Program je goste vodio “od polja do stola”, od susreta s ljudima koji proizvode namirnicu, preko autorske interpretacije JRE chefova i pažljivo odabranih vina, sve do zajedničkog fine dining stola u središtu Vršilnice.

Događanje je započelo zalogajima dobrodošlice. Konoba Boba je pripremila ceviche od smuđa, uz Kurtalj Cuvée Prestige, dok je Navis poslužio tartar s bučom uz Jagunić Blanc de Noir. Već je sam početak povezao proizvode Crne Mlake, Philipecza, OPG-a Ivica Cesar i Igomata s autorskim pristupom JRE chefova.

Nakon službenog otvorenja, prostor Vršilnice pretvoren je u otvoreno gastronomsko iskustvo u kojem su se gosti slobodno kretali između chefovskih stanica, proizvođača i vina. Kroz zone inspirirane pašnjakom, ribnjakom i šumom, JRE chefovi predstavili su šest različitih interpretacija Zagrebačke županije. Lešić Dimitri pripremio je šunku i hren uz Šember Rizling Vučjak, dok je San Rocco poslužio teleća rebrica sa skutom i ukiseljenom jabukom uz Voštinić Klasnić Škrlet. U zoni Ribnjak Pelegrini je predstavio ribarsku greblicu s pastrvom uz Režek Zeleni Silvanac, a Zijavica pastrvu, buču, svježi zagrebački sir i kesten uz Mladina Sauvignon Blanc Classy. Zona Šuma donijela je žirov langoš s kozjim sirom i grillanim gljivama Ville Rova, uz Puhelek Purek Kraljevinu, te terinu od vepra s kruškom u crnom vinu, bučom i pistacijom restorana Monte, uz Litterarii Zeleni Silvanac.

Važan dio događanja bili su upravo lokalni proizvođači. Proizvode Mlina Pukanić, Sirane Šestak, Igomata, OPG Ivica Cesar, OPG Pčelarstvo Antolčić, Štenta, rudarska greblica, OPG Bresnica, Philipecz i Nautilus chefovi su koristili i kroz vlastita jela. Time je jedna od temeljnih ideja projekta, stvaranje izravnijeg odnosa između proizvođača i profesionalne gastronomije, dobila vrlo konkretnu formu.

IZJAVA IVANE ALILOVIĆ, direktorice Turističke zajednice Zagrebačke županije

„From Soil to Signature nastavak je sedmogodišnjeg intenzivnog rada Turističke zajednice Zagrebačke županije na promociji, certificiranju i stvaranju lokalnih lanaca vrijednosti. Projekt smo osmislili kako bismo snažnije povezali proizvođače, vinare i ugostitelje te lokalnim proizvodima otvorili nove tržišne prilike. Upravo su takvi lanci vrijednosti ključ dugoročne konkurentnosti destinacije: povezuju kvalitetu, znanje i autentičnost te osiguravaju da koristi od turizma ostaju u lokalnoj zajednici. Kao nositelj projekta, u suradnji s JRE-Hrvatska gradimo partnerstva koja lokalnoj proizvodnji daju veću gospodarsku vrijednost, a Zagrebačkoj županiji snažniji gastronomski identitet“, istaknula je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Posebno kurirana vinska priča Zagrebačke županije

Jedan od ključnih segmenata ŽETVE bila je vinska selekcija. Za događanje su je kurirali nagrađivani JRE sommelieri Branimir Vukšić i Dinko Lozica. Njihov zadatak nije bio samo pronaći vino koje prati pojedino jelo, nego kroz izbor etiketa pokazati koliko je danas raznolika vinska scena Zagrebačke županije.

Uz chefovske stanice i završni menu probrane su posebno odabrane etikete i različiti stilovi vina, od pjenušaca i svježih bijelih vina do kompleksnijih amfora i crnih vina. Uz početne zalogaje posluženi su Kurtalj Cuvée Prestige i Jagunić Blanc de Noir, dok su chefovske stanice pratili Šember Rizling Vučjak, Voštinić Klasnić Škrlet, Režek Zeleni Silvanac, Mladina Sauvignon Blanc Classy, Puhelek Purek Kraljevina i Litterarii Zeleni Silvanac.

Posebno mjesto ostavljeno je za vina završnog fine dining dijela: uz žgance s vrhnjem poslužen je Coletti Francesco Grande, uz Kaline taglioline Tomac Amfora Rajnski Rizling, uz patku i mlince Korak Crni Pinot, desert je pratio Lagradi Muškat, dok je završetak događanja uz praline Čokoladarnice Nautilus pratio Šoškić Franz Pelinkovac. Gostima je poslužen i signature koktel Bermet Negroni koji je nastao kao jedinstvena kolaboracija proizvoda Old Pilots i Bermet Philipecz za ovu priliku.

VJEKOSLAV BAŠIĆ, predsjednik JRE-Hrvatska

„Talent & Passion svake godine pokazuje ono što je u srži JRE-a – razmjenu znanja, suradnju i gastronomiju koja počinje kvalitetnim proizvodom. Ove smo godine cijeli koncept gradili oko Zagrebačke županije pa su naši chefovi dobili zadatak njezine proizvode i tradicionalne okuse interpretirati kroz vlastiti autorski rukopis. Jednako važan dio iskustva bilo je vino: naši sommelieri odabrali su etikete vinara Zagrebačke županije koje su pratile pojedina jela i istovremeno pokazale koliko je ozbiljna i raznolika vinska scena ovog kraja. ŽETVA je upravo ono što želimo postići ovakvim projektima – da proizvođač, chef, sommelier i destinacija zajedno stvaraju veću vrijednost.“

Dubravkin put otvorio je završni menu žgancima s vrhnjem. Slijedila je Kala s tagliolinima, umakom od fazana, turopoljskim tartufom i šumskim puževima, zatim Korak s patkom i mlincima, dok je Lemongarden završio menu šumskom jabukom.

Ukupno je tako kroz cijeli dan predstavljeno 12 autorskih jela JRE chefova, od početnih zalogaja i chefovskih stanica do četveroslijednog završnog menija, pri čemu je svako od njih bilo dio iste priče, pokazati proizvod Zagrebačke županije u suvremenom gastronomskom kontekstu.

BERNARD KORAK, chef restorana Korak i član stručnog tima projekta

„Lokalna namirnica sama po sebi nije dovoljna – važno je poznavati čovjeka koji je proizvodi, razumjeti njezinu sezonu i karakter te onda pronaći način da je kroz jelo predstavimo gostu. Upravo je to bila ideja ŽETVE. Nismo željeli samo reproducirati tradicionalna jela, nego uzeti okuse i proizvode Zagrebačke županije i pokazati koliko različitih suvremenih interpretacija iz njih može nastati. Za nas chefove posebno je vrijedno što smo imali priliku raditi izravno s proizvođačima, jer upravo iz takvih odnosa dugoročno nastaje bolja, autentičnija i prepoznatljivija gastronomija destinacije.“

Talent & Passion – ŽETVA jedan je od ključnih trenutaka šireg projekta From Soil to Signature. Tijekom projekta stručni tim JRE-Hrvatska s ugostiteljima, proizvođačima i drugim dionicima Zagrebačke županije provodi edukacije, stručne susrete, mentoriranje i praktične aktivnosti usmjerene na snažnije uključivanje lokalnih proizvoda u restoransku ponudu. ŽETVA je taj pristup prenijela u praksu kroz susret proizvođača, chefova, sommeliera i gostiju.

Za Turističku zajednicu Zagrebačke županije projekt predstavlja dio dugoročnog rada na pozicioniranju gastronomije kao jednog od važnih motiva dolaska i prepoznatljivih elemenata identiteta destinacije, dok suradnja s JRE-Hrvatska donosi stručna znanja i iskustva iz vrhunske restoranske gastronomije. Projekt Sustainable AgriGastro Innovation Hub – From Soil to Signature provodi Turistička zajednica Zagrebačke županije u suradnji s JRE-Hrvatska, uz potporu Hrvatske turističke zajednice kroz Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent.

Prethodni članak: Brudet recept: kako napraviti savršeni dalmatinski brudet – Domagoj Sever

Objava Talent & Passion 2026: Vrhunski hrvatski chefovi oduševili gastronomskim spektaklom u Zaprešiću pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Koja je riba najbolja za brudet?

Za dobar brudet najbolje je kombinirati nekoliko vrsta ribe jer svaka daje drugačiji okus i teksturu. Odličan izbor su škarpina, ugor, kokot, grdobina, kanjac, cipal, trlja i druga čvršća morska riba. U svoj brudet stavio sam škarpinu, ugora, oradu, fratra i rakove. Najvažnije je da riba bude svježa, a ako možete kombinirati nekoliko vrsta, okus će biti još bogatiji.

Brudet je naziv koji potječe od talijanske riječi brodetto (juha, uljušak), a odnosi se na morsko, riblje jelo. Može se spremati na hladno i na toplo. Razlika je u tome da se kod pripremanja na hladno svi sastojci poslažu u zdjelu, te se na slaboj vatri kuhaju; dok se kod kuhanja na toplo luk prvo popirja, dodaje se rajčica, te se tek onda dodaje riba i podlije vodom i vinom. Vino ili ocat (kvasina) koriste se iz razloga da se riba ne raspadne.

Sastojci:

1 kg luka

2,5 kg miješane ribe (škarpina, ugor, orada, fratar i rakovi)

4 češnja češnjaka

400 gr pelata

2 dcl maslinovog ulja

vino

ocat

sol

papar

bosiljak, ružmarin, peršin

Koliko dugo se kuha brudet?

Na laganoj vatri sve se kuhalo oko sat i petnaest minuta, tokom kuhanja samo sam nekoliko puta protresao lonac.

Dugootočani su mi rekli da je bolji način pripreme na hladno, pa sam poslušao savjete i na oko kilogram narezanog luka poslagao sam više od dva kilograma ribe i rakova, te sve zalio sa oko dva decilitra maslinovog ulja. Dodao sam sitno sjeckana 4 režnja češnjaka, malo krupne morske soli, peršina, grančicu ružmarina, malo bosiljka, te sve zalio sa sitno sjeckanim pelatima i rajčicom, vodom, vinom, te par žlica domaćeg vinskog octa. Tekućine treba biti taman da prekrije ribu i rakove.

Zašto se u brudet stavlja vino ili ocat?

Vino ili vinska kvasina daju dodatnu kiselost i balansiraju bogat okus ribe i rajčice.

Smije li se brudet miješati?

Ne preporučujem miješanje kuhačom jer se komadi ribe lako mogu raspasti. Lonac je najbolje nekoliko puta lagano protresti tijekom kuhanja.

Što ide uz brudet?

Najklasičniji prilog je palenta. Odlična je kuhana palenta ili komadi palente kratko zapečeni na roštilju. Može se poslužiti i s kuhanim krumpirom ili dobrim domaćim kruhom.

Brudet sam pripremao na Dugom otoku .

Objava Brudet recept: kako napraviti savršeni dalmatinski brudet pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Fotografski natječaj s temom “JESEN” raspisuju Croatian Nomad (u daljnjem tekstu Organizator), vlasnik Facebook i Instagram profila @domagojsever u suradnji s SelectBox.hr u daljnjem tekstu Partner).

Članak 2: TRAJANJE I SVRHA NATJEČAJA

Natječaj se raspisuje u svrhu promocije Partnera kroz nagradni natječaj, a putem digitalnih kanala Organizatora. U nagradnom kreativnom natječaju dobitnici osvajaju nagrade iz čl.3. Pravila nagradnog natječaja.

Za provedbu nagradnog natječaja i sva pitanja vezana i koja proizlaze iz nagradnog natječaja odgovoran je isključivo Organizator. Nagradni natječaj traje od 16.10.2026. godine do 1.11.2026. u 23:59h na Facebook i Instagram profilu @domagojsever.

Članak 3: FOND NAGRADA

Fond nagrada sastoji se od sljedećih nagrada:

1. Nagrada : Čarobni odmor 144.99 eura https://www.selectbox.hr/product/poklon-carobni-odmor-i/
2. Nagrada: Gurmanski stol 64.99 eura https://www.selectbox.hr/product/poklon-gurmanski-stol-f/
3. Nagrada: Stol za dvoje 44,99 eura https://www.selectbox.hr/product/poklon-stol-za-dvoje-c/

Članak 4: PRAVO SUDJELOVANJA

Pravo prijave za sudjelovanje u ovom nagradnom natječaju imaju sve punoljetne fizičke osobe iz Hrvatske.

Članak 5: AUTORSKA PRAVA    

Autor svakog prijavljenog materijala slanjem svoje prijave jamči da sva autorska prava na prijavljenim fotografijama pripadaju njemu, da na njemu nema tereta te da ista nisu ograničena ili prenijeta u korist bilo koje treće fizičke ili pravne osobe.

Sve prijave moraju biti originalne fotografije koje je snimio sudionik i ne smiju biti izmijenjene ili poboljšane bilo kojim oblikom AI tehnologije.

Osoba koja se prijavljuje na natječaj slaže se da se fotografija objavi na digitalnim kanalima i web stranicama Organizatora i Partnera te da se može koristiti u promotivne svrhe s obaveznim navođenjem imena autora.

Članak 6: PRIJAVA SUDJELOVANJA U NAGRADNOM NATJEČAJU

Pravo sudjelovanja u nagradnom natječaju imaju sve punoljetne fizičke osobe iz Hrvatske koje u periodu trajanja kreativnog natječaja na Facebook i Instagram profilu @domagojsever u komentaru nagradnog natječaja objave fotografiju na temu fotografskog natječaja „JESEN“ od 16.10.2025. godine do 1.11.2026. u 23:59h.

Moguće se prijaviti više puta s jednog Facebook i Instagram profila. 

Organizator natječaja je ovlašten na temelju diskrecijske procjene u bilo kojem trenutku i bez obrazloženja diskvalificirati bilo kojeg sudionika ako isti krši zakonske propise koji su na snazi u Republici Hrvatskoj ili svojim postupcima narušava ugled ili šteti interesima Organizatora i Partnera. Sudionici nagradnog natječaja, prihvaćanjem pravila sudjelovanja se u potpunosti  odriču bilo kakvih potraživanja od Organizatora i Partnera na osnovi naknade bilo kakvog oblika troška ili štete koja bi mogla nastati prilikom ispunjenja zadatka koji je propisan ovim pravilima.

Članak 7: PROGLAŠENJE POBJEDNIKA NATJEČAJA

Po završetku prijava žiri će u sastavu 3 osobe prema kriteriju kreativnosti odabrati dobitnike.

Dostavljanjem podataka u skladu s člankom 5. Pravila, sudionici pristaju da njihova imena i prezimena i podaci budu javno objavljeni te pristaju na ostale uvjete definirane ovim Pravilima.

Članak 8: PREUZIMANJE NAGRADE

Dobitnici ovog natječaja biti će obaviješteni o dobitku nagrade. Njihova će se imena i prezimena objaviti na profilu Organizatora najkasnije u roku 7 dana od dana završetka natječaja. Ako dobitnici u roku od 3 dana ne odgovore, nagradu neće moći realizirati. Nagrada je neprenosiva na treću osobu. Dobitnik je dužan poslati sve točne podatke (ime, prezime, adresa) kako bi se mogla omogućiti dostava nagrade. Rok dostave nagrade je 60 dana od dana objave dobitnika.

Članak 9: SUDIONICI U NAGRADNOM NATJEČAJU

Sudionici ovog nagradnog natječaja ne mogu zahtijevati nagrade u većim količinama ili drukčije nagrade od onih koje su navedene u ovim Pravilima od strane Organizatora. Prijavom sudjelovanja u ovom nagradnom natječaju, sudionici prihvaćaju Pravila ovog natječaja.

Organizator i Partner sve prijavljene materijale uz potrebne dorade mogu koristiti za oglašavanje u svim medijima u svrhu promocije fotografskog natječaja (televizija, novine, Internet, radio), ali ih nisu obvezni koristiti u reklamne svrhe.

Sudionici se dostavom materijala za natječaj odriču bilo kakvih daljnjih potraživanja prema Organizatoru i Partneru po bilo kakvoj osnovi.

Članak 10: POGREŠNE I NEREGULARNE PRIJAVE

Pogrešne ili nepotpune prijave su nevažeće i ne daju pravo sudionicima ni na kakvu naknadu ili na sudjelovanje u nagradnom natječaju.

Sve prijave i glasovi zaprimljeni korištenjem bilo kakvih zlonamjernih programa i web servisa biti će uklonjeni, kao i sve prijave i glasovi stečeni bilo kojim drugim sumnjivim i neregularnim metodama, a koje sudioniku omogućuju nepoštenu prednost pred drugim sudionicima.

Članak 11: OBJAVA POBJEDNIKA NATJEČAJA

Ime dobitnika bit će objavljeno na Facebook profilu @domagojsever najkasnije u roku 7 dana od dana završetka natječaja.

Članak 12: POREZI

Pobjednici natječaja ne snose nikakve poreze, obveze niti naknade direktno povezane s nagradama.

Članak 13: U SLUČAJU SPORA

U slučaju spora između Organizatora, Partnera i sudionika nagradnog natječaja nadležan je sud u Zagrebu.

Članak 14: MOGUĆNOST PREKIDA NAGRADNOG NATJEČAJA

Nagradni natječaj može biti prekinut ili izmijenjen u bilo kojem trenutku prema odluci bez posebnog obrazloženja.

                                                                                                                        Croatian Nomad i Selectbox.hr

Objava Pravila nagradnog fotografskog natječaja s temom „JESEN“ pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

„Zelinska kestenijada na Kladešćici postala je već tradicija da na vrhu Zelinske gore okupimo ljubitelje prirode i domaćih jesenskih okusa te predstavimo bogatstvo našega zelinskog kraja. Želimo posjetiteljima pružiti autentičan doživljaj, ugodno druženje i prekrasan ambijent Kladešćice. Onaj tko još nije bio na Kladeščici, svakako je dobrodošao s nama doživjeti jesen u Svetom Ivanu Zelini na najljepši mogući način.“, istaknula je Anamarija Jalžabetić, direktorica Turističke zajednice grada Svetog Ivana Zeline.

Odlična atmosferauz lokalne okuse i glazbu

Od 10 pa sve do 17 sati, Kladeščica postaje središte aktivnosti uz obilje gastronomskih užitaka – pečene kestene, razne delicije od kestena, brojna gurmanska jela te osvježavajuće craft pivo i nezaobilaznu zelinsku kraljevinu.

Gljivarska Udruga „Amanita“, Moto i off road klub Sv. Ivan Zelina, Športsko ribolovno društvo Zelina i Planinarski dom Kladeščica brinu da gastronomska ponuda ove godine bude raznovrsnija nego ikada, a bit će postavljena i izložba gljiva za sve znatiželjnike koji žele naučiti više o šumskom ekosustavu. Tamburaški sastav Memento dodatno će obogatiti jesenski ugođaj i pobrinuti se za veselu atmosferu prigodnom glazbom u srcu prirode.

Organizatori iz Lovačkog društva „Srndać“ organiziraju natjecanje u kuhanju lovačkog kotlića. Omogućit će sudionicima potrebne namirnice i drva, a posjetitelji će imati priliku uživati u lovačkom gulašu nakon što žiri proglasi pobjednike. Uz natjecanje, lovci će održati i edukaciju o životinjama pa će svi imati priliku saznati nešto novo o fauni ovoga kraja.

Na Kestenijadi će se održati i jesenski sajam domaćih proizvoda na kojem će sudjelovati lokalni OPG-ovi i proizvođači, kao i udruge koje će predstavljati svoje proizvode.

Za sve koji prvi put dolaze pješice, moramo naglasiti da Staza 67 nije teška. Započinje u mjestu i vodi kroz zaštićeni krajolik kestenove i bukove šume, odakle će se u dobru društvu Planinarskog društva „Izvor“, Savate kluba „Čigra“ ili TOMIK Gyma uputiti prema vrhu, ovisno što ste odabrali kao polazište.

Biciklisti u organizaciji Biciklističkog kluba Bregdown kreću s Trga Ante Starčevića vođenom rutom prema Kestenijadi, dobrodošli su obični bicikli, kao i e-bicikli. Na cilju sve bicikliste očekuje paket iznenađenja. Napominjemo kako je potrebna prijava za sudjelovanje.

Za one koji se ipak odluče za dolazak i povratak automobilom osigurana je dvosmjerna prometna regulacija – automobili će se usmjeravati u jednom smjeru prema Kladeščici, a povratak će biti organiziran u suprotnom smjeru, čime se izbjegavaju gužve i dulja čekanja.

View this post on Instagram

A post shared by TZG Sveti Ivan Zelina (@visitsvetiivanzelina)

Vesela livada i Viteški tabor

Ni ove godine Kestenijada nije zaboravila svoje najmlađe posjetitelje. Program će se održat će se od 11 do 15 sati, pružajući djeci priliku za igru i druženje kao protutežu digitalnoj svakodnevici.

Igre na otvorenom obuhvaćaju niz aktivnosti koje spajaju zabavu i razvoj vještina XXL križić-kružić, bacanje prstenova, povlačenje užeta, skakanja u vrećama pa sve do jesenskih likovnih radionica. U Viteškom taboru djeca će se okušati u streličarstvu, mačevanju i nošenju viteškog oklopa.

Dok najmlađi jačaju maštu i vještine, roditelji će imati priliku doživjeti radost bezbrižnog zajedničkog vremena na otvorenom. Stoga, spakirajte ruksake i obujte udobne cipele jer Sveti Ivan Zelina pripremio je za vas brojne zelene doživljaje za sve generacije!

Neovisno o tome dolazite li zbog hrane, šetnje, opuštanja ili jednostavno želite provesti dan s obitelji u prirodi – 28. Zelinska kestenijada događaj je koji ne smijete propustiti.

– PROGRAM –

Nedjelja, 18. 10. 2026.

Pješice na Kladeščicu

09:00 h

• pješačenje stazom 67 bez prometa, stručno vodstvo HPS-a
• okupljanje na početku staze, kod “vodoopskrbe”, Biškupec
• organizator: Planinarsko društvo „Izvor“ Kalinje

09:00 h

• okupljanje kod TOMIK GYM-a, adresa: Črečan 8c
• organizirani polazak za sve rekreativce
• organizator: TOMIK Gym

11:00 h

• okupljanje „kod objekta“, Žlebica 1
• organizirani polazak za sve rekreativce
• organizator: Savate klub „Čigra“ Sv. Ivan Zelina

Biciklom na Kladeščicu– Biciklistički klub „Bregdown“

10:00 h

• start : Trg Ante Starčevića
• obični bicikli i e-bicikli
• obavezna prijava na Facebook stranici Bregdown

10 – 17 h Zelinska kestenijada

• raznolika i bogata gastronomska ponuda koja uključuje pečene kestene, delicije od kestena, raznovrsna jela te osvježavajuće craft pivo i zelinska kraljevina – GU „Amanita“, MOFRK „Sv. Ivan Zelina“, ŠRD Sv. Ivan Zelina, Planinarski dom Kladeščica
• glazbeni program TS Memento
• jesenski sajam domaćih proizvoda
• besplatna izložba gljiva
• natjecanje u kuhanju lovačkog kotlića – LD „Srndač“
• edukacija o životinjama i podjela lovačkog gulaša

11 – 15 h Vesela livada i Viteški tabor

• Aktivnosti i igre za djecu na otvorenome te radionice na temu jesenskih plodova

*Program za sve generacije.

Foto: TZG Sv. Ivan Zelina

Prethodni članak: Recept za tiramisu od šumskog voća koji će vas oduševiti – Domagoj Sever

Objava Zelinska kestenijada 2026: kesteni, šuma i zabava na Kladeščici pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

SASTOJCI:

4 žumanjka

150 g šećera u prahu

500 gr mascarpone sira

2 vanilin šećera

250 ml vrhnja za šlag (halta)

300 gr piškota (ovisno o zdjeli)

500 gr šumskog voća (može i manje, ja sam htio da bude više voća)

1 dcl likera od šumskog voća (ili višnje)

PRIPREMA:

Izmiksajte 4 žutanjka s šećerom u prahu i smjesu kuhajte na pari oko 15 minuta (cijelo vrijeme miješajte).

Izmiksajte vrhnje za šlag.

Kada se krema žutanjaka s šećerom u prahu ohladi dodajte izmiksani šlag i mascarpone sir te sve zajedno izmiksajte.

Šumsko voće prelijte sa 1 dcl likera, dodajte 2 vanilin šećera i stavite kuhati. Kada zakipi kuhajte oko 5 minuta te odvojite voćni sok i voće.

Piškote močite u voćni sok i slažite u zdjelu. Na složene piškote stavite polovicu voća i par žlica voćnog soka.

Premažite polovicu kreme te slažite drugi red piškota, ostatak voća i kreme.

Najbolje je ostaviti na hlađenju oko 12 sati da se sve stisne.

Dobar tek!

Tiramisu je omiljeni desert širom svijeta, a njegovo ime na talijanskom znači “podigni me” ili “oraspoloži me”. Iako je danas jedan od najpoznatijih talijanskih deserata, porijeklo tiramisua je predmet debate. Vjeruje se da je nastao u regiji Veneto, u Italiji, a prvi put je napravljen u 1960-im godinama u restoranu “Le Beccherie” u gradu Treviso.

Tiramisu je inspirirao mnoge kulinarske varijacije širom sveta. Postoje recepti za tiramisu sa jagodama, čokoladom, zelenim čajem (matcha), pa čak i verzije koje ne sadrže gluten ili su veganske. Iako se često smatra klasičnim desertom, tiramisu je relativno “mlad” u usporedbi s drugim talijanskim poslasticama poput panettonea ili cannolia, koji imaju dugu povijest. Najveći tiramisu na svijetu napravljen je u Italiji u svibnju 2021. godine. Težio je preko 3 tone i u njegovoj pripremi sudjelovalo je više od 50 volontera.

Kontakt – Domagoj Sever “Recept za savršeni tiramisu od šumskog voća”

Objava Recept za tiramisu od šumskog voća koji će vas oduševiti pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Podatak koji posljednjih dana ponovno kruži društvenim mrežama zvuči gotovo nevjerojatno. Čak 75 posto turističkih dolazaka u Italiji koncentrirano je na samo četiri posto ukupne površine države.

I podatak je stvaran.

Dolazi iz analize TEHA Groupa, ranije poznatog kao The European House Ambrosetti, izrađene na temelju podataka talijanskog statističkog zavoda ISTAT. Prema toj analizi, 2022. godine tri četvrtine turističkih dolazaka bilo je koncentrirano na svega četiri posto talijanskog teritorija. eventi.ambrosetti.eu

Što zapravo znači podatak da 75 posto turista posjećuje 4 posto Italije?

Na društvenim mrežama ovaj se podatak često pojednostavljuje u tvrdnju da “75 posto turista posjeti samo četiri posto Italije”.

To nije potpuno precizno.

Statistika govori o turističkim dolascima, odnosno registriranim dolascima gostiju u smještajne objekte, a ne o tome da je praćeno kretanje svakog pojedinog turista kroz zemlju.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Ispravnije je zato reći:

75 posto turističkih dolazaka u Italiji koncentrirano je na četiri posto njezina teritorija.

Razlika možda zvuči mala, ali statistički je vrlo važna.

Podatak ipak izvrsno pokazuje koliko je talijanski turizam prostorno koncentriran i zašto destinacije poput Venecije, Rima i Firence imaju sve veći problem s prekomjernim turizmom.

Venecija je ekstreman primjer overtourisma

Posebno je zanimljiv primjer Venecije.

Prema TEHA analizi, područje Venecije čini približno 0,1 posto ukupne površine Italije, a privlačilo je oko 12 posto turističkih dolazaka u zemlji prema podacima na kojima je analiza temeljena. eventi.ambrosetti.eu

To je golema koncentracija ljudi na vrlo malom prostoru.

Upravo zato Venecija već godinama eksperimentira s različitim načinima upravljanja turističkim pritiskom, od reguliranja jednodnevnih posjetitelja do pokušaja rasterećenja najpoznatijih dijelova grada.

Problem nije samo broj turista. Problem je trenutak i mjesto na kojem se svi ti ljudi susreću.

Rim, Venecija i nekoliko gradova privlače ogroman dio turista

Koncentracija turizma nije nestala nakon pandemije. Naprotiv, Italija posljednjih godina obara turističke rekorde.

Prema konačnim podacima ISTAT a, Italija je 2024. godine ostvarila 139,6 milijuna turističkih dolazaka i čak 466,2 milijuna noćenja, što je najviša razina ikad zabilježena u službenoj statistici. Istat

Rim je iste godine ostvario više od 42,7 milijuna noćenja, Milano oko 14,1 milijun, a Venecija približno 13,3 milijuna noćenja. Istat

Još je zanimljiviji podatak da se u samo 50 turistički najposjećenijih talijanskih gradova i općina ostvarilo 197,4 milijuna noćenja, odnosno čak 42,3 posto svih turističkih noćenja u zemlji.

Drugim riječima, i noviji podaci potvrđuju istu priču. Turizam u Italiji i dalje je izrazito koncentriran.

Italija ima tisuće mjesta koja većina turista nikada ne vidi

Paradoks je u tome što je Italija upravo zemlja u kojoj bi turističke gužve teoretski bilo relativno jednostavno rasporediti na puno veći prostor.

Dok se milijuni ljudi kreću između Rima, Venecije, Firence, Milana, Napulja, Amalfijske obale i nekoliko najpoznatijih jezera, velik broj talijanskih regija ima mjesta koja su turistički gotovo nepoznata.

Molise je možda najpoznatiji primjer, ali slična mjesta postoje u Abruzzu, Basilicati, Calabriji, unutrašnjosti Sardinije, Marcheu, Umbriji, Pijemontu i brojnim drugim regijama.

Upravo su takva područja posljednjih godina sve zanimljivija putnicima koji žele lokalnu hranu, male gradove, prirodu i iskustvo Italije bez osjećaja da se nalaze u beskonačnom redu za istu fotografiju.

Što je overtourism i zašto postaje sve veći problem?

Overtourism ili prekomjerni turizam nastaje kada broj posjetitelja na određenom području postane toliko velik da počinje negativno utjecati na kvalitetu života lokalnog stanovništva, infrastrukturu, okoliš ili samo iskustvo posjetitelja.

Nije zato dovoljno gledati samo koliko neka država godišnje primi turista.

Puno je važnije pitanje gdje oni dolaze.

View this post on Instagram

A post shared by Silvia Taccone (@silvia_taccone)

ISTAT upravo zbog toga prati i turističku gustoću, odnosno broj turističkih noćenja po četvornom kilometru. U službenim podacima za 2024. godinu posebno visoku turističku gustoću bilježe mjesta poput Sorrenta, Cattolice, Lignano Sabbiadora, Riccionea, Caprija i drugih manjih izrazito turističkih destinacija.

Takvi pokazatelji ponekad bolje prikazuju stvarni pritisak turizma nego ukupni broj gostiju u državi.

Može li rješenje biti promocija manje poznate Italije?

Upravo bi raspoređivanje turističkih tokova prema manje poznatim destinacijama moglo postati jedan od najvažnijih turističkih izazova sljedećih godina.

Ako dio putnika koji trenutno bira najpoznatije gradove otkrije manje poznata mjesta, korist bi mogla biti višestruka. Poznate destinacije bile bi manje opterećene, dok bi turizam donosio prihod područjima koja ga danas imaju vrlo malo.

Za putnika bi rezultat mogao biti još zanimljiviji.

Jer Italija nije samo Kolosej, Trg svetog Marka, Duomo u Firenci i Amalfi.

Možda je upravo njezinih preostalih 96 posto teritorija najzanimljiviji dio priče.

Vezani članak: Puglia, kako isplanirati 4 savršena dana na jugu Italije – Domagoj Sever

Objava Nevjerojatan podatak o Italiji: 75% turističkih dolazaka koncentrirano je na samo 4% zemlje pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Danas je studio u Španskom upravo to.

Tijekom protekle godine u njemu su se mijesila tijesta, razvlačili štrukli, punili ravioli, pripremala azijska i marokanska jela, otkrivali novi okusi, nazdravljalo uz vino i pivo, a oko radnih stolova upoznavali su se ljudi koji se prije toga možda nikada nisu sreli.

Ponuda se stalno mijenja, ali filozofija ostaje ista: Hrana najbolje spaja ljude!

„Meni radionica nikada nije bila samo učenje recepata. Naravno da želim da ljudi nauče nešto novo, ali želim i da se opuste, razgovaraju, smiju i kući odu s osjećajem da su proveli nekoliko stvarno lijepih sati“, kaže Marina.

„Nastojim da budu u trenutku i uživaju svim čulima!“

Da je upravo to ono što ljudi traže, najbolje pokazuje činjenica da se mnogi vraćaju. Dolaze ponovno, ovaj put s prijateljima, partnerima ili obitelji, isprobavaju nove teme i stvaraju uspomene.

View this post on Instagram

A post shared by Tena Majstorović (@majstorovic_tena)

OD ROĐENDANA DO ŠKOLE KUHANJA

Posebno mjesto u protekloj godini zauzeli su kulinarski dječji rođendani.

Umjesto klasične proslave, djeca u Pričama jedne kuhače postaju mali kuhari. Sama pripremaju pizze, burgere, palačinke, istražuju okuse azijske kuhinje ili peku i ukrašavaju mini torte. Uče koristiti kuhinjske alate, surađivati, pratiti upute i napraviti nešto vlastitim rukama.

A onda sjedaju za stol i jedu ono što su sami pripremili.

Upravo je iz tog iskustva nastala i nova Mala škola samostalnosti u kuhinji, program kroz koji djeca ne uče samo recepte, nego razvijaju sigurnost i samostalnost u kuhinji.

„Najljepši mi je trenutak kada dijete na početku kaže: ‘Ja to ne znam’, a nekoliko sati kasnije samo napravi svoje jelo. Tada vidim da nismo naučili samo recept. Naučili smo dijete da može“, kaže Marina.

„Prvu smo školu samostalnosti u kuhinji pokrenuli netom prije početka školske godine, da olakšamo djeci i roditeljima svakodnevnicu, posebno preko tjedna kada su zatrpani obavezama. Također, želim da djeca budu samostalna prikladno svojoj dobi, da ne čekaju roditelje da im pripreme obrok ukoliko to mogu sami, da sudjeluju u kućanskim poslovima, posebno u kuhinji, te da cijele obitelji provode zajedničko vrijeme ne samo kada zajedno ručaju ili večeraju već i kada pripremaju obroke.“

View this post on Instagram

A post shared by Marina Obradović (@price_jedne_kuhace)

NOVA SEZONA, NOVI OKUSI

Nova sezona donosi brojne nove teme, ali i povratak nekih omiljenih radionica. Na rasporedu su cimet rolice, domaća tjestenina i ravioli, azijska i marokanska kuhinja, gljive i vino, jesenski okusi, štrukli i štrudle, kao i različite tematske radionice koje spajaju kuhanje, druženje i dobar provod.

Radionice su namijenjene svima, od onih koji tek otkrivaju veselje kuhanja do iskusnijih ljubitelja gastronomije.

View this post on Instagram

A post shared by Marina Obradović (@price_jedne_kuhace)

A mogu biti i drugačiji oblik druženja: rođendan za odrasle, večer s prijateljima, team building ili poklon osobi kojoj želite pokloniti nešto više od stvari. Jer upravo je to ono što Priče jedne kuhače žele pružiti – iskustvo koje se ne kupuje samo zbog onoga što ćete naučiti, nego zbog onoga kako ćete se osjećati dok to radite.

Možda ćete iz radionice ponijeti recept za savršene raviole ili ćete prvi put sami napraviti vučeno tijesto, a možda ćete otkriti da zapravo volite marokansku ili azijsku kuhinju ili da ste zapravo talent za dizana tijesta, samo to do sada niste znali.

A možda ćete upoznati nekoga s kim ćete se ponovno susresti na nekoj sljedećoj radionici.

Jer na kraju, ono čega se ljudi najčešće sjećaju nije samo ono što su skuhali. Sjećaju se ljudi, mirisa, smijeha, razgovora i osjećaja da su nekoliko sati bili negdje gdje im je bilo lijepo. I zato Priče jedne kuhače nastavljaju svoju priču kroz hranu koja najbolje spaja ljude!

View this post on Instagram

A post shared by Valentina | Tennis, Travel & Lifestyle (@valentina.balgavi)

ŠTO VAS OČEKUJE U PRIČAMA JEDNE KUHAČE?

DOMAĆA TJESTENINA
Od klasične tjestenine do raviola, uz praktičan rad i zajedničko uživanje u pripremljenom jelu.
OKUSI AZIJE
Popularni azijski okusi, tehnike i jela koja možete ponijeti u svoju kuhinju.
OKUSI MAROKA
Mirisni začini, tradicionalni okusi i upoznavanje jedne od najzanimljivijih svjetskih kuhinja.
GLJIVE I VINO
Jesenski okusi, zanimljiva jela od gljiva i druženje uz čašu vina.
VUČENA TIJESTA – ŠTRUKLI I ŠTRUDLE
Tradicija, domaći okusi i tehnike koje se prenose iz generacije u generaciju.
KULINARSKI DJEČJI ROĐENDANI
Kulinarski rođendani i programi kroz koje djeca uče kuhati, surađivati i postajati samostalnija.

PRIVATNA DRUŽENJA I TEAM BUILDING
Kuhanje kao drugačiji način druženja – za prijatelje, obitelji, tvrtke i posebne prigode.

Prethodni članak: Staza Sedam slapova, najfotogeničniji izlet u Istri – Domagoj Sever

Objava Priče jedne kuhače: mjesto gdje se kuha, uči i druži, a ljudi vraćaju. pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

View this post on Instagram

A post shared by Nevena Rendeli (@nevenarendeli)

Polazište staze smješteno je u mjestu Sveti Ivan, koje je udaljeno nekoliko kilometara od Buzeta. Preporuča se ostaviti automobil na besplatnom parkiralištu pored Istarske pivovare. Već od tog trenutka, putokazi vas vode prema rijeci Mirni, uvodeći vas u avanturu dugu oko 16 kilometara. Staza je kružna, a njezin obilazak traje između šest i osam sati, ovisno o tempu hodanja i pauzama za odmor te uživanje u prirodi. Idealno je krenuti iz Buzeta lijevom stranom rijeke, uz Mirnu prema istoku, jer ćete tada naići na slapove jedan za drugim, od prvog do sedmog, uz jasne oznake koje označavaju njihova imena i udaljenost do sljedećeg.

Sedam slapova kroz istarsku prirodu

Na samom početku staze susrećete slap Zagon, koji se spušta s pet metara visine u široko jezero. Slijedi slap Bačva, visok devet metara, koji je jedan od najspektakularnijih prizora na cijeloj ruti. Treći slap na stazi, Vela peć, visok 26 metara, najveći je div među slapovima, a proljeće je doba kada ovaj slap pokazuje punu snagu svojih voda. Iza njega dolazi Mala peć, slap koji je okružen strmim stijenama i oblikuje jezero. Zatim slijedi Kotli, peti slap i jedno od najpoznatijih mjesta na stazi. Ovdje rijeka stvara kotlaste udubine u kamenju, a staro naselje Kotli nudi konobu u kojoj možete uživati u istarskim specijalitetima. Šesti slap, Zelenšćak, poznat je po tome što je moguće hodati po njegovom krovu, dok zadnji slap, Grjok, završava spektakularnim jezerom širokim više od 35 metara.

View this post on Instagram

A post shared by kill-o-meters (@killometers.hr)

Između trećeg i četvrtog slapa nalazi se najzahtjevniji uspon na stazi, strma stijena Greben, koja je osigurana sajlama i užetom, zbog čega je važno biti oprezan. Ovaj segment obilaska je razlog zašto se preporuča krenuti smjerom od Buzeta lijevom obalom rijeke, jer je penjanje u tom smjeru sigurnije nego spuštanje. Zbog ovog uspona, obiteljima s malom djecom (ispod 6-7 godina) savjetuje se da planiraju izlet do jednog od ranijih slapova ili da budu spremni nositi djecu na tom zahtjevnom dijelu. Starija djeca koja vole hodanje, uz odgovarajuću obuću, mogu bez problema proći cijelu stazu.

Osim slapova, ruta također prolazi pored Napoleonovog mosta iz 19. stoljeća, napuštenih sela Kuhari i Benčići te ostataka rudnika ugljena između Zagona i Bačve, što dodatno obogaćuje povijesnu i kulturnu dimenziju izleta. Kotli i Kuhari oduševljavaju svojom arhitekturom: kamene kuće, stari mostovi i mlinovi prekriveni mahovinom pričaju priče o životu u unutrašnjosti Istre kroz stoljeća.

Obavezno napravite pripremu i isplanirajte izlet

Iako je staza Sedam slapova većinom lagana, priroda ovdje ne trpi improvizaciju. Nakon obilnih kiša, vodostaj rijeke Mirne može znatno porasti, a prijelazi preko kamenja postaju opasni ili čak nemogući. Stoga je prije polaska važno provjeriti stanje rijeke, a najtočnije informacije možete dobiti u Turističkoj zajednici Grada Buzeta. Najbolje vrijeme za obilazak staze je u ožujku, travnju i svibnju, kada slapovi bujaju i priroda je u najljepšem zelenilu, dok su rujan i listopad idealni za šetnju jer jesen boji šumu zlatnim tonovima. Ljeti, zbog niskog vodostaja, mnogi slapovi presuše, dok zimi i u rano proljeće rijeka često nabuja i prekine stazu.

View this post on Instagram

A post shared by DAVID MATKOVIĆ (dm PHOTO) (@davidmatkovicphoto)

Na stazi nije moguće nabaviti pitku vodu niti postoje trgovine, osim konobe u Kotlima, koja radi sezonski. Cijene pića u konobi su nešto više nego u drugim područjima, stoga se preporučuje ponijeti barem dvije litre vode i nešto hrane poput sendviča ili energetskih pločica. Za udobnost, korisno je ponijeti prostirku ili laganu deku za pauze na livadama ili kamenim zaravnima duž rute. Budući da signal mobilnih uređaja ponekad nestaje u kanjonima, dobro je unaprijed preuzeti GPS trag staze pomoću aplikacija poput Komoot, Wikiloc ili AllTrails.

Kako do staze Sedam slapova?

Iako je staza Sedam slapova vrlo popularna i tijekom sezone posjećuje je i do 2000 ljudi dnevno, zahvaljujući svojoj duljini i prostranosti lako je pronaći mirno mjesto za odmor i uživanje u prirodi. Do Buzeta je najjednostavnije doći automobilom, jer ne postoje direktne autobusne linije do početne točke staze. Ipak, do Buzeta možete brzo stići iz većih istarskih gradova poput Pule, Rovinja ili Rijeke, a od Rijeke je Buzet udaljen manje od sat vremena vožnje. Ulaz na stazu je besplatan, što je rijetkost za atrakcije ovakvog karaktera, a jasno postavljene oznake na svakom koraku olakšavaju orijentaciju i čine obilazak sigurnim, osobito ako se držite preporučenog smjera, iz Buzeta lijevom obalom rijeke Mirne.

Prethodni članak: Vodič kroz autentični Napulj i čarobnu obalu Amalfi – Domagoj Sever

Objava Staza Sedam slapova, najfotogeničniji izlet u Istri pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

To je ujedno i jedno od mojih omiljenih razdoblja za putovanja i fotografiranje po Hrvatskoj. U samo nekoliko sati vožnje možeš prijeći iz maglovitih šuma Gorskog kotara u jesenske vinograde Istre, prošetati uz Plitvička jezera ili završiti dan uz more bez ljetne vreve. Ako tražiš gdje otići u Hrvatskoj u jesen, izdvojio sam sedam mjesta koja vrijedi posjetiti zbog prirode, hrane, atmosfere i, naravno, dobrog kadra.

1. Gorski kotar – kraljevstvo boja i šumskih delicija

Gorski kotar u listopadu izgleda kao iz bajke. Posjeti Risnjak, Lokve i Delnice, a u lokalnim restoranima kušaj juhe od vrganja, domaći kruh i gulaš od divljači. Jesenska magla i šumski mir pružaju savršenu pozadinu za tvoje fotografije.

2. Istra – tartufi, masline i more

Jesen u Istri znači sezonu tartufa. Uputi se u Motovun ili Buzet i probaj fettuccine s crnim tartufima. U obalnim gradovima poput Rovinja uživaj u maslinovom ulju novog uroda i mirnoj šetnji uz more.

3. Slavonija – mirisi vinograda i domaća toplina

Slavonija u jesen miriše na vino, šljive i pečene paprike. Posjeti vinarije u Kutjevu, Đakovu ili Baranji. Jesenska gastronomija ovdje uključuje čobanac, fiš, šaran na rašljama i domaći kruh iz krušne peći.

4. Zagorje – dvorci, termalni izvori i štrukli

Vožnja brežuljcima Zagorja u jesen je čisti zen. Nakon šetnje kroz dvorac Trakošćan, opusti se u termama i probaj zagorske štrukle. Ova regija nudi savršen spoj opuštanja i tradicije.

5. Unutrašnja Dalmacija – okusi juga bez gužvi

I dok se obala polako smiruje, unutrašnja Dalmacija oživljava. U Imotskom i Sinju kušaj domaće sireve, pršut i janjetinu. Jesenski dani ovdje su idealni za vožnju biciklom i istraživanje vinograda.

6. Lika i Plitvička jezera – prirodna čarolija boja

Plitvice u jesen su čista magija. Magla, slapovi i jesenje lišće stvaraju scenografiju koja izgleda nestvarno. Nakon obilaska, stani u Korenici ili Rakovici i uživaj u domaćem varivu ili janjetini.

7. Otoci – mir, vino i povratak prirodi

Otoci Lošinj, Lastovo ili Brač u jesen nude potpuni mir. Restorani rade u polusezoni, a lokalci imaju više vremena za priču. Idealno za digitalni detoks i inspiraciju za nove fotografske projekte.

Jesen u Hrvatskoj nije samo godišnje doba, to je stanje uma. Vrijeme kada se putuje sporije, jede bolje i doživljava dublje. Ako planiraš svoje sljedeće putovanje, uzmi fotoaparat i kreni istražiti Hrvatsku dok je u svom najtoplijem ruhu, onom jesenskom.

Kad bih morao birati samo jedno godišnje doba za putovanja po Hrvatskoj, jesen bi bila vrlo visoko na listi. Ima dovoljno sunca za izlete, dovoljno boja za fotografiranje i dovoljno dobre hrane da se svaki vikend vrlo lako pretvori u mali road trip.

Najbolji dio je što za dobar jesenski izlet često ne treba planirati tjednima unaprijed. Nekad je dovoljno pogledati prognozu, sjesti u auto i krenuti prema mjestu koje u listopadu ili studenom izgleda potpuno drukčije nego usred ljeta. Gorski kotar, Plitvice, Istra, Zagorje, Slavonija ili neki od dalmatinskih otoka nude sasvim različite verzije jeseni, a upravo je u tome najveća čar.

Ako tražiš ideju za vikend u Hrvatskoj ove jeseni, moj savjet je jednostavan. Nemoj čekati savršeno vrijeme ni savršen plan. Odaberi jedno mjesto s ove liste, napuni baterije fotoaparata i kreni. Jesen je kratka, a najbolji prizori obično traju još kraće.

Ako voliš spoj fotografije i putovanja, pogledaj i akcijski tjedan na Plitvičkim jezerima I ove jeseni promotivni tjedan Nacionalnog parka Plitvička jezera – Domagoj Sever

Objava Gdje otići u Hrvatskoj u jesen? 7 najljepših destinacija za jesen 2026. pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Vino može biti razlog dolaska, ali ono što gosta zadržava i vraća destinaciji mnogo je šire od same čaše vina. Ljudi, priča, prostor, lokalna baština i iskustvo koje se oko vina gradi danas postaju jednako važan dio vinskog turizma. Jedan je to od zaključaka panela „Kako vino postaje razlog putovanja? – Od vinske baštine do turističkog proizvoda kroz projekt InterWine“, održanog u Vinariji Dobra Berba u Svetoj Jani, u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije, vodećeg partnera projekta InterWine.

Panel je okupio predstavnike turističkog, vinarskog, razvojnog i kulturnog sektora, ali i generaciju koja bi upravo takve turističke proizvode u budućnosti mogla stvarati i predstavljati gostima. U razgovoru su sudjelovali Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, Saša Štula, vlasnik Vinarije Dobra Berba, Tomislav Komanović iz Razvojne agencije Zagrebačke županije te Liljana Omerzu iz Posavskog muzeja Brežice, slovenskog partnera projekta InterWine.

Posebni gosti panela bili su učenici prvih razreda Hotelijersko-turističke škole Zagreb, koji su razgovor pratili u sklopu terenske nastave. Susret se vrlo brzo pretvorio u otvoren razgovor o tome kako turistički proizvod zapravo nastaje, od ideje i ulaganja do rada s gostima, promocije i stvaranja iskustva zbog kojeg će se netko poželjeti vratiti.

U središtu razgovora bilo je pitanje što današnji gost očekuje kada dođe u vinsku destinaciju. Panelisti su se složili da klasična degustacija sve češće postaje tek polazišna točka. Gost želi upoznati ljude koji stoje iza proizvoda, razumjeti prostor u kojem vino nastaje, kušati lokalnu gastronomiju i doživjeti priču koju ne može jednostavno ponoviti negdje drugdje.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je kako se posljednjih godina mijenja i način na koji destinacije promišljaju vino kao turistički proizvod.

„Vino samo po sebi ima veliku vrijednost, ali za turizam je ključno sve ono što oko njega možemo povezati ljude, krajolik, gastronomiju, baštinu i autentične priče prostora. Gost danas ne želi samo kušati vino, nego želi znati gdje je došao, tko ga dočekuje i što upravo to mjesto čini posebnim. Zato kroz Via Vino, ali i kroz projekt InterWine, želimo stvarati iskustva koja povezuju različite dionike i gostu daju razlog da ostane dulje, upozna više i ponovno se vrati“, poručila je Alilović.

Iz perspektive vinara, Saša Štula govorio je o tome kako vinarija mora istodobno ostati mjesto proizvodnje i biti spremna otvoriti vrata gostu. Upravo zato sve veću važnost imaju događanja, povezivanje vina s gastronomijom i drugim sadržajima te suradnje koje privlače i novu publiku. Zaključak je bio da razvoj turističkog dijela ne znači pretvaranje svake vinarije u klasičnu turističku atrakciju, nego pronalaženje modela koji odgovara njezinu karakteru i čuva autentičnost.

S razvojne strane Tomislav Komanović otvorio je pitanje što je potrebno da bi dobra ideja postala održiv turistički proizvod. Osim ulaganja i infrastrukture, naglasak je stavljen na ljude i suradnju, projekte koji mogu otvoriti prostor za razvoj, ali i potrebu da sadržaji nastave živjeti nakon završetka projektnog razdoblja.

Prekograničnu perspektivu u razgovor je unijela Liljana Omerzu iz Posavskog muzeja Brežice. Kulturna baština pokazala se kao važan dio vinske priče jer vino ne govori samo o proizvodnji, nego i o povijesti kraja, običajima, arhitekturi i načinu života. Upravo je projekt InterWine primjer kako se kroz suradnju Hrvatske i Slovenije vino može povezati s kulturnom baštinom i turističkim sadržajima te gostu ponuditi razlog da tijekom jednog putovanja upozna obje strane granice.

Posebno zanimljiv dio susreta bilo je uključivanje učenika Hotelijersko-turističke škole Zagreb u raspravu. Budući da je riječ o učenicima prvih razreda, osim tema vinskog turizma posebno ih je zanimao profesionalni put panelista, kako su došli do poslova koje danas rade, što su učili kroz karijeru i koliko je njihov današnji posao rezultat planiranog puta, a koliko prilika koje su se otvarale tijekom godina.

Upravo je taj dio razgovora pokazao koliko je turizam široko područje koje povezuje poduzetništvo, komunikaciju, kulturu, regionalni razvoj, proizvodnju i ugostiteljstvo te učenicima približio različite mogućnosti njihova budućeg profesionalnog razvoja.

Nakon panela domaćin Saša Štula poveo je učenike kroz Vinariju Dobra Berba i proizvodni dio vinarije, gdje su imali priliku vidjeti i onu stranu vinskog turizma koja gostu često ostaje „iza kulisa“. Tako je razgovor o turističkom proizvodu završen ondje gdje cijela vinska priča zapravo počinje, u proizvodnji i svakodnevnom radu vinarije.

Panel je održan u okviru projekta InterWine, prekograničnog projekta Hrvatske i Slovenije koji povezuje vinarstvo, vinogradarstvo, kulturnu baštinu i turizam s ciljem stvaranja zajedničkog turističkog proizvoda i snažnijeg povezivanja dionika s obje strane granice. Turistička zajednica Zagrebačke županije vodeći je partner projekta.

Današnji panel u Vinariji Dobra Berba ujedno je bio uvod u Via Vino vikend u Svetoj Jani. Festivalski dio, koji je prvotno bio predviđen za subotu, 10. listopada, zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta održat će se u nedjelju, 11. listopada, od 12 do 22 sata. Posjetitelje očekuje nastavak priče o vinu, ljudima i prostoru kroz opušteniji festivalski format u ambijentu Dobre Berbe.

Projekt InterWine provodi se u okviru Programa Interreg Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027., a sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.

Prethodni članak: Prvakinja svijeta nedodirljiva i drugog dana u Ciboni, sutra veliko finale 10. Aura Cupa – Domagoj Sever

Objava InterWine spojio stručnjake i buduće turističke profesionalce u razgovoru o budućnosti vinskog turizma pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.