Kad kažeš “Bruxelles”, većina ljudi pomisli na staklene zgrade, zastave i beskrajne hodnike u kojima se priča jezikom koji zvuči kao upute za mikrovalnu. A onda dođeš tamo s ekipom content creatora i shvatiš nešto skroz drugo: Bruxelles je mjesto gdje se pokušava “hakirati” internet ali na način da manje boli normalne ljude, a više one koji zarađuju na kaosu.
Za vrijeme posjeta Europskoj komisiji jedna tema se posebno istaknula kao nešto što direktno pogađa mlađu publiku: Digital Services Act (DSA). To su pravila koja mijenjaju način na koji platforme poput TikToka, Instagrama i YouTubea moraju brinuti o sigurnosti korisnika.
I evo zašto je DSA “tvoja” tema čak i ako te EU inače uspava brže od ponedjeljka u 7 ujutro.
Algoritam nije neutralan: DSA prvi put platformama kaže “odgovorni ste”
Mladi danas ne “idu na internet”, već internet dolazi njima. Feed više nije popis objava, nego stroj za pažnju. Klikneš jednu teoriju zavjere, sutra dobiješ tri. Pogledaš video o brzoj zaradi, prekosutra ti nudi još ekstremniju verziju. Problem često nije samo sadržaj, nego i način na koji je platforma dizajnirana.
Digital Services Act (DSA) ide točno u taj živac: od velikih platformi traži da procjenjuju i smanjuju sistemske rizike. U prijevodu: nije dovoljno reći “prijavi sadržaj pa ćemo vidjeti”. Platforma mora dokazivati da njezin način rada ne gura ljude u rupu.
Ako to prevedemo na jezik TikToka: nije poanta samo brisati problematične videe, nego smanjiti šansu da algoritam stalno gura štetne obrasce jer “drže pažnju”.
“Reklama” više ne smije biti skrivena u tri emojija
Jedan od najprljavijih trikova digitalne kulture je sponzorstvo koje to “nije”. Znaš ono: netko “slučajno” drži proizvod u kadru, link je u bio, a sve izgleda kao spontani life update.
Mladi to sve češće kuže ali problem je što se granica između sadržaja i oglasa godinama namjerno zamagljivala. Kad publika ne zna gdje završava preporuka, a gdje počinje prodaja, povjerenje se raspada.
Za mlađu publiku to nije “moraliziranje”, nego digitalna higijena: ako je feed nova ulica, onda su lažne preporuke doslovno billboard koji laže.
Online sigurnost i “dark patterns”: kad aplikacija radi protiv tebe
Ako si ikad pokušao otkazati pretplatu i imao osjećaj da ti aplikacija baca mini-boss fight, znaš o čemu pričam.
“Dark patterns” su dizajnerske fore koje te navode da klikneš ono što ne želiš:
- “Prihvati sve” je ogromno, a “Odbij” je skriven
- “Ostani još malo” iskače u najboljem trenutku
- notifikacije su upaljene po defaultu
- izlazak iz aplikacije izgleda kao prekid prijateljstva
DSA otvara vrata jačem pritisku na takve prakse, pogotovo kad su u pitanju maloljetnici i sigurnost online. I to je trenutak gdje se EU prestaje ponašati kao “papirnati regulator” i počinje ličiti na nekoga tko je napokon shvatio kako radi Wi-Fi.
“Ali ja nisam influencer, zašto me briga?”
Zato što DSA ne štiti samo od loših kreatora, nego i od:
- scam oglasa i lažnih webshopova
- prodaje fejk proizvoda
- sadržaja koji se širi jer je rage-bait (namjerno te izluđuje)
- koordiniranih kampanja dezinformacija
- algoritamskog guranja ekstremnog sadržaja “jer drži pažnju”
A to su stvari koje mladi često dožive prije nego što ih uopće prepoznaju.
Bruxelles moment: kad shvatiš da “EU je daleko” više ne vrijedi
Najjači klik iz cijelog iskustva je bio jednostavan: EU nije apstraktni “oni”. To su ljudi koji pokušavaju uvesti red u prostor koji se godinama gradio bez pravila. A mi, kao kreatori, često ispadnemo prevoditelji između “službenog jezika regulacije” i stvarnog života na internetu.
Jer “politika” više nije samo u parlamentu. Politika je u tvom feedu: u tome što ti algoritam servira, što ti se prodaje, i koliko lako netko može manipulirati tvojom pažnjom.
Što možeš napraviti već danas (bez čekanja da se “sustav popravi”)
Evo mini checkliste koja stvarno pomaže:
- Provjeri izvor prije sharea, pogotovo kad je nešto savršeno skrojeno da te naljuti
- Ako si kreator: označavaj reklame jasno jer publika ti to vraća povjerenjem
- Prijavljuj scam oglase i fejk shopove – to su signali koje platforme moraju ozbiljnije shvaćati
- Pazi na svoj feed: ono što gledaš, algoritam ti vraća kao ogledalo
- Pričaj o ovome jer pravila bez digitalne kulture imaju kratak domet
DSA nije “EU birokracija”, nego pokušaj da internet odraste
Ako je 2010-ih internet bio “sloboda”, 2020-ih postao je i biznis model manipulacije. Digital Services Act (DSA) je jedan od rijetkih pokušaja da se to resetira: da platforme ne budu samo “hosting”, nego odgovorni akteri.
Ako si mlad, ovo je možda prvi zakon koji ti direktno mijenja svakodnevicu: što ti dolazi na ekran, što ti se prodaje, što ti se gura pod “normalno”, i koliko je cijeli sustav pošten prema tebi.
I zato je ovo jedna od najzanimljivijih tema koje smo otvorili u Bruxellesu jer EU priča više nije “tamo negdje”. Ona je u džepu, na ekranu, u sljedećem swipeu.
Vezani članak: Kako su društvene mreže postale opasne za djecu – Domagoj Sever
