili desni.
Iako većina oboljelih preboli denga virus bez težih posljedica, kod nekih se razvije ozbiljan oblik bolesti poznat kao dengahemoragijska groznica ili denga šok sindrom. Tada može doći do naglog pada krvnog tlaka, unutarnjih krvarenja, oštećenja organa i u najgorem slučaju smrtnog ishoda. Teški oblici češće se pojavljuju kod osoba koje su već jednom bile zaražene drugim sojem virusa, jer postoje četiri različita serotipa i imunitet na jedan ne štiti od ostalih.
Denga se dijagnosticira analizom krvi, kojom se može otkriti prisutnost virusa ili antitijela. Liječenje je simptomatsko jer specifičnog lijeka nema. Preporučuje se odmor, unos velike količine tekućine te korištenje paracetamola za snižavanje temperature i ublažavanje bolova. Lijekove poput ibuprofena i aspirina treba izbjegavati jer mogu povećati rizik od krvarenja. U slučaju težih simptoma ili pogoršanja stanja, nužna je hospitalizacija.
Najvažnija zaštita je prevencija
Najvažnija mjera zaštite protiv denge ostaje prevencija. Ključno je izbjeći ubod komarca. Putnicima se savjetuje nošenje duge odjeće, osobito u jutarnjim i večernjim satima, korištenje repelenata, boravak u klimatiziranim prostorima i spavanje pod mrežama protiv komaraca. Također, treba izbjegavati stajaću vodu u blizini smještaja jer ona služi kao idealno leglo za komarce.
Na tržištu postoji i cjepivo protiv denge, pod nazivom Dengvaxia, no preporučuje se samo osobama koje su već ranije preboljele virus. Za prosječnog turista koji prvi put putuje u rizično područje, cijepljenje se zasad ne preporučuje.
Denga virus nije razlog da odustanete od putovanja u tropske krajeve, ali je itekako dobar razlog da se dobro informirate i poduzmete sve moguće mjere opreza. Ako tijekom ili nakon povratka s putovanja razvijete simptome slične gripi, svakako obavijestite svog liječnika gdje ste bili i kada su se simptomi pojavili. Brza reakcija može spriječiti ozbiljne komplikacije i osigurati da se s putovanja vratite samo s lijepim uspomenama, a ne i zdravstvenim problemima.
Povezani članak: Indonezija – Domagoj Sever
