Mi smo auto ostavili kod caffe bara Rudnik u Rudama, prema vrhu krenuli stazom 26 preko planinarskog doma Veliki dol, a vratili se stazom 28. Tako je ispala baš lijepa kružna ruta koja je dovoljno zanimljiva iskusnijima, ali i sasvim dobar izbor za aktivan izlet s djecom koja već vole hodati. Ukupno trajanje rute sa stajanjima, fotografiranjem, ručkom i uživanju na vrhu bilo je 5 sati.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Zašto je Oštrc toliko popularan?

Nije teško shvatiti zašto se Oštrc tako često spominje među najboljim planinarskim izletima blizu Zagreba. Sam vrh Oštrca nalazi se na 752 metra nadmorske visine i smatra se najvišim vrhom srednjeg grebena Samoborskog gorja. Poseban je po svom prepoznatljivom, gotovo alpskom izgledu, strmim padinama i travnatom vršnom dijelu koji nije obrastao šumom, pa se s njega otvaraju široki vidici. Na južnoj strani vrha nalazi se i 15 metara visoka stijena Flinka, poznata kao alpinističko vježbalište.

Baš zato Oštrc nije samo “još jedno brdo” u Samoborskom gorju. Ima karakter, otvoren vrh, lijep greben i pogled koji stvarno daje osjećaj da si pobjegao daleko, iako si zapravo ostao vrlo blizu Zagreba. Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje ujedno je veliko i vrijedno zaštićeno područje s brojnim planinarskim rutama, pa Oštrc često bude prvi izbor za upoznavanje tog kraja.

Ruta koju smo prošli: Rude – Veliki dol – Oštrc – povratak stazom 28

Naša polazna točka bile su Rude, mjesto koje je već godinama jedno od klasičnih ishodišta za uspon na Oštrc. Prema dostupnim opisima ruta, markirana staza iz Ruda vodi prema Velikom dolu i dalje prema vrhu, a upravo je taj smjer među najpoznatijima za planinare koji žele spojiti ugodan uspon, dom i vrh u jednoj turi.

Ono što ovu rutu čini posebno dobrom za širi krug izletnika jest činjenica da su staze dobro označene i da cijeli izlet ima dobar omjer truda i nagrade. Ne treba ti cijeli dan, ali se svejedno vraćaš kući s osjećajem da si napravio “pravu stvar”. Putem smo sreli jako malo ljudi, što je bio veliki plus jer je cijela tura imala baš lijep mir i bez one klasične vikend gužve.

Pogledi s grebena koji daju onaj pravi wow efekt

Jedan od najboljih dijelova ove ture definitivno je greben. S vršnog dijela i okolnih otvorenih točaka pružaju se široki vidici prema Samoborskom gorju, okolnim dragama, Zagrebu i Medvednici, a za dobre vidljivosti pogled ide jako daleko. Upravo ta otvorenost vrha jedan je od glavnih razloga zašto Oštrc ostavlja tako dobar dojam i fotografima i planinarima.

Kad staneš gore, lako je shvatiti zašto toliko ljudi stalno iznova bira baš ovu turu. Nema previše filozofije, samo dobar osjećaj, otvoren pogled i onaj trenutak kad stvarno želiš ostati još malo.

Planinarski dom Željezničar: razlog više za uspon

Još jedan veliki adut Oštrca je planinarski dom Željezničar, smješten na sedlu pod vrhom na 691 metar nadmorske visine. Dom je otvoren vikendom tijekom cijele godine, opskrbljen jelom i pićem, a od doma do samog vrha treba tek nekoliko minuta hoda. Sama zgrada ima i zanimljivu povijest: današnji dom podignut je 1948. na temeljima predratnog đačkog doma iz 1936. godine.

Nas je tamo dočekala stvarno odlična hrana. Jeli smo grah, kobasice i sarmu, a posebna preporuka ide gibanici od rogača, maka, jabuka i oraha. To je jedan od onih deserata koje ne očekuješ, a poslije ga svima prepričavaš. Za ovakav izlet baš savršeno zaokruži cijelu priču.

Zanimljivosti o Oštrcu koje vrijedi znati

Oštrc je zanimljiv i zato što spaja nekoliko stvari koje se rijetko nađu na jednom kraćem izletu: prepoznatljiv vrh, planinarski dom tik pod vrhom, otvorene vidike i detalje poput stijene Flinka i livadnog vršnog prostora koji mu daju drukčiji izgled od mnogih drugih vrhova u okolici. Hrvatsko planinarsko društvo navodi ga i kao kontrolnu točku Hrvatskog planinarskog obilaznika, što dodatno potvrđuje njegovu važnost među hrvatskim planinarskim odredištima.

Zanimljiv je i širi kontekst Samobora, koji se često opisuje kao kolijevka hrvatskog planinarstva, pa izlet na Oštrc nije samo lijepa šetnja nego i mali ulazak u vrlo važan dio domaće planinarske tradicije.

View this post on Instagram

A post shared by Ilina Cenov (@ilinacenov)

Je li Oštrc dobar izbor za izlet s djecom?

Po našem dojmu, da, pogotovo ako djeca već vole hodati i navikla su na boravak u prirodi. Staze su dobro označene, ruta je pregledna, a dodatni motiv uvijek je dom na kraju ili usred ture. Naravno, kao i na svakom planinarskom izletu, treba paziti na tempo, obuću, dovoljno vode i vremenske uvjete.

Važno je i ono što smo sami doživjeli pri spuštanju: sreli smo mladog poskoka. Ništa dramatično, preplašio se nas jednako kao i mi njega, ali to je dobar podsjetnik da je priroda predivna upravo zato što je stvarna i divlja. U prirodi uvijek treba gledati kamo staješ i imati poštovanje prema prostoru kroz koji prolaziš.

Isplati li se ići na Oštrc?

Ako tražiš ideju za planinarenje blizu Zagreba, Oštrc je stvarno pun pogodak. Kratka vožnja, dobro označene staze, odličan omjer truda i pogleda, planinarski dom s finom hranom i dovoljno zanimljivosti da se ne zadržiš samo na jednom dolasku. To je tip izleta koji lako postane klasik.

View this post on Instagram

A post shared by Nuž(di)ne avanture – outdoor obitelj (@our.necessary.adventures)

Za prvi dolazak teško je poželjeti bolju kombinaciju: Rude kao jednostavno polazište, uspon preko Velikog dola, pauza u domu Željezničar i povratak kružnom rutom. A kad tome dodaš pogled s grebena i dobru gibanicu, jasno je zašto se Oštrc tako lako preporučuje svima koji žele kratak, ali baš dobar planinarski izlet.

Vezani članak: 7 čarobnih proljetnih izleta koje morate doživjeti – Domagoj Sever

Objava Planinarenje na Oštrc, savršen izlet blizu Zagreba za cijelu obitelj pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Cijene ulaznica i dodatne informacije potražite na web stranici Bijenala slikarstva: https://bijenaleslikarstva.hdlu.hr/
 

HDLU – MEŠTROVIĆEV PAVILJON IZMJEŠTENI URED – Ul. P. Hatza 8, 1. kat (Zbog obnove Meštrovićeva paviljona)

T: 385 (0)1 461 1818 E-mail: hdlu@hdlu.hr Web: www.hdlu.hr

Radno vrijeme ureda: Ponedjeljak – petak 8 – 16h Subota i nedjelja: zatvoreno.

Prethodni članak: Tri otoka zbog kojih ćete zaboraviti na kopno: posjetite Zlarin, Prvić i Kaprije – Domagoj Sever

Objava NAJAVA 8. BIJENALA SLIKARSTVA I MEĐUNARODNA IZLOŽBA AUSTRIJSKIH UMJETNIKA U ZAGREBU pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Tamo se još uvijek ljetuje onako kako se nekad živjelo. Bez stresa i gužve, ali s osmijehom upućenim nepoznatom licu, s ribom ulovljenom istog jutra i s morem koje uvijek ima vremena za tebe. Svaki od ova tri otoka ima svoj karakter. Zlarin je snažan i vatren, Prvić smiren i učeni, Kaprije nenametljive i duboko mirne. Iako su udaljeni tek pola sata plovidbe od kopna, čini se da su vremenski znatno dalje. Do svih triju otoka dolazi se iz Šibenika. Vožnja brodom traje između pola sata i sat. Neki brodovi staju na više mjesta, neki voze izravno. Ako putujete brodom Tijat, prepoznat ćete ritam u drvenim klupama, škripavoj palubi i povjetarcu u kosi. Onima koji putuju često, to su znakovi povratka.Kad se iskrcate, sve drugo stane. Počinje ono zbog čega se ovamo i dolazi.

Zlarin

Zlarin ostavlja dojam već pri prvom pogledu. Kamen, sunce i koraljna crvena pričaju priču o otoku čiji su ljudi stoljećima ronili za crvenim bogatstvom s morskog dna. Koralj više nije glavni izvor prihoda, ali je ostao važan simbol otoka. Tome svjedoči i mali Muzej koralja, u kojem se može vidjeti kako se koralj lovio, obrađivao i prenosio kao osobni znak. Danas je to tradicija o kojoj se još uvijek govori s poštovanjem.

Zlarin je i otok poezije. Ovdje je odrasla Vesna Parun, jedna od najvažnijih hrvatskih pjesnikinja. Djetinjstvo je provela na otoku, a Zlarin se trajno utisnuo u njezine slike i stihove. Danas njezino ime nosi mjesna knjižnica, a stihovi se s vremena na vrijeme pojave na zidu, u razgovoru ili u tišini među poznatima. Nema velikih spomen-ploča ni reklama, ali oni koji znaju, znaju.

Mjesto živi polako. Riva je dnevni boravak na otvorenom, a dolazak na nju ne traži razlog. Tamo se sjedi, gleda prema brodu, pozdravlja poznata lica. Ljeti se mnogo toga događa, ali nikada previše. Dovoljna je večer, gitara, dvoje ljudi i boca vina da se vrijeme rastegne. Tko dolazi iz gradova, brzo primijeti da se ovdje ništa ne žuri. Ako nešto ne stigneš danas, može i sutra. Ako ostaneš bez kruha, netko će ti dati svoj komad. Nisu to geste namijenjene pohvali, već način života.

View this post on Instagram

A post shared by Sandra Petrač (@take.you.to)

Prvić

Prvić djeluje tiho, gotovo stidljivo. Dva mala mjesta, Prvić Luka i Šepurine, nude dvije varijante istog osjećaja pripadanja. U Luci je sve mekše i mirnije – kamen izglađen vremenom, prozori napola otvoreni, konobe u kojima se sluša tišina. U Šepurinama je više života. Riva je puna glasova, djeca voze bicikle, igra se karta u hladu. Nema ničeg novog, ali sve je kako treba biti.

Na otoku je djetinjstvo proveo Faust Vrančić. Iako rođen u Šibeniku, Prvić je bio mjesto kojem se vraćao, u kojem je ljetovao, i gdje je naposljetku pokopan. Danas postoji memorijalni centar koji nosi njegovo ime, ali pravi spomenik su ulice kojima je hodao, kamen kojem je vjerovao i more koje se nije promijenilo. Vrančićev duh tu se osjeća više kroz prisutnost nego kroz spomenike.

View this post on Instagram

A post shared by Laura Rogina (@budget.travel.hr)

Kaprije

Kaprije su najudaljenije, ali možda baš zato i najmirnije. Na njima nema prometa, nema hotela, i zapravo nema potrebe za ičim od toga. Postoji jedno naselje, nekoliko ulica, škola, trgovina, pošta i popis prezimena koji se ponavljaju iz generacije u generaciju. Otok je tih, ali nikada prazan. Ima svoj ritam, koji ne mari za rasporede s kopna.

Ljudi se ovdje kreću s karijolama, jednostavnim kolicima koja zamjenjuju aute. Njima se prevozi sve – cement, lubenice, plinske boce, pa i djeca s plaže. Svaka ima svoj zvuk, pa znaš tko dolazi i kamo ide.

View this post on Instagram

A post shared by Adriana Bacelic | South Bay Realtor® (@adrianabacelic)

Plaže nisu označene ni ograđene. Mnoge su skrivene uvalice do kojih se dolazi pješice ili čamcem. Gornja Nozdra je najpoznatija, zaklonjena i tiha, sa stijenama pogodnim za skakanje i morem koje je često bistrije nego što izgleda moguće. Na drugoj strani otoka su Borovica i Mala Nozdra, jednako mirne, s borovima koji dosežu do mora.

Ovdje se informacije prenose usmenim putem, a brodski red zna više priča od interneta. Kad nestane struje, što se zna dogoditi, ne paničari se. Upali se svijeća, sjedne na zidić i razgovara. I baš tada ljeto pokaže svoje pravo lice.

Vezani članak: Želite posjetiti Skywalk Biokovo? Ulaznice morate rezervirati unaprijed – Domagoj Sever

Objava Tri otoka zbog kojih ćete zaboraviti na kopno: posjetite Zlarin, Prvić i Kaprije pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Projekt potpisuje studio CRA – Carlo Ratti Associati. Prije nego što postane pravo utočište, predstavljen je kao paviljon na ZOI u Milanu i Cortini 2026. Cijela konstrukcija, dizajnirana kao kompaktna jedinica, bit će helikopterom premještena na odabranu planinsku lokaciju.

Arhitektura prilagođena planini, a ne obrnuto

Oblik skloništa razvijen je na temelju 3D skeniranja alpskih stijena, pa je volumen prilagođen terenu umjesto da ga narušava. Vanjština podsjeća na kristalne formacije, a cilj je bio da se sklonište prirodno uklopi u krajolik i vizualno ostane nenametljivo.

Za razliku od brojnih visokogorskih objekata koji se namjerno ističu jarkim bojama radi bolje uočljivosti, ovdje su arhitekti odabrali drukčiji pristup. Umjesto dominacije prostorom, naglasak je stavljen na suživot s okolišem.

Samoodrživost kao ključna ideja

Samoodrživost je ključna odrednica ovog projekta. Bivak će imati fotonaponski sustav snage oko 5 kW, s baterijskim spremnikom koji omogućuje rad tijekom noći i za lošeg vremena. Energija se koristi za rasvjetu i osnovne funkcije, uključujući i mrežnu povezanost, što je rijetkost na takvim visinama. Voda se dobiva kondenzacijom zraka, što je praktično rješenje u uvjetima gdje izvor može biti nedostupan ili zatrpan snijegom. Konstrukcija je izrađena od lameliranog drva (CLT), metala i aerogela, kombinacije koja pruža čvrstoću, dobru izolaciju i relativno malu težinu za helikopterski transport.

Sigurnost bez vizualnog narušavanja krajolika

Arhitekti su se svjesno odmaknuli od prakse bojanja skloništa u jarke boje kako bi bila vidljiva iz daljine. Umjesto toga, birali su diskretniji odnos prema prostoru. Sklonište je oblikovano tako da se stapa s okolnim stijenama, a njegova sigurnosna signalizacija aktivira se samo kad vrijeme naglo krene na lošije: tada se uključuje crveno svjetlo koje izdaleka označava poziciju. Time su pokušali postići ravnotežu između zaštite planinara i poštovanja prirodnog krajolika.

Namjena skloništa ostaje jasna i jednostavna. Koristit će ga ponajprije iskusniji planinari i alpinisti, oni koji se kreću rutama gdje se vrijeme može promijeniti u nekoliko minuta i gdje zaklon znači razliku između sigurnog povratka i noći na otvorenom. Unutrašnjost nije zamišljena kao prostor za udoban boravak, nego kao pouzdano utočište s osnovnim uvjetima, toplinom, svjetlom i zaklonom od vjetra.

Potreba za ovakvim skloništima danas je veća nego prije samo desetak godina. Klimatske promjene mijenjaju lice Alpa, led se povlači, permafrost popušta, a stabilnost stijena slabi. Skloništa koja ne zahtijevaju česta opskrbna slijetanja i mogu dugoročno „brinuti o sebi“ sve su važnija. Ovaj projekt dio je šireg trenda u kojem se visinska arhitektura razvija prema kombinaciji napredne tehnologije, održivosti i minimalnog vizualnog utjecaja.

View this post on Instagram

A post shared by SEB MONTAZ (@sebmontazstudio)

Namijenjeno iskusnim planinarima i alpinistima

Konačna lokacija novog bivka još nije službeno objavljena, ali gdje god bude postavljen, bit će dio zanimljive mreže suvremenih alpskih skloništa. Među njima su već poznati primjeri poput bivka Gervasutti, koji je smješten iznad ledenjaka Frebouze i može primiti dvanaest osoba, ili Monte Rosa Hut iznad Zermatta, koji gotovo svu energiju proizvodi solarnim sustavima. U istu kategoriju ulaze i slovenski Bivak pod Skuto ili francuski Refugedu Goûter, projekti koji pokazuju koliko se brzo mijenja standard visinskih skloništa.

Iako ovakav bivak na prvu izgleda futuristički, njegova je svrha vrlo jednostavna, a to je pružiti siguran zaklon ondje gdje priroda uvijek ima posljednju riječ. Za one koji vole visine, to je najvažnija funkcija koju jedno sklonište može imati.

Prethodni članak: Financijska igra i Escape Room izazov: inovativni projekt Srednje škole Ivanec za razvoj financijske pismenosti – Domagoj Sever

Objava Novo sklonište na Mont Blancu pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Projekt je svoj put započeo u lipnju 2025.g. prijavom na natječaj Uniqa osiguranja pod nazivom „Radost života“. Ideju za prijavu na natječaj razvili su učenici Srednje škole Ivanec koji pohađaju fakultativni predmet Financijska pismenost. Ovaj predmet dostupan je novim generacijama učenika kako bi im se omogućilo razumijevanje osnovnih financijskih pojmova i procesa, razvijanje vještina upravljanja osobnim financijama, donošenje financijskih odluka, osvještavanje važnosti odgovorne potrošnje i štednje te upoznavanje s osnovama investiranja i sigurnosti u online transakcijama.

Učenici su, usporedbom ciljeva predmeta i ciljeva projekta, prepoznali priliku za unapređenjem financijske pismenosti na lokalnoj razini te su osmislili zabavan ali i edukativan način kako to realizirati. U aktivnostima od provođenja do realizacije usmjerava ih Davor Žukina, nastavnik ekonomske skupine predmeta.

Escape Room izazov sastoji se od interaktivne igre u nekoliko razina u kojima sudionici rješavaju financijske zadatke i izazove od jednostavnijih prema složenijima, sakupljajući kodove za izlazak iz sobe. Ovi se izazovi rješavaju dijelom putem aplikacije, a dijelom kroz potragu u samoj sobi. Na taj način kroz igru i suradnju ostvaruju ciljeve projekta.

Ciljevi projekta su poticanje financijske pismenosti kod srednjoškolaca kroz inovativan i interaktivan pristup koji povezuje digitalne tehnologije, problemsko učenje i timski rad. Kroz edukativnu aplikaciju i provedbu Escape Room aktivnosti učenici će učiti o osobnim financijama, proračunu, štednji, investiranju, kreditima, sigurnosti u online kupovini, inflaciji i drugim financijskim pojmovima.

Projekt pri tome razvija financijsku odgovornost, kritičko mišljenje, timsku suradnju i poduzetnički duh te osnažuje učenike za donošenje promišljenih financijskih odluka. Očekivani rezultati projekta usmjereni su na njegovu dugoročnu primjenjivost u nastavi i promotivnim aktivnostima škole (Dan škole, Europski tjedan novca, upisi novih učenika itd.), kao i za vanjske korisnike, po potrebi. Projekt ulazi u testnu fazu, a njegovo probno pojavljivanje za javnost planirano je tijekom 5. ili 6. mjeseca.

Veliku podršku učenicima prilikom provedbi projektnih aktivnosti, osim Uniqa osiguranja d.d., pružaju poznati i priznati lokalni poduzetnici Tesla d.o.o. i X-media d.o.o.

Prethodni članak: Dobrodošli na otok Vrnik, skriveni dragulj u korčulanskom kanalu – Domagoj Sever

Objava Financijska igra i Escape Room izazov: inovativni projekt Srednje škole Ivanec za razvoj financijske pismenosti pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

No, ovaj maleni otok u korčulanskom kanalu mnogo je više od same povijesti.

Otok čijom obalom možete prošetati

Možemo reći da je otok Vrnik zaista skriveni dragulj, i ako zaista želite pobjeći od užurbanog života i gradske vreve, ovaj otok je idealna destinacija. S tek nekoliko stanovnika i bez automobila, otok je prava oaza mira. Na otoku se nalaze brojne šljunčane plaže i skrovite uvale, a do svake možete doći pješice. Naime, njegova obala duga je tek dva kilometra, i možete kroz cijelu prošetati.

Dok šetate, naići ćete na mnoge mediteranske biljke koje rastu na ovom otoku – smilje, kadulja, ružmarin, mažuran i metvica samo su neke od biljaka koje rastu na ovom malenom otoku koji su lokalci oduvijek nazivali Škoj. Upravo zato je na otoku podignuta crkva Gospe od Škoja, čija se svetkovina obilježava početkom srpnja. No, tu je i još jedna manja, starija crkvica, posvećena Gospi od Pohođenja. Svi ovi spomenici svjedoče o bogatoj kulturnoj baštini koja čuva dušu otoka.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Otok na kojem je vrijeme stalo

Kamenolom je davno zatvoren, ljudi su se odselili s otoka. Na otoku danas živi tek jedan stalni stanovnik i nekoliko njih koji zimi borave u gradovima. No, ljeti je ovaj otok malo življi. Svakog dana do njega iz Lumbarde voze taksi brodice, i turisti dolaze vidjeti ovaj otok u kojem je vrijeme stalo.

Iako su moderni tragovi ljudskog prisustva na otoku minimalni, Vrnik ne gubi svoj šarm. Turisti koji posjete ovaj otok mogu se prepustiti jednostavnom načinu života, upoznati lokalne običaje i uživati u predivnim pogledima na kristalno čisto more.

Ako se ikada nađete u blizini Korčule, ne propustite priliku da posjetite ovaj mali, ali neprocjenjiv otok.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Sedam čarobnih plaža na predivnom otoku Korčuli – Domagoj Sever

“Znate li da kamen s ovog otoka krasi Hagiju Sofiju i crkvu sv. Vlaha u Dubrovniku? Dobrodošli na otok Vrnik, skriveni dragulj u korčulanskom kanalu”

Objava Dobrodošli na otok Vrnik, skriveni dragulj u korčulanskom kanalu pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Rad “Pinball Wizards”, multimedijalna je instalacija prvi put predstavljen 2025. na izložbi Mi smo z vami! u dijalogu sa slovenskom umjetnicom Aleksandrom Gruden u Galeriji Veselov vrt u Ljubljani, zamišljen je kao sustav koji se aktivira performansom, ali nastavlja postojati i nakon njegova završetka.

Projekt je rezultat suradnje Željka Beljana i Vedrana Raa Brlečića, koji su između 2010. i 2015. djelovali na zagrebačkoj alternativnoj glazbenoj sceni u bendovima Contract, MFC i Panache Panache. Nakon što su se njihovi profesionalni putevi razišli — Beljan prema suvremenoj umjetnosti, a Brlečić prema glazbi i zvuku — Pinball Wizards predstavlja ponovno presijecanje njihovih praksi.

Rad je oblikovan kao prostorno-zvučna instalacija dvaju primitivnih flipera: metalne i drvene rezonantne kutije ispunjene rasterom čavala koji razbijaju putanju kuglica i pretvaraju gravitaciju u zvuk. Instalacija započinje performansom umjetnika, a potom postaje otvoren sustav u kojem publika preuzima ulogu izvođača, stvarajući svaki put novu, neponovljivu zvučnu kompoziciju.

Inspiriran tradicijom aleatorike i indeterminacije kakvu je artikulirao John Cage, projekt počiva na ideji da umjetnik ne kontrolira konačni zvuk, već postavlja uvjete njegova nastanka. Naziv rada referira se na film Tommy (1975.) redatelja Kena Russella, u kojem Elton John utjelovljuje lik Pinball Wizarda.

Željko Beljan (Vukovar, 1984.) vizualni je umjetnik koji u svojoj praksi istražuje fenomen ručnog rada i njegovu poziciju u suvremenim umjetničkim praksama. Posebno se fokusira na odnos između ručnog rada i amaterskog, hobističkog bavljenja sportom, s naglaskom na participativnost i uključivanje publike u realizaciju radova. Diplomirao je na Odsjeku za animirani film i nove medije Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 2021. godine, alumnus je WHW Akademije (2022.) te je bio finalist Nagrade Radoslav Putar (2023.). Od 2011. godine sudjelovao je na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i regiji te je ostvario niz samostalnih izložbi.

Radno vrijeme Pogona “Jedinstvo”: Pon – Ned: 16:00 – 20:00
(1.5. je izložba zatvorena)
(3.5.2026. je izložba otvorena od 11:00 do 14:00)

Organizator:

Partner:

Uz potporu:

HDLU – MEŠTROVIĆEV PAVILJON IZMJEŠTENI URED – Ul. P. Hatza 8, 1. kat (Zbog obnove Meštrovićeva paviljona)

T: 385 (0)1 461 1818 E-mail: hdlu@hdlu.hr Web: www.hdlu.hr

Radno vrijeme ureda: Ponedjeljak – petak 8 – 16h Subota i nedjelja: zatvoreno.

Prethodni članak: 7 super ideja za proljetni izlet u Sloveniji – Domagoj Sever

Objava Pinball Wizards: izložba Željka Beljana u Pogonu Jedinstvo od 20. travnja do 3. svibnja 2026. pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

New York nas je oduševio. Putovanje je bilo odlično, mnogo smo toga vidjeli, puno hodali i još uvijek nam je ostalo nekoliko stvari na popisu za sljedeći put. Grad je doista neiscrpan izvor inspiracije, toliko je toga zanimljivog, od kultnih lokacija do sitnica, poput vjeverica u parku. Naime, svi su nas plašili da je New York užasno skup i da ćemo potrošiti jako puno novca. Bili smo svjesni toga, no kući smo se vratili ugodno iznenađeni.

Velika nam je želja bila letjeti iznad New Yorka i to smo si ispunili. Iako smo znali da će nam to biti najskuplja investicija na putovanju, nismo se mogli vratiti, a da ne napravimo nekoliko fotografija ovog prekrasnog grada iz zraka. Let helikopterom je dosta skup (FlyNYON), ali možete uhvatiti popuste do 70 posto na datume kad nije rezervirano puno termina. Također, ako se odlučite za vožnju helikopterom, izbacite odlaske na vidikovce poput Empire State Buildinga jer ćete iz helikoptera imati odličan pogled.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

U nastavku donosim 10 lokacija koje ne smijete propustiti posjetiti:

1. Times Square

2. Dumbo

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

3. Brooklyn Bridge

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

4. Guggenheim

5. Oculus

6. Central Park

7. Wall Street

8. Statue of Liberty

9. City Library

10. Top Of The Rock

Kontakt – Domagoj Sever

“10 lokacija koje morate posjetiti u New Yorku”

Objava 10 lokacija koje morate posjetiti u New Yorku pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

NALAZI SE U SRCU LIKE, NEDALEKO OD PERUŠIĆA

Smješten u blizini grada Perušića, na području koje je 2019. godine proglašeno i zaštićenim krajobrazom, pećinski park Grabovača idealan je izbor za izlet, kako za samce i odrasle, tako i za obitelji s djecom. Naime, u parku se na površini od samo 1,5 kilometara četvornih može pronaći čak osam špilja i jedna jama, od kojih je njih pet zaštićeno u kategoriji geomorfoloških spomenika prirode. To su redom špilja Samograd, Medina i Amidžina špilja, Budina ledenica te Petrićeva špilja.

CIJENE SU SNIŽENE OD 4. DO 12. TRAVNJA, EVO KOLIKO KOŠTAJU ULAZNICE

Kako su izvijestili na svojoj web stranici, od 4. do 12. travnja 2026. ulaznice možete kupiti po povoljnijim cijenama. Odrasli plaćaju 10 eura, umjesto 14, planinari i umirovljenici umjesto 10 ulaz će platiti 8 eura, a za djecu i studente ulaznica stoji 6 eura. Polasci u špilju Samograd su u 9:30, 11, 12:30, 14 i 15:30 sati.

Špilju Samograd, u kojoj prosječna temperatura iznosi 8 stupnjeva Celzijevih, moguće posjetiti samo u pratnji vodiča, što je uključeno u cijenu ulaznice. Sama tura za posjetitelje u Samogradu dugačka je 240 metara i traje oko sat vremena.

View this post on Instagram

A post shared by Cave park Grabovača (@park.grabovaca)

NAJVEĆA ZVIJEZDA PARKA JE ŠPILJA SAMOGRAD

Posjet najvećoj zvijezdi parka, spomenutom Samogradu, jedinoj špilji u pećinskom parku koja je uređena za turističke posjete, definitivno se isplati. Riječ je, kako stoji i na službenim stranicama parka, o najvećoj i najprivlačnijoj špilji na Grabovači te jednoj od najstarijih turističkih špilja u Hrvatskoj. Sam ulaz u špilju nalazi se na visini od 670 metara, na istočnoj padini istoimenog brda. Ima ukupno četiri dvorane: Frasova dvorana, Perušića dvorana, Karlovića dvorana i Kukuljevića dvorana.

Ova potonja ime je dobila u spomen na povjesničara Ivana Kukuljevića Sakcinskog zahvaljujući kojem su u njoj pokrenuta antropološka istraživanja. Upravo je ta dvorana najveličanstvenija i zahvaljujući prelijepim špiljskim ukrasima podsjeća na katedralu, što joj je i nadimak. Naime, ta se komora nalazi na kraju špilje koja, u kontekstu ukrasa, postaje sve bogatija kako ulazite dublje u nju.

ŠPILJSKI UKRASI STARI SU NAJMANJE 100.000 GODINA

Špiljski ukrasi u Samogradu, tvrde speleolozi, rastu brzinom od jedan od dva milimetra godišnje te su stari najmanje 100 tisuća godina. Osim standardnih, ali prelijepih stalaktita i stalagmita, posebnost Samograda su i dva sigasta, špiljska mosta koji su nastali u doba kada je voda ispunjavala cijelu špilju te lomila i dubila njezinu utrobu. Te su formacije inače rijetkost, a ovdje na vrlo kratkom potezu postoje čak dva.

Samograd je popularan odavno, ne samo u moderno vrijeme. Tome svjedoče i potpisi austrijskih časnika iz 1835. godine koje se može pronaći na jednoj od siga. Sama špilja je inače prvi put bila osvijetljena davne 1890. godine, dok su u njoj staza te ručno klesane stepenice, njih ukupno 474, uređene 1903. godine prilikom najavljene posjete bana Khuena Héderváryja Lici. Iako su bile izgrađene povodom njegova dolaska, on na kraju nikada nije stao na njih.

Vezani članak: Perušić – savršena oaza okovana mirom i zelenilom – Domagoj Sever

Tekst: Putni kofer

Objava Jedini pećinski park u Europi nalazi se u Hrvatskoj i otvoren je! Cijene ulaznica su snižene, evo što sve tamo vidjeti pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Prirodno bojanje jaja svake je godine sve popularnije jer daje nježnije, elegantnije nijanse od klasičnih umjetnih boja. Uz to, mnoge boje možeš dobiti od sastojaka koje već imaš kod kuće: od ljuski luka i kurkume do cikle, borovnica i crvenog kupusa. Better Homes & Gardens navodi da crveni kupus daje plavu, kurkuma žutu, žute ljuske luka narančastu, borovnice plavkasto-sivu, a crvene ljuske luka mogu dati zelenkastu, odnosno jade nijansu.

Zašto se sve više biraju prirodne boje

Prirodne boje za jaja vole se zato što daju rustikalan, profinjen izgled i ne traže kompliciranu pripremu. Rezultat nije “plastično” jak kao kod kupovnih boja, nego mekši i prirodniji, što mnogima izgleda ljepše na uskrsnom stolu. Kod ove metode vrijedi jednostavno pravilo: boja je uglavnom predvidljiva po smjeru, ali nijansa može malo varirati ovisno o sastojku, vrsti jaja i duljini namakanja.

Što pripremiti prije nego kreneš

Za osnovnu metodu trebat će ti:

• 10 do 12 jaja
• voda
• bijeli alkoholni ocat
• manji lonci ili staklenke
• cjedilo
• papirnati ručnici
• sastojci za bojenje: ljuske luka, kurkuma, cikla, borovnice, crveni kupus ili crvene ljuske luka

Za ljepši i ravnomjerniji rezultat dobro je prije bojenja obrisati jaja krpicom namočenom u ocat kako bi se skinule nečistoće i masnoća s ljuske. Također, bijela jaja obično prime boju čišće i intenzivnije od tamnijih. Ocat se dodaje zato što pomaže boljem vezanju boje za ljusku.

Osnovni postupak koji vrijedi za gotovo sve boje

Najjednostavniji način prirodnog bojanja jaja izgleda ovako:

1. U lonac stavi odabrani sastojak i vodu.
2. Zakuhaj, zatim smanji vatru i kuhaj oko 15 minuta.
3. Procijedi tekućinu.
4. Dodaj ocat.
5. U ohlađenu boju uroni tvrdo kuhana jaja.
6. Ostavi ih najmanje sat vremena za nježnije tonove, nekoliko sati za jaču boju, a za dublje nijanse i preko noći u hladnjaku.

Better Homes & Gardens preporučuje dulje namakanje u hladnjaku ako želiš intenzivnije nijanse, a upravo noćno stajanje u boji često daje najbogatiji rezultat.

Lukovina za tople bakrene i narančaste tonove

Ako želiš klasičan, tradicionalan izgled pisanica, lukovina je jedan od najboljih izbora. Žute ili smeđe ljuske luka daju narančaste i bakrene tonove, a što jaja dulje stoje u boji, nijansa postaje dublja i tamnija. To je ujedno i jedna od najstarijih i najpouzdanijih metoda prirodnog bojanja jaja.

View this post on Instagram

A post shared by Jen Watson | Cleaning, Organizing, Home Tips & more. (@organizedandsimplified4u)

Kurkuma za sunčano žutu boju

Kurkuma je među najjednostavnijim prirodnim bojama jer vrlo lako daje toplu žutu nijansu. Ako želiš jaja koja odmah privlače pogled, kurkuma je odličan izbor jer boja obično prima brzo i ravnomjerno. Upravo zato je to jedan od najčešće preporučenih sastojaka u vodičima za prirodno bojanje jaja.

Cikla za nježne ružičaste tonove

Cikla je idealna kada želiš mekši, elegantniji izgled. Ovisno o koncentraciji i vremenu namakanja, jaja mogu ispasti svijetloružičasta, staroružičasta ili jače crvenkasta. Na bijelim jajima ta nijansa obično dolazi najviše do izražaja.

Borovnice za sivo-plave i indigo nijanse

Borovnice su odlične za one koji žele nešto malo drukčije. Umjesto klasične plave, najčešće daju plavkasto-sive, sivo-ljubičaste ili prigušene indigo tonove. Upravo ta ne sasvim predvidiva nijansa mnogima je najljepši dio prirodnog bojanja jer svako jaje ispadne malo drukčije.

View this post on Instagram

A post shared by Victoria (@vika.cookstory)

Crveni kupus daje plavu, ne ljubičastu

Iako na prvi pogled zvuči nelogično, crveni kupus jedan je od najpoznatijih prirodnih načina za dobivanje plavih jaja. Better Homes & Gardens izričito navodi da jaja bojana crvenim kupusom ispadaju plava, a nijansa može ići od svijetloplave do jače plave, ovisno o vremenu namakanja. To je jedan od najefektnijih trikova kada želiš prirodno plava uskršnja jaja.

Kako dobiti zelenu boju bez umjetnih dodataka

Zelena je često boja koja nedostaje u ovakvim vodičima, ali i nju možeš dobiti prirodnim putem. Better Homes & Gardens navodi da crvene ljuske luka mogu dati jade zelenu nijansu. To je dobar trik ako želiš prirodnu zelenu bez kupovnih boja, iako treba računati na to da rezultat obično nije jako tamno zelen, nego više nježno zelenkast.

Mali trikovi za ljepši rezultat

Kod prirodnog bojanja nekoliko sitnica radi veliku razliku. Bijela jaja obično daju čišće tonove. Ocat pomaže da ljuska bolje primi boju. Dulje namakanje pojačava nijansu, a najbolje rezultate često daje stajanje preko noći u hladnjaku. Ako želiš da jaja nakon sušenja izgledaju još ljepše, možeš ih lagano premazati s kapljicom ulja kako bi dobila prirodan sjaj.

Mogu li se ovako obojana jaja jesti

Da, ali samo ako ih pravilno čuvaš. Better Homes & Gardens navodi da se okus jaja ne bi trebao promijeniti ako ljuska nije napuknuta, a obojena tvrdo kuhana jaja treba držati u hladnjaku. Isti izvor preporučuje da se takva jaja u hladnjaku čuvaju do tjedan dana.

Ako želiš ove godine nešto ljepše, prirodnije i malo drukčije, prirodne boje za jaja odličan su izbor. Lukovina daje bakrene tonove, kurkuma žutu, cikla ružičastu, borovnice sivo-plavu, crveni kupus plavu, a crvene ljuske luka zelenkastu nijansu. Najljepši dio cijelog postupka je to što nijedno jaje ne ispadne potpuno isto, pa svaka pisanica izgleda posebno.

Vezani članak: https://www.domagojsever.com/uskrsnje-tradicije-diljem-svijeta/

Objava Najljepša uskršnja jaja: prirodne boje koje svi već imaju kod kuće pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.