View this post on Instagram

A post shared by Zaboravljena_Dalmacija (@zaboravljena_dalmacija)

Ipak, za one koji do njega stignu, Palagruža ostaje urezana u pamćenje. Njezin je pejzaž oštar, goli kamen obrastao rijetkom vegetacijom, vjetar koji nikad posve ne staje, i more koje sa svih strana šumi drugačije. Nema ni stalnih stanovnika, ni trgovina, ni luke u klasičnom smislu. Samo svjetionik, izgrađen 1875. godine na najvišoj točki otoka, i dvojica svjetioničara koji se izmjenjuju u smjenama od po dva tjedna.

Ovdje ne dolaziš slučajno

Do Palagruže se može stići samo uz posebnu dozvolu i povoljne vremenske uvjete, najčešće iz Komiže na Visu, i to brodom Lučke kapetanije ili u sklopu rijetkih organiziranih izleta kad more to dopusti. Izleti se brzo popune, jer svaki termin ovisi o prognozi. Otok nema pristanište, pa se često iskrcava gumenjacima, a onda se penje uskim stazama do svjetionika.

No trud se isplati. Pogled s Palagruže jedno je od onih mjesta koje očara na prvi pogled. S jednog kraja vidi se hrvatska pučina, s drugog, u daljini, talijanska obala. I ništa drugo.

Palagruža je prirodni fenomen i arheološko blago. Još u antičko doba bila je poznata kao Pelagosa, a na njoj je, prema mitovima, boravio i Diomed, grčki junak iz Ilijade. Pronađeni su brojni arheološki ostaci, od ilirskih i rimskih tragova do ostataka ranokršćanske crkve. Na susjednom otočiću Galijula, najjužnijoj točki hrvatskog teritorija, pronađeni su i grčki natpisi.

Otok je i botanički i zoološki dragocjen. Dom endemične biljke astrologa palagruškog i stanište jedne od posljednjih kolonija glodavca mišarka, koji ne živi nigdje drugdje na svijetu. Tu se gnijezde i brojne ptice, a more je podvodno carstvo koralja, školjki i riba.

View this post on Instagram

A post shared by Croatia Full Of Life (@croatiafulloflife)

Svjetionik kao jedina kuća

Svjetionik na Palagruži više je od zgrade. To je jedini trag stalne ljudske prisutnosti, a svjetioničari koji ondje borave znaju što znači biti istinski sam. Oni čuvaju ritam otoka, održavaju svjetlo koje se vidi na više od 20 nautičkih milja i paze na red na mjestu gdje ga nitko ne nadzire osim prirode.

Za razliku od drugih svjetionika, ovaj nije moguće unajmiti za turistički boravak. Palagruža je pod posebnom zaštitom, i to je dio njezine čarolije. Ostaje divlja, sama i netaknuta.

Na Palagruži nećete pronaći barove, suvenire ni terase s pogledom. Ali ćete naći trenutke koji su danas rijetki. Pravu tišinu, pogled bez signala, i osjećaj da ste na rubu nečega velikog. Možda baš zato o otoku i dalje kruže mitovi i priče.

Prethodni članak: Znate li da u Hrvatskoj postoji strukovna škola koja je i turistička atrakcija? – Domagoj Sever

Objava Palagruža, najudaljeniji hrvatski otok na kojem i danas caruju tišina i vjetar pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Poljska gastronomija temeljena je prvenstveno na kombinaciji slavenskih zemalja. Velik utjecaj na formiranje tradicionalnog poljskog stola imale su njezine susjedne zemlje, ali osjeti se tu i srednjovjekovni utjecaj talijanske i francuske kuhinje. Nedavni posjet Varšavi otvorio je vidike na potpuno novu generaciju kuhara. Oni tradicionalnu poljsku kuhinju sada prilagođavaju samo toliko da bude jednostavnija i brža u pripremi, s obzirom na ubrzani ritam života. U svakom slučaju, pripremite se na juhe šarenih boja, okusa i mirisa. Jelima baziranim na krumpiru, vrhnju, mesu, jajima i jabukama. Jabuke često možete naći u svemu; od predjela, glavnih jela, do raznih deserata, pića, što ne čudi, jer Poljska je drugi najveći proizvođač jabuka na svijetu. Koja su me jela najviše oduševila pogledajte u nastavku.

SMALEC

Smalec je u Poljskoj vrlo često predjelo, zapravo više namaz, najsličniji našem međimurskom specijalitetu zvanom Meso z tiblice. Staro tradicionalno jelo iz doba kad nije bilo hladnjaka, pa se meso čuvalo u svinjskoj masti kako se ne bi pokvarilo. Poslužuje se uz kisele krastavce i kruh na Koji se smalec namaže.

BEFSZYK TATARSKI

Tatarski biftek jedno od popularnijih jela u Poljskoj. Gotovo da nećete naći restoran koji ga nema u ponudi. za mnoge, priprema tatarskog bifteka više je od jela, to je svojevrstan ritual, kod kojega je najvažnije odabrati kvalitetan komad junećeg bifteka. Ipak se jede sirov. Priprema i prezentacija, posebno ako sve radite pred gostima daje posebnu notu, a potom i dobar odabir i omjer ostalih sastojaka. Uz meso, tu je žumanjak, sol, papar, kiseli krastavci, luk. Poslužuje se najčešće uz maslac i tostirani kruh, ali može.

Puno je legenda o nastajanju tatarskog bifteka, no većina nije potvrđena. U moru legendi ona koja najviše ima veze s Poljskom objašnjava kako je jelo je dobilo ime. Legenda kaže po Tatarima (Mongolima), nomadskim konjanicima koji su često harali Poljskom. Tatari su stavljali sirovo meso ispod sedla kako bi omekšalo, a kasnije ga rezali i jeli sirovo jer nisu imali vremena stati i kuhati ga.

CHLODNIK

Poljska kuhinja bogata je raznim juhama, pa ih tako nalazimo u varijantama toplih i hladnih, raznih okusa, a jedna koja nas je osim okusom oduševila bojom jest upravo chlodnik. Poljska tradicionalna juha od cikle koja se poslužuje u hladnoj varijanti i obavezno uz tvrdo kuhao jaje. Idealna je za vruće ljetne dane, lagana i osvježavajuća. Ovdje će vas na prvu privući boja. Svjetlo ružičasta juha, boja koja je toliko proljetna da nećete moći ostati ravnodušni bez obzira jeste li ljubitelj hladnih juha i cikle ili niste. Nakon duge zime ova je ružičasta ljepotica praznik za oko i nepce.

PIEROGI

Radi se o vjerojatno najprepoznatljivijem poljskom jelu. Na sam njihov spomen mnogi znaju da se radi o jelu koje je slično talijanskim raviolima, a mogu se pripremiti u slatkoj ili slanoj verziji.
Mogu biti punjeni sa sirom, mesom, krumpirom, kobasicama, nadjevom od svježeg voća, kupusom… Varijacija na temu ima onoliko koliko vam mašta dopušta. OVDJE možete pogledati kako se rade pierogi.

GOLABKI

Još jedno jelo koje je vrlo slično našoj zimskoj kuhinji. Golabki su nešto poput sarme kod nas. Od mljevenog mesa (govedina ili svinjetina), pancete, luka, češnjaka, riže i začina napravi se smjesa koja se omota u kupus, peče se u pećnici oko sat vremena i pred kraj se dodatno prelije umakom od rajčice.

KARTACZE

Kartacze (Cepelinai) je poljsko nacionalno jelo iako puno popularnije u Litvi, čiji je glavni sastojak krumpir. Radi se o okruglicama od krumpira punjenih začinjenim mljevenim mesom i prilično su velike. Otprilike duplo veće od knedli i izduženijeg oblika. Oblikom nalikuje na cepelin, po čemu je zapravo i dobilo ime. Zbog sličnosti okruglica i zračnog broda jelo je nazvano po njegovom tvorcu Ferdinandu von Zeppelinu.
Okruglice su dakle dosta velike, poslužuju se sa slaninom, svinjskim kožicama i umakom od vrhnja, a prije toga kuhaju se u slanoj vodi.

PACZKI

Jedan od najpopularnijih deserata u Poljskoj, dobro poznat i nama, posebno u doba poklada. Krafne, kraljice dizanog tijesta koje i Poljaci najčešće pune nadjevom od šljiva, marelica, šipka, jagoda, malina ili pak slatkog sira.
Neki ih uopće ne nadijevaju, već ih jednostavno prije posluživanja posipaju šećerom u prahu ili pak otopljenim šećerom. Paczki jednostavno moraju biti jako slatki.

SEKACZ

Ovaj desert pomalo je zaboravljen u Poljskoj, iako se radi o jednom od najstarijih recepata. Uz Poljsku sekacz je nacionalno jelo i u Litvi te Bjelorusiji, što ne čudi na ranije spomenuti utjecaj drugih zemalja na gastronomiju. Također jedna od onih stvari koje vas na prvu osvoje svojim neobičnim izgledom. Desert je zapravo smjesa brašna, jaja, soli, šećera, vanilije i maslaca. Kad još čujete kako se priprema, instantno se lansirate u prošlost uz djeda ili baku koji pored vatre okreću desert s ražnja. Sekacz se naime priprema od gustog tijesta koje se više puta izlijeva na rotirajući ražanj. Kolač se polako peče na otvorenoj vatri (što je više tradicionalno) ili u pećnici. Tijekom pečenja kremasto tijesto od jaja polako curi sa strane stvarajući prepoznatljiv oblik ove slastice.

Članak je napravljen u suradnji s Veleposlanstvom Republike Poljske u Zagrebu.

Objava Poljska jela koja će vas oduševiti pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Smješten u gradu koji živi uz rijeku, zelenilo i dobru energiju, GRIN Fest nije samo još jedna manifestacija u kalendaru. To je festival koji okuplja različite generacije, povezuje lokalnu zajednicu i posjetiteljima nudi razlog više da Dugu Resu dožive kao pravo ljetno odredište. Bilo da dolazite zbog koncerata, sportskih utrka, programa za djecu, gastro ponude ili jednostavno zbog večernjeg druženja na otvorenom, GRIN Fest Duga Resa 2026 donosi sadržaj za svakoga.

Posebna čar festivala je u njegovoj lokaciji. Blizina Mrežnice, opuštena atmosfera i program koji se prirodno nadovezuje na identitet Duge Rese stvaraju događaj koji ima i festivalsku energiju i lokalnu toplinu. Upravo zato GRIN Fest privlači posjetitelje koji traže više od klasičnog izlaska, traže doživljaj, uspomenu i ljeto koje se pamti.

Ovogodišnji program donosi koncerte, sportske aktivnosti poput Grin Runa 2026 i Grin Traila, dječje sadržaje, radionice, kvizove, eko akciju, nastupe, sajmove i bogatu gastro ponudu. Umjesto da se program samo pogleda, GRIN Fest se živi: kroz navijanje, ples, smijeh, druženje i boravak u prirodi.

Za ljubitelje glazbe, festival donosi večeri pod otvorenim nebom i nastupe koji će napuniti Amfiteatar dobrom atmosferom. Za rekreativce i sportaše tu su utrke koje povezuju kretanje, prirodu i zajedništvo. Za obitelji s djecom pripremljeni su sadržaji koji GRIN Fest čine odličnim izborom za zajednički izlazak. A za sve one koji vole Dugu Resu i Mrežnicu, ovo je prilika da grad dožive u njegovom najživljem ljetnom izdanju.

GRIN Fest 2026 u Dugoj Resi dio je priče koja pokazuje koliko kontinentalna Hrvatska može biti atraktivna ljeti. Dok mnogi razmišljaju samo o moru, Duga Resa nudi drugačiji, autentičan i jednako privlačan ljetni doživljaj uz rijeku, prirodu, glazbu i ljude.

Ako planirate lipanjske izlete, vikend druženja ili večernje izlaske na otvorenom, GRIN Fest svakako vrijedi upisati u kalendar. Program je dovoljno raznolik da privuče sve generacije, a atmosfera uz Mrežnicu daje mu poseban šarm koji se teško može kopirati.

Vidimo se od 19. do 28. lipnja 2026. u Amfiteatru Duga Resa – uz Mrežnicu, dobru energiju i ljeto kakvo želiš.

Vezani članak: Gdje jesti uz Mrežnicu – tri sigurne adrese za savršen ručak – Domagoj Sever

Objava GRIN Fest 2026 u Dugoj Resi: ljeto uz Mrežnicu koje se ne propušta pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Među mjestima koja se posebno ističu nalazi se Mrkopalj, malo planinsko mjesto okruženo šumama, livadama i brojnim stazama. Zahvaljujući svom položaju u srcu Gorskog kotara, Mrkopalj je odlična polazišna točka za istraživanje prirodnih ljepota ovog kraja, ali i mjesto na kojem se lako usporava tempo i uživa u boravku na otvorenom.

Upravo se ovdje nalazi Chalet Dream Sky, drvena kuća za odmor smještena na rubu šume i visoko iznad doline. Okružena zelenilom i udaljena od prometnih cesta, pruža potpuni mir i privatnost, a pogled s terase jedan je od detalja koji gosti najčešće izdvajaju nakon boravka.

Kuća je namijenjena za do četiri osobe te je prilagođena parovima, obiteljima i svima koji žele nekoliko dana provesti u prirodi. Gostima su na raspolaganju velika terasa s vanjskim jacuzzijem, vanjski roštilj, dječji kutak i društvene igre, dok velike staklene stijene dnevnog boravka brišu granicu između interijera i prirode.

Jedna od najvećih prednosti Chalet Dream Skyja svakako je njegova lokacija. U neposrednoj blizini nalaze se Čelimbaša i Zagmajna, omiljene lokacije za šetnje i rekreaciju, dok se do Bjelolasice, najviše planine Gorskog kotara, stiže za svega nekoliko minuta vožnje.

Ljubitelji planinarenja mogu istražiti i Bijele i Samarske stijene, jedan od najimpresivnijih prirodnih rezervata u Hrvatskoj, dok će oni koji traže laganije izlete uživati u posjetu Begovom Razdolju, najvišem naseljenom mjestu u Hrvatskoj. U nešto široj okolici nalaze se i Kamačnik, Lokvarsko jezero te Nacionalni park Risnjak, zbog čega je svaki dan moguće ispuniti novom avanturom.

Zahvaljujući spoju udobnog smještaja, prirode i izvrsne lokacije za istraživanje regije, Chalet Dream Sky predstavlja idealnu bazu za upoznavanje Gorskog kotara tijekom svih godišnjih doba, a posebno tijekom ljeta kada ovaj kraj pokazuje svoje najzelenije i najmirnije lice.

Rezervacije: info@dream-chalets.com ili na broj 099 3023 555

Službena web stranica / Instagram profil
Facebook profil

Prethodni članak: Doživite Susak, pješčani otok na kojem kao da je vrijeme stalo – Domagoj Sever

Objava Tražite aktivan odmor u prirodi? Mrkopalj bi vas mogao iznenaditi pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Što je pera?

Najjednostavnije se može opisati kao tradicijski posni kolač ili slana pita s nadjevom od sira. Njezina posebnost je u kontrastu između vrlo tankog tijesta i bogatog, kremastog nadjeva. Prema zapisu pera se priprema s nadjevom od svježeg kravljeg sira, jaja, kiselog mlijeka, kukuruznog brašna, vrhnja, šećera i soli, dok se tijesto radi od bijelog pšeničnog brašna, vode, soli i masnoće poput ulja ili svinjske masti.

U starijoj pripremi tijesto se moralo razvaljati tanko, gotovo poput mlinca, a nadjev nije smio biti prerijedak kako tijekom pečenja ne bi iscurio. Rubovi tijesta savijali su se preko nadjeva, a površina se premazivala kiselim vrhnjem i komadićima domaćeg maslaca.

Jelo skromne kuhinje koje je postalo gastronomski ponos

Pera je nastala iz jednostavne, seoske kuhinje. Njezini sastojci bili su ono što je domaćinstvo imalo pri ruci: brašno, mlijeko, sir, vrhnje, jaja i kukuruzno brašno. Upravo zato često se opisuje kao “sirotinjska hrana”, ali u najboljem smislu te riječi, jelo koje pokazuje kako se od skromnih namirnica može napraviti nešto bogato, zasitno i nezaboravno.

Nekad se pera pekla u krušnim pećima, a kasnije i u zemljanim ili limenim posudama u zidanoj peći na drva. Oblik je mogao biti četvrtast ili okrugao, ovisno o posudi ili drvenoj lopati kojom se stavljala u peć.

Pera i Koleni post: običaj koji se pamti

Posebno mjesto pera je imala na Koleni post, odnosno Badnjak, kada je bila glavno jelo posne večere. Ta povezanost s Badnjakom pokazuje da pera nije bila samo svakodnevna hrana, nego i dio obiteljskog i blagdanskog identiteta. Jela se u trenucima kada je stol bio skroman, ali pun simbolike. Rubovi tijesta savijaju se prema unutra kako bi zadržali nadjev, a vrh se premazuje vrhnjem i maslacem. Kada se ispeče, treba biti rumena, mirisna i mekana u sredini, s tijestom koje drži nadjev, ali ga ne nadjačava.

U tradicionalnim zapisima spominju se i različite varijante: osim sira, ponekad su se koristile jabuke, orasi, pekmez od šljiva ili tikva. Posebno je zanimljiva pera tivenjača, varijanta s tikvom, koja pokazuje koliko je ovo jelo bilo prilagodljivo sezoni i onome što je kuća imala.

Dani pere u Novom Marofu

Danas se pera čuva od zaborava i kroz manifestaciju Dani pere, koja se održava u novomarofskom kraju. Turistička zajednica Novog Marofa zajedno sa Etno udrugom Greben organizira manifestaciju “Dani pere” kao događanje posvećeno tradicijskom kolaču, poznatom i pod drugim nazivima poput lopara.

Zašto peru treba kušati?

Pera je jedno od onih jela koje ne osvaja samo okusom, nego i pričom. U njoj se susreću tradicija, domaće namirnice i vještina ruku koje znaju tanko razvući tijesto, pogoditi gustoću nadjeva i ispeći ga tako da se sve poveže u savršen zalogaj.

Za ljubitelje domaće kuhinje, pera je više od specijaliteta. Ona je poziv da se upozna novomarofski kraj kroz njegove mirise, običaje i ljude koji čuvaju baštinu. U vremenu kada se mnogi stari recepti zaboravljaju, pera pokazuje da jednostavna jela često nose najbogatije priče.

Ako tražite autentičan okus sjeverozapadne Hrvatske, pera iz Novog Marofa zaslužuje posebno mjesto na popisu. Tanko tijesto, nadjev od sira, vrhnja, jaja i kukuruznog brašna te miris pečenja u krušnoj peći čine je jelom koje povezuje prošlost i sadašnjost. Nekad skromna posna večera, danas je pera gastronomski simbol novomarofskog kraja i dokaz da se prava tradicija najbolje čuva za stolom.

Prethodni tekst: Strani influenceri oduševljeni sjeverom Hrvatske: projekt “100 dvoraca” otkrio novu veliku turističku priču – Domagoj Sever

Objava Pera iz Novog Marofa: starinski kolač od sira koji miriše na krušnu peć i djetinjstvo pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Kroz program ih je vodio domaći influencer i fotograf Domagoj Sever, koji i sam potječe iz ovog dijela Hrvatske te ga dobro poznaje. Upravo zahvaljujući takvom lokalnom pristupu, press trip nije bio zamišljen samo kao obilazak atrakcija, nego kao autentično putovanje kroz priče, ljude, okuse i skrivene kutke sjevera Hrvatske.

U press tripu su sudjelovali strani influenceri i kreatori sadržaja koji Hrvatsku predstavljaju međunarodnoj publici, među njima Mario Schafzahl, Fernanda Spolaor / Mauka Travels, Norbert Lepsik, Wojtek Tyluś s platforme CroLove.pl, Inspired by Croatia te Bojana Matković / Život lutalice.

Zajedno okupljaju više od 1.500.000 pratitelja na društvenim mrežama, čime projekt “100 dvoraca sjeverne Hrvatske” dobiva snažnu međunarodnu vidljivost i priliku za promociju prema publici zainteresiranoj za putovanja, kulturu, gastronomiju i autentična lokalna iskustva.

Dodatnu vrijednost promociji daje i video koji donosi atraktivne kadrove dvoraca sjeverne Hrvatske te vizualno prikazuje bogatstvo kulturne baštine na kojoj se temelji projekt “100 dvoraca sjeverne Hrvatske”. Kroz impresivne prizore dvoraca, palača i povijesnih zdanja, video dodatno naglašava potencijal sjevera Hrvatske kao destinacije kulturnog turizma i storytellinga.

Press trip je povezao dvorce, muzeje, vidikovce, vinske priče, tradicijske obrte i lokalne gastronomske doživljaje, s ciljem predstavljanja sjevera Hrvatske kao atraktivne, autentične i sadržajno bogate destinacije za međunarodnu publiku.

Tijekom šest dana sudionici su obišli neke od najzanimljivijih lokacija sjevera Hrvatske: Riznicu Međimurja i Ekomuzej Međimurje malo u Čakovcu, Mlin na Muri u Žabniku, Štrigovu, Vidikovac Mađerkin breg, Maruševec, Klenovnik, Trakošćan, Varaždin, Varaždinske Toplice, Mađarevo, Grebengrad, Dvor Veliki Tabor, Muzej “Staro selo” Kumrovec, Spomenik hrvatskoj himni, Vuglec Breg, Terme Tuhelj, Heli centar, Muzej krapinskih neandertalaca te Štruklijadu na Bedekovčanskim jezerima.

Poseban naglasak stavljen je na storytelling i povezivanje kulturne baštine s autentičnim lokalnim iskustvima, od degustacija vina i tradicijskih jela do radionica, glazbenih programa, interpretacije povijesti i susreta s lokalnim domaćinima.

Da sjever Hrvatske ima snažan potencijal za dulji boravak i ponovni dolazak, potvrđuje i Wojtek Tyluś s platforme CroLove.pl, koji ističe:

“Ove sam regije posjetio nekoliko puta i mislio sam da sam ih već dobro upoznao. Bio sam u krivu. Turistička ponuda toliko je bogata da svaki putnik ovdje može lako pronaći dovoljno sadržaja za boravak od nekoliko dana, dovoljno dug da se zaljubi u mjesto. Bilo da prekidaju putovanje s obale ili planiraju posjet za iduću godinu, posjetitelji će se rado vratiti i otkriti još fascinantnih lokacija.

Korištenje storytellinga za promociju lokalnih dvoraca i palača, kojih ovdje ima iznenađujuće mnogo, sjajna je ideja. Hrvatska povijest me već dugo intrigira, a tijekom svakog posjeta pokušavam pronaći barem jedan dvorac ili njegove ruševine u blizini. Vrlo je moguće da ću se, posebno zbog svojih čitatelja, vratiti u ove regije kako bih na blogu predstavio još dvoraca i palača.

Povezivanje triju regija u jedan turistički paket odlična je ideja jer prosječan turist često ni ne zna u kojoj se točno regiji nalazi, ali zna prepoznati dobar doživljaj.”

O raznolikosti programa govorila je i Bojana Matković / Život lutalice, koja Hrvatsku smatra neiscrpnim izvorom prirodnih ljepota i kulturne baštine:

“Kao osoba koja voli putovati i istraživati Hrvatsku, uvijek sam je smatrala neiscrpnim izvorom prirodnih ljepota i bogate kulturne baštine, a ovo putovanje to je još jednom potvrdilo. Najviše me oduševila raznolikost koju ove regije nude — od prekrasnih dvoraca, starih utvrda, rimske baštine, termi, etno-sela, običaja i bogate tradicije do izvrsnih gastronomskih specijaliteta, odličnih vina i iznimnog gostoprimstva. Ovdje zaista postoji nešto za svačiji ukus.”

Kvalitetu turističke ponude posebno je istaknula i Fernanda Spolaor / Mauka Travels, koju su oduševili suvremeni muzejski postavi i razina interpretacije na posjećenim lokacijama:

“Zaista sam bila impresionirana visokom razinom svake turističke atrakcije koju smo posjetili. Bilo da je riječ o malom lokalnom muzeju ili velikim dvorcima, dočekali su nas 3D video sadržaji, visokotehnološke izložbe i brojni interaktivni elementi. Jasno je da fokus i ulaganja u turizam idu u pravom smjeru, s velikim izborom sadržaja za posjetitelje. Zaista sam uživala.”

Fotografsku atraktivnost sjevera Hrvatske posebno je istaknuo i Norbert Lepsik, naglasivši kako su dvorci, povijesna arhitektura i slikoviti krajolici ponudili bezbroj zanimljivih kadrova:

“Otkrivanje prekrasnih krajolika sjeverne Hrvatske bilo je izvrsno iskustvo i iz fotografske perspektive. Dvorci, povijesna arhitektura i njihovo slikovito okruženje ponudili su bezbroj lijepih kompozicija. Regija ima i sela kao s razglednice, prirodne krajolike i vidikovce s kojih se zaista može uhvatiti njezina ljepota. Posebno mi se svidjelo koliko je regija bila raznolika tijekom cijelog putovanja, a lokalna kuhinja i vina učinili su doživljaj još pamtljivijim.”

View this post on Instagram

A post shared by Norbert Lepsik | Budapest, HU (@norbertlepsik)

Poseban dojam na sudionike ostavili su i susreti s lokalnim domaćinima te autentični tradicijski doživljaji. Kako ističe Inspired by Croatia, jedan od najpamtljivijih trenutaka bio je posjet Mađarevu:

“Vrhunac posjeta bilo je zaustavljanje u selu Mađarevo, gdje nas je lokalna folklorna skupina u narodnim nošnjama dočekala i provela kroz pripremu pere, tradicionalnog zagorskog jela od tijesta, sira i vrhnja pečenog u krušnoj peći. Zajedno smo razvlačili tijesto, stavili ga u peć i nakon toga sjeli vani kako bismo ga kušali. Bilo je jednostavno, toplo i potpuno nezaboravno.”

Projekt “100 dvoraca sjeverne Hrvatske” upravo kroz takav pristup gradi prepoznatljivu turističku priču: ne promovira samo pojedinačne lokacije, već cjelovito iskustvo sjevera Hrvatske, njegovu povijest, krajolike, ljude, okuse i autentične doživljaje.

Kroz objave, fotografije, videozapise, storyje i blog sadržaje, strani influenceri će svojim pratiteljima predstaviti sjever Hrvatske kao destinaciju idealnu za kraće odmore, vikend putovanja, kulturni turizam i istraživanje manje poznatih, ali iznimno vrijednih lokacija kontinentalne Hrvatske.

Press trip je pokazao da Međimurje, Varaždinska županija i Krapinsko-zagorska županija imaju sve elemente snažne međunarodne turističke priče: dvorce i utvrde, bogatu povijest, vrhunsku gastronomiju, vinske doživljaje, prirodne ljepote i lokalne domaćine koji svaku lokaciju pretvaraju u iskustvo koje se pamti.

Obilaskom Krapinsko-zagorske županije, uključujući Veliki Tabor, Kumrovec, Vuglec Breg, Terme Tuhelj, Muzej krapinskih neandertalaca i Štruklijadu, zaokružena je priča o sjeveru Hrvatske kao destinaciji koja u samo nekoliko dana može ponuditi iznimno raznolik spoj povijesti, kulture, prirode, gastronomije i autentičnih doživljaja.

Photo: STIPE BOSCIC | Chipa (@stipeboscic) • Instagram photos and videos

Vezani članak: Trakošćan, spoj predivne prirode i rijetko očuvane arhitekture – Domagoj Sever

Objava Strani influenceri oduševljeni sjeverom Hrvatske: projekt “100 dvoraca” otkrio novu veliku turističku priču pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Kako doći do Boracaya?

Do Boracaya se najlakše dolazi letom iz Manile do aerodroma Caticlan (kod grada Malay). Budući da Boracay nema svoj aerodrom, iz Caticlana vas čeka kratka vožnja do luke i zatim brzi prijelaz brodom do samog otoka. Troškovi uključuju:

• Environmental Fee: 300 PHP (samo pri dolasku)
• Terminal Fee: 150 PHP
• Boat Fee: 50 PHP

Ako želite uštedjeti, sve to možete organizirati samostalno, no mnogi smještaji nude kompletan prijevoz od aerodroma do hotela.

White Beach – srce Boracaya

Najveća atrakcija otoka je legendarna White Beach, bijela pješčana plaža duga skoro 4 kilometra, podijeljena na tri dijela:

• Station 1 – Ekskluzivniji dio s luksuznim resortima
• Station 2 – Najživlji dio s brojnim restoranima, barovima i trgovinama – idealan za doček Nove godine
• Station 3 – Opuštenija atmosfera s lokalnim ugođajem i pristupačnijim smještajem

Uz plažu se proteže široka šetnica, savršena za lagane šetnje uz more. Od jednog kraja do drugog proći ćete za oko sat vremena.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Aktivnosti koje ne smijete propustiti

Boracay nije samo plaža već nudi i pregršt uzbudljivih aktivnosti:

• Snorkeling
• Parasailing i vožnja padobranom iznad mora
• Izleti na susjedne otoke
• Promatranje delfina
• Party boat krstarenja uz zalazak sunca
• Jedrenje u lokalnim bangka jedrilicama

Ako volite aktivniji odmor, obavezno posjetite istočnu stranu otoka, idealnu za surfanje i windsurfing zbog stalnih vjetrova.

Doček Nove godine na Boracayu

Boracay je jedno od najpopularnijih mjesta na Filipinima za doček Nove godine. Tisuće turista i lokalaca okupljaju se na White Beach, gdje se vatromet ispaljuje s više brodova na moru, stvarajući pravi spektakl. Mi smo ga dočekali na Station 2, što se pokazalo kao savršeno mjesto s pogledom na cijelu obalu.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Gdje odsjesti i kako se kretati po otoku?

• TukTuk trokolice su glavno prijevozno sredstvo po otoku, praktične, brze i povoljne.
• Na Boracayu se može naći smještaj za svaki budžet od luksuznih resorta do simpatičnih guesthouseova.
• Imate veću prtljagu? Pazite jer standardni TukTuk može ponijeti do 2 velika kofera + 2 osobe.

Preporučeni restorani na Boracayu

Isprobajte lokalne i međunarodne delicije u ovim mjestima:

• Nonie’s Boracay – zdravi fusion obroci
• Little Taj – indijski začini na tropski način
• Aria Restaurant – talijanska kuhinja uz more
• Mayas Filipino & Mexican Cuisine – zanimljiv spoj okusa
• Coco Mama – slavni desert od manga, kokosa i sladoleda
• The Sunny Side Café (Station 1) – doručci i brunchi zbog kojih se isplati čekati

Koliko dana ostati?

Boracay možete istražiti u 2-3 dana, ali ako želite i odmoriti i uživati bez žurbe, idealno je ostati barem 5 dana. Otok nudi savršen balans između aktivnosti i opuštanja, uz nezaboravne zalaske sunca i tropski vibe koji se teško zaboravlja.

Detaljan vodič za Filipine, tropski raj u jugozapadnoj Aziji – Domagoj Sever

Objava Boracay – vodič za putovanje na najpoznatiji filipinski otok pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Kako svježa hobotnica nije dostupna za kupnju tijekom cijele godine, u pravilu se kupuje smrznuta. Nakon odmrzavanja, očistite ju i operite, te stavite u zdjelu bez vode i kuhajte tako barem 15 minuta. Postupak je gotov kad tekućina ispari i na dnu ostane ljubičasti talog.

Kuhanu hobotnicu stavite u pekač s poklopcem (idealno ako je glineni), dodajte krumpir i povrće prema želji, te začinite – posolite, popaprite, zalijte s maslinovim uljem i dodajte decilitar-dva bijelog vina. Ubacite dvije grančice ružmarina i 2 lista lovora.

Pecite poklopljeno oko 45 minuta, sve ovisno o veličini hobotnice. Okrenite hobotnicu i izmiješajte povrće te pecite još 45 min bez poklopca pekača.

Dobar tek!

Tri zanimljivosti koje sigurno niste znali o hobotnicama:

1. Hobotnice imaju čak tri srca. Dva blizu škrga koja obogaćuju krv kisikom i pumpaju je prema velikom srcu koje ju dalje transportira po tijelu. Dok pliva, njezino srce prestaje kucati zbog ogromnog napora, što objašnjava zašto hobotnice radije pužu po površini nego plivaju.
2. Imaju izuzetnu sposobnost regeneracije. Poput guštera ili morske zvijezde, ako ostane bez kraka hobotnici jednostavno naraste novi! Također, poput guštera ima sposobnost autotomije (samoosakaćivanja), odnosno odbacivanja kraka ako je u opasnosti.
3. Imaju plavu krv jer je obogaćena bakrom, a ne željezom. Sadrži tvar hemocijanin, umjesto hemoglobina. Hemocijanin je učinkovitiji u prijenosu kisika kroz organizam u uvjetima niske temperature i male količine kisika.

Prethodna objava: Znamo zašto je Kezele jedno od najpopularnijih izletišta – Domagoj Sever

Objava Pečena hobotnica, savršen spoj sočnosti i mediteranskih okusa pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Obiteljska priča koja je prerasla u omiljeno izletište

Sve je počelo kao obiteljska priča. Kezeleovi su desetljećima obrađivali zemlju, širili vinograde i čuvali moslavačke običaje, a s vremenom su imanje počeli otvarati posjetiteljima. Nisu željeli stvarati atrakciju nego jednostavno ponuditi ono što najbolje znaju, a to je domaća hrana, vino i gostoljubivost. Obnovili su stare kuće, uredili etno-zbirku s više od četiri tisuće predmeta, proširili vinograde u kojima raste i autohtoni škrlet te stvorili prostor koji izgleda kao da je vrijeme usporilo.

Domaća hrana zbog koje se na Kezele rado vraća

Dolazak na imanje prati poznati ruralni mir koji brzo smiri korak. Ubrzo se osjeti i miris kuhinje, ona privučena toplina koja dolazi iz domaćih lonaca. Njihov moslavački stol poznat je po obilnim jelima, a već s dvorišta dopiru mirisi juhe, pečenja, kruha i kolača. Ručak se poslužuje u više sljedova, a za 35 eura po osobi, odnosno 20 eura za djecu, dobije se mnogo više nego u drugim restoranima jer je riječ o svojevrsnom švedskom stolu punom domaćih jela od kojih jedan izgleda bolje od drugog.

Prije jela posluži se i gutljaj domaćeg likera, ne kao predstava za turiste, nego kao spontani znak dobrodošlice.

Imanje koje djeca posebno vole

Djeca na imanju brzo pronađu svoj kutak. Najčešće ih privuku zečevi, ali jednako zanimljive budu im i svinje, guske, konji, kokoši i sve drugo što se kreće dvorištem. Treba naglasiti da zečeve ne treba hraniti hranom iz restorana jer imaju svoju prehranu, ali to ne umanjuje mogućnost druženja, djeca se s njima zabavljaju satima.

Šetnja, vinogradi i odmor u hladu

Nakon ručka pravi doživljaj tek počinje. Posjetitelji mogu proći poučnu stazu, prošetati vinogradima, zaviriti u suvenirnicu, popiti kavu pod drvenom nadstrešnicom ili se jednostavno opustiti u hladu. A tko želi produžiti boravak, može prenoćiti u njihovim rustikalnim drvenim kućicama koje djeluju kao mala vremenska kapsula nekadašnje Moslavine.

Zašto je Kezele toliko popularan?

Zašto je Kezele već godinama toliko popularan? Odgovor je jednostavan. Ovo imanje ne pokušava biti ništa što nije. Živi onako kako je uvijek živjelo: uz domaću hranu koja se pamti, vino koje priča priču o kraju, dvorište u kojem se i djeca i odrasli osjećaju opušteno i domaćine koji su ostali vjerni svom ritmu. Ništa izmišljeno, ništa prenaglašeno. I to ljudi prepoznaju.

Vezani tekst: Najljepša izletišta sa životinjama u Hrvatskoj – Domagoj Sever

Objava Znamo zašto je Kezele jedno od najpopularnijih izletišta pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

1. Glavni grad Malte, Valletta, jedan je od najmanjih glavnih gradova u Europi i najmanji glavni grad u EU. – Grad ima oko 7000 stanovnika i prostire se na manje od jednog četvornog kilometra, ali obiluje povijesnim znamenitostima i na popisu je UNESCO-ove svjetske baštine.

2. Malta nije jedini otok, ali je najveći u arhipelagu. Malteški arhipelag čini skupina od 7 otoka: Malta, Gozo i Comino koji us naseljeni i nenaseljenih Cominotto, Filfla, Manoel i Selmunett.

3. Ima dva službena jezika: malteški – koji je kombinacija arapskog, talijanskog, francuskog i engleskog i engleski.

4. Ima površnu samo 316km2 i po veličini je najsličnija otoku Hvaru koji ima 297 km2.

5. Ime otočne države navodno potječe od grčke riječi koja znači “med”. Na otoku živi endemska vrsta pčela, koja proizvodi jedinstvenu vrstu meda po kojoj je otok vrlo poznat.

6. Malta je jedno od najsunčanijih mjesta u Europi. Sa svojim povoljnim položajem u središtu Mediterana, Malta u prosjeku ima gotovo 3000 sunčanih sati godišnje.

7. Na Malti nema šuma, planina ni rijeka.

8. Za mjuzikl ‘Popeye’ iz 1980. na Malti je posebno izgrađeno cijelo jedno selo ‘Popeye Village’ koje je danas turistička atrakcija.

9. Malta je poznata po odličnoj hrani i obavezno isprobajte lokalne specijalitete Pastizzi i Qassatat. Pastizzi su punjeni jastučići od lisnatog tijesta i tradicionalno se nadijevaju ricottom ili graškom, ali možete ih pronaći i s drugačijim punjenjima. Qassatat su malene pite također punjene raznim nadjevima (ricottta, špinat, inćuni, grašak).

10. Nacionalno malteško jelo je zečji gulaš, lokalno poznat pod nazivom “stuffat tal-fenek”. Iako nisu autohtoni na Malti, zečeve su na ovaj otok uvezli Feničani te su ubrzo postali glavna namirnica.

11. Malta je prva zemlja u Europskoj uniji koja je legalizirala rekreacijsku upotrebu kanabisa 2018. Odrasle osobe smiju nositi do sedam grama kanabisa, a kod kuće mogu uzgajati najviše četiri biljke. Na otoku možete probati i Mar Casar Sacrum Merlot, crno vino s uljem marihuane.

12. Na Malti se nalazi točno 359 crkava, katedrala i kapela. Lokalci se znaju šaliti da dođete na Maltu i godinu dana se možete moliti svaki dan u drugoj kapelici te se vratiti kući kao svetac. Ako otputujete na Maltu obavezno posjetite St Johns Co Chathedral, jer ostavlja bez daha zbog načina gradnje i količine zlata koja je utrošena pri izgradnji.

13. Popularna je lokacija za snimanje filmova. Game of Thrones (prizori u tvrđavi St. Angelo, palači Verdala i vratima Mdina), Gladijator, Kapetan Philips, Troja i Da Vincijev kod snimani su na Malti.

14. Na Malti živi oko 500 000 stanovnika, a zanimljivo je da oko 200 000 ljudi malteškog podrijetla živi u Australiji. Nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu došlo je do velike migracije s Malte, a budući da je Australija bila dio britanske krune mnogi su se odlučili na emigraciju. Činjenica da se govorilo engleski i da je imala potrebu za radnom snagom također je odigrala veliku ulogu.

15. Plava laguna na Cominu čarobna je uvala koju turisti najčešće posjećuju u sklopu jednodnevnih izleta te ju obavezno stavite na popis lokacija koje ne smijete propustiti posjetiti.

View this post on Instagram

A post shared by عمرو العرس (@amarou)

16. Po malteškim otocima raštrkana su 3 UNESCO-va mjesta svjetske baštine: Valletta, megalitski hramovi i hipogej Hal Saflieni (podzemna prapovijesna megalitska građevina).

17. Kako Malta nema površinskih voda poput jezera, rijeka ili akumulacija, moraju koristiti ocean kao izvor vode, te ju filtriraju izravno iz oceana i nije baš nekog okusa. Zato je rješenje Kinnie – neslužbeno nacionalno piće Malte; omiljeno bezalkoholno piće koje se sastoji se od kuhane gorke naranče i ekstrakta pelina. Prvi put je predstavljen 1952. godine i poznat je po svom izrazito gorko-slatkom okusu.

18. Na Malti se vozi lijevom stranom ulice, što je samo jedna od mnoštva stvari koje su ostale nakon britanske kolonizacije (imajte na umu prilikom iznajmljivanja rent a cara). Iako su samostalni od 1964. na Malti ćete i danas vidjeti vidjeti crvene telefonske govornice, poštanske sandučiće, prepoznatljivu britansku arhitekturu...

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

19. Maltežani su ludi za nogometom, a navijaju ili za talijansku ili englesku reprezentaciju.

20. Razvod na Malti postao je legalan tek 2011.

Uz tradicionalni malteški pozdrav “Sahha” – do ponovnog susreta budi zdravo i dobro.

domagojsever.com/kontakt/

Objava Malta, savršena destinacija za odmor u središtu Mediterana pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.