Domagoj Sever

Palagruža, najudaljeniji hrvatski otok na kojem i danas caruju tišina i vjetar

2026-06-03T09:33:00Z

Palagruža nije otok na koji ćete se slučajno uputiti. Smješten gotovo na pola puta između hrvatske i talijanske obale, taj usamljeni otok usred Jadrana često je više ideja nego destinacija, točka na karti koju poznaju pomorci, znanstvenici i zaljubljenici u prirodu.

View this post on Instagram

A post shared by Zaboravljena_Dalmacija (@zaboravljena_dalmacija)

Ipak, za one koji do njega stignu, Palagruža ostaje urezana u pamćenje. Njezin je pejzaž oštar, goli kamen obrastao rijetkom vegetacijom, vjetar koji nikad posve ne staje, i more koje sa svih strana šumi drugačije. Nema ni stalnih stanovnika, ni trgovina, ni luke u klasičnom smislu. Samo svjetionik, izgrađen 1875. godine na najvišoj točki otoka, i dvojica svjetioničara koji se izmjenjuju u smjenama od po dva tjedna.

Ovdje ne dolaziš slučajno

Do Palagruže se može stići samo uz posebnu dozvolu i povoljne vremenske uvjete, najčešće iz Komiže na Visu, i to brodom Lučke kapetanije ili u sklopu rijetkih organiziranih izleta kad more to dopusti. Izleti se brzo popune, jer svaki termin ovisi o prognozi. Otok nema pristanište, pa se često iskrcava gumenjacima, a onda se penje uskim stazama do svjetionika.

No trud se isplati. Pogled s Palagruže jedno je od onih mjesta koje očara na prvi pogled. S jednog kraja vidi se hrvatska pučina, s drugog, u daljini, talijanska obala. I ništa drugo.

Palagruža je prirodni fenomen i arheološko blago. Još u antičko doba bila je poznata kao Pelagosa, a na njoj je, prema mitovima, boravio i Diomed, grčki junak iz Ilijade. Pronađeni su brojni arheološki ostaci, od ilirskih i rimskih tragova do ostataka ranokršćanske crkve. Na susjednom otočiću Galijula, najjužnijoj točki hrvatskog teritorija, pronađeni su i grčki natpisi.

Otok je i botanički i zoološki dragocjen. Dom endemične biljke astrologa palagruškog i stanište jedne od posljednjih kolonija glodavca mišarka, koji ne živi nigdje drugdje na svijetu. Tu se gnijezde i brojne ptice, a more je podvodno carstvo koralja, školjki i riba.

View this post on Instagram

A post shared by Croatia Full Of Life (@croatiafulloflife)

Svjetionik kao jedina kuća

Svjetionik na Palagruži više je od zgrade. To je jedini trag stalne ljudske prisutnosti, a svjetioničari koji ondje borave znaju što znači biti istinski sam. Oni čuvaju ritam otoka, održavaju svjetlo koje se vidi na više od 20 nautičkih milja i paze na red na mjestu gdje ga nitko ne nadzire osim prirode.

Za razliku od drugih svjetionika, ovaj nije moguće unajmiti za turistički boravak. Palagruža je pod posebnom zaštitom, i to je dio njezine čarolije. Ostaje divlja, sama i netaknuta.

Na Palagruži nećete pronaći barove, suvenire ni terase s pogledom. Ali ćete naći trenutke koji su danas rijetki. Pravu tišinu, pogled bez signala, i osjećaj da ste na rubu nečega velikog. Možda baš zato o otoku i dalje kruže mitovi i priče.

Prethodni članak: Znate li da u Hrvatskoj postoji strukovna škola koja je i turistička atrakcija? – Domagoj Sever

Objava Palagruža, najudaljeniji hrvatski otok na kojem i danas caruju tišina i vjetar pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Poljska jela koja će vas oduševiti

2026-06-01T16:17:57Z

Planirate li posjetiti Poljsku, ostavite jako puno vremena za upoznavanje njihove gastronomije. Poljska jela oduševit će vas posebno ako ste gurman čija nepca i želudac toleriraju jaču hranu.

Poljska gastronomija temeljena je prvenstveno na kombinaciji slavenskih zemalja. Velik utjecaj na formiranje tradicionalnog poljskog stola imale su njezine susjedne zemlje, ali osjeti se tu i srednjovjekovni utjecaj talijanske i francuske kuhinje. Nedavni posjet Varšavi otvorio je vidike na potpuno novu generaciju kuhara. Oni tradicionalnu poljsku kuhinju sada prilagođavaju samo toliko da bude jednostavnija i brža u pripremi, s obzirom na ubrzani ritam života. U svakom slučaju, pripremite se na juhe šarenih boja, okusa i mirisa. Jelima baziranim na krumpiru, vrhnju, mesu, jajima i jabukama. Jabuke često možete naći u svemu; od predjela, glavnih jela, do raznih deserata, pića, što ne čudi, jer Poljska je drugi najveći proizvođač jabuka na svijetu. Koja su me jela najviše oduševila pogledajte u nastavku.

SMALEC

Smalec je u Poljskoj vrlo često predjelo, zapravo više namaz, najsličniji našem međimurskom specijalitetu zvanom Meso z tiblice. Staro tradicionalno jelo iz doba kad nije bilo hladnjaka, pa se meso čuvalo u svinjskoj masti kako se ne bi pokvarilo. Poslužuje se uz kisele krastavce i kruh na Koji se smalec namaže.

Smalec – “Poljska jela koja će vas oduševiti”

BEFSZYK TATARSKI

Tatarski biftek jedno od popularnijih jela u Poljskoj. Gotovo da nećete naći restoran koji ga nema u ponudi. za mnoge, priprema tatarskog bifteka više je od jela, to je svojevrstan ritual, kod kojega je najvažnije odabrati kvalitetan komad junećeg bifteka. Ipak se jede sirov. Priprema i prezentacija, posebno ako sve radite pred gostima daje posebnu notu, a potom i dobar odabir i omjer ostalih sastojaka. Uz meso, tu je žumanjak, sol, papar, kiseli krastavci, luk. Poslužuje se najčešće uz maslac i tostirani kruh, ali može.

Puno je legenda o nastajanju tatarskog bifteka, no većina nije potvrđena. U moru legendi ona koja najviše ima veze s Poljskom objašnjava kako je jelo je dobilo ime. Legenda kaže po Tatarima (Mongolima), nomadskim konjanicima koji su često harali Poljskom. Tatari su stavljali sirovo meso ispod sedla kako bi omekšalo, a kasnije ga rezali i jeli sirovo jer nisu imali vremena stati i kuhati ga.

Befszyk tatarski

CHLODNIK

Poljska kuhinja bogata je raznim juhama, pa ih tako nalazimo u varijantama toplih i hladnih, raznih okusa, a jedna koja nas je osim okusom oduševila bojom jest upravo chlodnik. Poljska tradicionalna juha od cikle koja se poslužuje u hladnoj varijanti i obavezno uz tvrdo kuhao jaje. Idealna je za vruće ljetne dane, lagana i osvježavajuća. Ovdje će vas na prvu privući boja. Svjetlo ružičasta juha, boja koja je toliko proljetna da nećete moći ostati ravnodušni bez obzira jeste li ljubitelj hladnih juha i cikle ili niste. Nakon duge zime ova je ružičasta ljepotica praznik za oko i nepce.

Chlodnik – “Poljska jela koja će vas oduševiti”

PIEROGI

Radi se o vjerojatno najprepoznatljivijem poljskom jelu. Na sam njihov spomen mnogi znaju da se radi o jelu koje je slično talijanskim raviolima, a mogu se pripremiti u slatkoj ili slanoj verziji.
Mogu biti punjeni sa sirom, mesom, krumpirom, kobasicama, nadjevom od svježeg voća, kupusom… Varijacija na temu ima onoliko koliko vam mašta dopušta. OVDJE možete pogledati kako se rade pierogi.

Pierogi

GOLABKI

Još jedno jelo koje je vrlo slično našoj zimskoj kuhinji. Golabki su nešto poput sarme kod nas. Od mljevenog mesa (govedina ili svinjetina), pancete, luka, češnjaka, riže i začina napravi se smjesa koja se omota u kupus, peče se u pećnici oko sat vremena i pred kraj se dodatno prelije umakom od rajčice.

Golabki – “Poljska jela koja će vas oduševiti”

KARTACZE

Kartacze (Cepelinai) je poljsko nacionalno jelo iako puno popularnije u Litvi, čiji je glavni sastojak krumpir. Radi se o okruglicama od krumpira punjenih začinjenim mljevenim mesom i prilično su velike. Otprilike duplo veće od knedli i izduženijeg oblika. Oblikom nalikuje na cepelin, po čemu je zapravo i dobilo ime. Zbog sličnosti okruglica i zračnog broda jelo je nazvano po njegovom tvorcu Ferdinandu von Zeppelinu.
Okruglice su dakle dosta velike, poslužuju se sa slaninom, svinjskim kožicama i umakom od vrhnja, a prije toga kuhaju se u slanoj vodi.

Kartacze

PACZKI

Jedan od najpopularnijih deserata u Poljskoj, dobro poznat i nama, posebno u doba poklada. Krafne, kraljice dizanog tijesta koje i Poljaci najčešće pune nadjevom od šljiva, marelica, šipka, jagoda, malina ili pak slatkog sira.
Neki ih uopće ne nadijevaju, već ih jednostavno prije posluživanja posipaju šećerom u prahu ili pak otopljenim šećerom. Paczki jednostavno moraju biti jako slatki.

Paczki

SEKACZ

Ovaj desert pomalo je zaboravljen u Poljskoj, iako se radi o jednom od najstarijih recepata. Uz Poljsku sekacz je nacionalno jelo i u Litvi te Bjelorusiji, što ne čudi na ranije spomenuti utjecaj drugih zemalja na gastronomiju. Također jedna od onih stvari koje vas na prvu osvoje svojim neobičnim izgledom. Desert je zapravo smjesa brašna, jaja, soli, šećera, vanilije i maslaca. Kad još čujete kako se priprema, instantno se lansirate u prošlost uz djeda ili baku koji pored vatre okreću desert s ražnja. Sekacz se naime priprema od gustog tijesta koje se više puta izlijeva na rotirajući ražanj. Kolač se polako peče na otvorenoj vatri (što je više tradicionalno) ili u pećnici. Tijekom pečenja kremasto tijesto od jaja polako curi sa strane stvarajući prepoznatljiv oblik ove slastice.

Sekacz

Članak je napravljen u suradnji s Veleposlanstvom Republike Poljske u Zagrebu.

Objava Poljska jela koja će vas oduševiti pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Jednostavan recept za ukusne tripice

2026-05-30T10:54:38Z

Špek fileki, tripice, vampi, dropci, škembići, jelo koje se priprema od očišćenog želuca (goveda, janjca, koze, svinje, divljači…) i izaziva ili obožavanje ili negodovanje. Moram biti iskren i priznati da su tripice bile jedno od rijetkih jela koje za koje sam i sam govorio da nisam obožavatelj, sve do nedavno.

Prije par godina u Starom Gradu na otoku Hvaru prijatelj Neno Šoljan iz Jurinog podruma napravio je tripice od grdobine i oduševio sam se morskom verzijom ovog jela. Nisam ni znao da se mogu pripremati tripice od neke ribe i naučio sam da za pripremu sličnog jela trebaju primjerci ribe veći od dvadesetak kila.

Tripice od grdobine – Jurin podrum/Stari Grad

Sam ih nikada nisam kuhao do danas, jer su mi još kao djetetu ušle u sjećanje kao jelo koje baš i ne miriši dobro i bile su mi neopravdano odbojne. Dobra je vijest da se tripice prodaju u pravilu očišćene, bijele, narezane, polu kuhane i gotovo bez mirisa, te spremne za daljnje kuhanje. U nastavku vam donosim jednostavan i brz recept za ukusne tripice kojem ćete se uvijek rado vraćati.

“Jednostavan recept za ukusne tripice”

SASTOJCI:

500 g junećih tripica (očišćenih, prokuhanih i narezanih)

malo suncokretovog ulja ili masti za dinstanje

100 g nasjeckanog suhog dimljenog špeka

3 glavice luka

3 – 5 češnja češnjaka

300 – 500 ml temeljca (ili vode od kuhanja tripica)

1 dcl crnog vina

3 žlice koncentrata rajčice Podravka

1 žličica Vegeta Maestro slatke mljevene paprike

prema želji Vegeta Maestro ljute mljevene paprike

3 Vegeta Maestro lovorova lista

Vegeta Maestro morska sol

Vegeta Maestro papar

2 žlice krušnih mrvica

jedna žlica Vegete

Vegeta Maestro peršin

kriška limuna

“Jednostavan recept za ukusne tripice”

PRIPREMA:

Polukuhane i očišćene tripice kuhajte oko 15-20 min u kipućoj vodi.

Na malo suncokretovog ulja ili masti prodinstajte luk, češnjak i suhi dimljeni špek.

Zatim dodajte tripice koje ste ocijedili od vode u kojoj su se kuhale (vodu ne baciti jer se njom podlijeva dok se kuha).

Dinstanim tripicama dodati crno vino, koncentrat od rajčice, sol, papar, slatku papriku, ljutu papriku, Vegetu, lovor list, te krušne mrvice i dolijati ostatak vode od kuhanja ili temeljca.

Kuhati tripice uz miješanje oko 30-40 min dok ne omekšaju i dok se ne dobije umak željene gustoće i na kraju dodajte krišku limuna.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Jelo je kuhano u suradnji sa Podravkom i Restoranom Piccolo

Kontakt – Domagoj Sever “Jednostavan recept za ukusne tripice”

Objava Jednostavan recept za ukusne tripice pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

GRIN Fest 2026 u Dugoj Resi: ljeto uz Mrežnicu koje se ne propušta

2026-05-30T08:00:16Z

GRIN Fest 2026 vraća se u Dugu Resu i donosi ljetni program koji spaja ono najbolje od toplih lipanjskih dana: glazbu, sport, prirodu, obiteljsku zabavu, druženje i nezaboravnu atmosferu uz Mrežnicu. Od 19. do 28. lipnja 2026., Amfiteatar Duga Resa postaje središte događanja za sve koji žele uživati u ljetu na otvorenom.

Smješten u gradu koji živi uz rijeku, zelenilo i dobru energiju, GRIN Fest nije samo još jedna manifestacija u kalendaru. To je festival koji okuplja različite generacije, povezuje lokalnu zajednicu i posjetiteljima nudi razlog više da Dugu Resu dožive kao pravo ljetno odredište. Bilo da dolazite zbog koncerata, sportskih utrka, programa za djecu, gastro ponude ili jednostavno zbog večernjeg druženja na otvorenom, GRIN Fest Duga Resa 2026 donosi sadržaj za svakoga.

Posebna čar festivala je u njegovoj lokaciji. Blizina Mrežnice, opuštena atmosfera i program koji se prirodno nadovezuje na identitet Duge Rese stvaraju događaj koji ima i festivalsku energiju i lokalnu toplinu. Upravo zato GRIN Fest privlači posjetitelje koji traže više od klasičnog izlaska, traže doživljaj, uspomenu i ljeto koje se pamti.

Ovogodišnji program donosi koncerte, sportske aktivnosti poput Grin Runa 2026 i Grin Traila, dječje sadržaje, radionice, kvizove, eko akciju, nastupe, sajmove i bogatu gastro ponudu. Umjesto da se program samo pogleda, GRIN Fest se živi: kroz navijanje, ples, smijeh, druženje i boravak u prirodi.

Za ljubitelje glazbe, festival donosi večeri pod otvorenim nebom i nastupe koji će napuniti Amfiteatar dobrom atmosferom. Za rekreativce i sportaše tu su utrke koje povezuju kretanje, prirodu i zajedništvo. Za obitelji s djecom pripremljeni su sadržaji koji GRIN Fest čine odličnim izborom za zajednički izlazak. A za sve one koji vole Dugu Resu i Mrežnicu, ovo je prilika da grad dožive u njegovom najživljem ljetnom izdanju.

GRIN Fest 2026 u Dugoj Resi dio je priče koja pokazuje koliko kontinentalna Hrvatska može biti atraktivna ljeti. Dok mnogi razmišljaju samo o moru, Duga Resa nudi drugačiji, autentičan i jednako privlačan ljetni doživljaj uz rijeku, prirodu, glazbu i ljude.

Ako planirate lipanjske izlete, vikend druženja ili večernje izlaske na otvorenom, GRIN Fest svakako vrijedi upisati u kalendar. Program je dovoljno raznolik da privuče sve generacije, a atmosfera uz Mrežnicu daje mu poseban šarm koji se teško može kopirati.

Vidimo se od 19. do 28. lipnja 2026. u Amfiteatru Duga Resa – uz Mrežnicu, dobru energiju i ljeto kakvo želiš.

Vezani članak: Gdje jesti uz Mrežnicu – tri sigurne adrese za savršen ručak – Domagoj Sever

Objava GRIN Fest 2026 u Dugoj Resi: ljeto uz Mrežnicu koje se ne propušta pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Tražite aktivan odmor u prirodi? Mrkopalj bi vas mogao iznenaditi

2026-05-29T14:02:11Z

Gorski kotar zadnjih godina sve više privlači putnike koji traže aktivan odmor, prirodu i autentične destinacije izvan najpoznatijih turističkih ruta. Posebno tijekom ljeta, kada visoke temperature i gužve na obali mnoge potiču na potragu za svježijim i mirnijim odredištima, goranski kraj postaje zanimljiva alternativa klasičnom odmoru.

Chalet Dream Sky Mrkopalj

Među mjestima koja se posebno ističu nalazi se Mrkopalj, malo planinsko mjesto okruženo šumama, livadama i brojnim stazama. Zahvaljujući svom položaju u srcu Gorskog kotara, Mrkopalj je odlična polazišna točka za istraživanje prirodnih ljepota ovog kraja, ali i mjesto na kojem se lako usporava tempo i uživa u boravku na otvorenom.

Upravo se ovdje nalazi Chalet Dream Sky, drvena kuća za odmor smještena na rubu šume i visoko iznad doline. Okružena zelenilom i udaljena od prometnih cesta, pruža potpuni mir i privatnost, a pogled s terase jedan je od detalja koji gosti najčešće izdvajaju nakon boravka.

Chalet Dream Sky Mrkopalj

Kuća je namijenjena za do četiri osobe te je prilagođena parovima, obiteljima i svima koji žele nekoliko dana provesti u prirodi. Gostima su na raspolaganju velika terasa s vanjskim jacuzzijem, vanjski roštilj, dječji kutak i društvene igre, dok velike staklene stijene dnevnog boravka brišu granicu između interijera i prirode.

Jedna od najvećih prednosti Chalet Dream Skyja svakako je njegova lokacija. U neposrednoj blizini nalaze se Čelimbaša i Zagmajna, omiljene lokacije za šetnje i rekreaciju, dok se do Bjelolasice, najviše planine Gorskog kotara, stiže za svega nekoliko minuta vožnje.

Chalet Dream Sky Mrkopalj

Ljubitelji planinarenja mogu istražiti i Bijele i Samarske stijene, jedan od najimpresivnijih prirodnih rezervata u Hrvatskoj, dok će oni koji traže laganije izlete uživati u posjetu Begovom Razdolju, najvišem naseljenom mjestu u Hrvatskoj. U nešto široj okolici nalaze se i Kamačnik, Lokvarsko jezero te Nacionalni park Risnjak, zbog čega je svaki dan moguće ispuniti novom avanturom.

Zahvaljujući spoju udobnog smještaja, prirode i izvrsne lokacije za istraživanje regije, Chalet Dream Sky predstavlja idealnu bazu za upoznavanje Gorskog kotara tijekom svih godišnjih doba, a posebno tijekom ljeta kada ovaj kraj pokazuje svoje najzelenije i najmirnije lice.

Rezervacije: info@dream-chalets.com ili na broj 099 3023 555

Službena web stranica / Instagram profil
Facebook profil

Prethodni članak: Doživite Susak, pješčani otok na kojem kao da je vrijeme stalo – Domagoj Sever

Objava Tražite aktivan odmor u prirodi? Mrkopalj bi vas mogao iznenaditi pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Doživite Susak, pješčani otok na kojem kao da je vrijeme stalo

2026-05-28T08:45:57Z

Otok duge tradicije, najkraćih narodnih nošnji u Europi, na kojem kao da je vrijeme stalo. Otok je to i mira, bez buke, poznat po svom zlaćanom pijesku, ali i vinogradima koji su nekada prekrivali gotovo cijeli otok. Sve je to Susak, kvarnerski otok koji se smjestio zapadno od Lošinja. Neotkriveni biser Kvarnera odlična je destinacija za jednodnevni izlet te bijeg od gradske vreve pretrpanih turističkih mjesta.

Na Susak možete stići iz dva smjera, Malog Lošinja i Rijeke. Brodska linija vozi iz Malog Lošinja, a katamaran iz oba grada. No, ipak na otoku ćete vidjeti najviše izletničkih brodova jer je Susak idealna destinacija za jednodnevni izlet. Malen, nerazvikan otok oduševit će vas ljepotom i mirom, no kada dođete tamo zabravite na turističke sadržaje koje ste navikli vidjeti u popularnijim jadranskim mjestima ili većim otocima. Susak je gotovo turistički neotkriven i to je njegova čar. Kada ste na Kvarneru, obavezno krenite put Suska ako želite osjetiti dašak nekog starog vremena.

Susak nazivaju i otokom pijeska jer je cijeli otok načinjen od žućkastog pijeska koje su nosili vjetrovi. Otok od pijeska dom je prekrasnih uvala i plaža, od kojih je najpoznatija Špjaža koja je dobila ime po naselju u kojem se nalazi. Na cijelom otoku postoje samo dva naselja. Jedno je Donje selo, i u njega ćete stići kada dolazite brodom jer je to i jedina otočka luka, te ga mještani nazivaju Špjaža. Do Gornjeg sela, udaljenog tek stotinjak metara, dolazi se kamenim krivudavim stepenicama. Cijeli otok prekriva trstika vinove loze, te ćete prolazeći i tim stepenicama vidjeti mnogo trske. Otok ima puteljke, no nema cesta. Ako planirate razgledavati otok, zaboravite na automobile jer na Susku ih nema. Susak možete razgledavati biciklom, pješice ili istraživati uvale brodićem. Površina otoka je 3,8 četvornih kilometara te ga je moguće u potpunosti prehodati.

Suščanima je glavno sredstvo kretanja karijola. Male tačke vidjet ćete na svakom koraku, a nemojte se začuditi ako na nekima vidite ime i adresu vlasnika ili broj jer je to njihova lokalna registracija.

Iako je većina lokalnog stanovništva emigrirala u Sjedinjene Američke Države tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća, Suščani jako drže do svoje tradicije. Još od 1985. godine svake zadnje nedjelje u srpnju na Susku se održava Dan iseljenika. Vrijeme je to kada se na otoku skupe njegovi iseljenici, njihovi potomci i domaće stanovništvo. Nekoliko dana oko tog događaja otok je prepun, pa ako ne želite biti u gužvi, odgodite svoj put na neki drugi dan.

Susak je poznat po svojim narodnim nošnjama, ali i arhaičnom govoru koji je i zaštićeno pokretno kulturno dobro. Iako govore čakavicom, za Suščane kažu da ih nekada ne razumiju ni stanovnici okolnih otoka.

View this post on Instagram

A post shared by Objemi Hrvaško (@objemihrvasko)

Na Susku, osim oko Dana iseljenika, vlada mir i tišina. Danas na cijelom otoku živi tek 142 stanovnika, a masovni turizam na Susku ne postoji. Kako je otok geografski fenomen i kao takav zaštićena spomenička baština, na otoku nije dozvoljena gradnja nećete ovdje vidjeti nagurane i velike kuće. Ako na Susku ostajete duže od jednog dana, smještaj ćete naći u privatnim kućama i apartmanima, vilama te malim obiteljskim hotelima kojih je tek nekoliko na otoku.

Susak je otok na kojem je jedna plaža ljepša od druge. Uvale se nalaze duž cijelog otoka i možete biti sigurni kako na plaži nećete naići na gužvu. Ne znate li koju uvalu odabrati ili iz kojeg smjera krenuti, najbolje je upitati lokalce jer oni poznaju svaki puteljak ovog jedinstvenog jadranskog otoka.

Tekst: Viktorija Macukić, Kontakt – Domagoj Sever

Objava Doživite Susak, pješčani otok na kojem kao da je vrijeme stalo pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Pera iz Novog Marofa: starinski kolač od sira koji miriše na krušnu peć i djetinjstvo

2026-05-26T15:59:24Z

Kad se u novomarofskom kraju spomene pera, ne govori se samo o jelu. Govori se o mirisu krušne peći, tanko razvučenom tijestu, domaćem siru, vrhnju, kukuruznom brašnu i običaju koji se prenosio s koljena na koljeno. Ovaj starinski kolač, osobito vezan uz Mađarevo i okolicu Novog Marofa, danas se sve češće vraća na stolove kao gastronomski simbol kraja. Pera je starinski kolač mađarevskog kraja koji sve više dobiva na popularnosti, a manifestacija posvećena peri okuplja posjetitelje u okolici Novog Marofa.

Što je pera?

Najjednostavnije se može opisati kao tradicijski posni kolač ili slana pita s nadjevom od sira. Njezina posebnost je u kontrastu između vrlo tankog tijesta i bogatog, kremastog nadjeva. Prema zapisu pera se priprema s nadjevom od svježeg kravljeg sira, jaja, kiselog mlijeka, kukuruznog brašna, vrhnja, šećera i soli, dok se tijesto radi od bijelog pšeničnog brašna, vode, soli i masnoće poput ulja ili svinjske masti.

U starijoj pripremi tijesto se moralo razvaljati tanko, gotovo poput mlinca, a nadjev nije smio biti prerijedak kako tijekom pečenja ne bi iscurio. Rubovi tijesta savijali su se preko nadjeva, a površina se premazivala kiselim vrhnjem i komadićima domaćeg maslaca.

Jelo skromne kuhinje koje je postalo gastronomski ponos

Pera je nastala iz jednostavne, seoske kuhinje. Njezini sastojci bili su ono što je domaćinstvo imalo pri ruci: brašno, mlijeko, sir, vrhnje, jaja i kukuruzno brašno. Upravo zato često se opisuje kao “sirotinjska hrana”, ali u najboljem smislu te riječi, jelo koje pokazuje kako se od skromnih namirnica može napraviti nešto bogato, zasitno i nezaboravno.

Nekad se pera pekla u krušnim pećima, a kasnije i u zemljanim ili limenim posudama u zidanoj peći na drva. Oblik je mogao biti četvrtast ili okrugao, ovisno o posudi ili drvenoj lopati kojom se stavljala u peć.

Pera i Koleni post: običaj koji se pamti

Posebno mjesto pera je imala na Koleni post, odnosno Badnjak, kada je bila glavno jelo posne večere. Ta povezanost s Badnjakom pokazuje da pera nije bila samo svakodnevna hrana, nego i dio obiteljskog i blagdanskog identiteta. Jela se u trenucima kada je stol bio skroman, ali pun simbolike. Rubovi tijesta savijaju se prema unutra kako bi zadržali nadjev, a vrh se premazuje vrhnjem i maslacem. Kada se ispeče, treba biti rumena, mirisna i mekana u sredini, s tijestom koje drži nadjev, ali ga ne nadjačava.

U tradicionalnim zapisima spominju se i različite varijante: osim sira, ponekad su se koristile jabuke, orasi, pekmez od šljiva ili tikva. Posebno je zanimljiva pera tivenjača, varijanta s tikvom, koja pokazuje koliko je ovo jelo bilo prilagodljivo sezoni i onome što je kuća imala.

Dani pere u Novom Marofu

Danas se pera čuva od zaborava i kroz manifestaciju Dani pere, koja se održava u novomarofskom kraju. Turistička zajednica Novog Marofa zajedno sa Etno udrugom Greben organizira manifestaciju “Dani pere” kao događanje posvećeno tradicijskom kolaču, poznatom i pod drugim nazivima poput lopara.

Zašto peru treba kušati?

Pera je jedno od onih jela koje ne osvaja samo okusom, nego i pričom. U njoj se susreću tradicija, domaće namirnice i vještina ruku koje znaju tanko razvući tijesto, pogoditi gustoću nadjeva i ispeći ga tako da se sve poveže u savršen zalogaj.

Za ljubitelje domaće kuhinje, pera je više od specijaliteta. Ona je poziv da se upozna novomarofski kraj kroz njegove mirise, običaje i ljude koji čuvaju baštinu. U vremenu kada se mnogi stari recepti zaboravljaju, pera pokazuje da jednostavna jela često nose najbogatije priče.

Ako tražite autentičan okus sjeverozapadne Hrvatske, pera iz Novog Marofa zaslužuje posebno mjesto na popisu. Tanko tijesto, nadjev od sira, vrhnja, jaja i kukuruznog brašna te miris pečenja u krušnoj peći čine je jelom koje povezuje prošlost i sadašnjost. Nekad skromna posna večera, danas je pera gastronomski simbol novomarofskog kraja i dokaz da se prava tradicija najbolje čuva za stolom.

Prethodni tekst: Strani influenceri oduševljeni sjeverom Hrvatske: projekt “100 dvoraca” otkrio novu veliku turističku priču – Domagoj Sever

Objava Pera iz Novog Marofa: starinski kolač od sira koji miriše na krušnu peć i djetinjstvo pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Strani influenceri oduševljeni sjeverom Hrvatske: projekt “100 dvoraca” otkrio novu veliku turističku priču

2026-05-24T21:09:17Z

U sklopu projekta “100 dvoraca sjeverne Hrvatske”, šestero stranih travel influencera i kreatora sadržaja istražilo je bogatu kulturnu, povijesnu i eno-gastro ponudu Međimurja, Varaždinske županije i Hrvatskog zagorja.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Kroz program ih je vodio domaći influencer i fotograf Domagoj Sever, koji i sam potječe iz ovog dijela Hrvatske te ga dobro poznaje. Upravo zahvaljujući takvom lokalnom pristupu, press trip nije bio zamišljen samo kao obilazak atrakcija, nego kao autentično putovanje kroz priče, ljude, okuse i skrivene kutke sjevera Hrvatske.

U press tripu su sudjelovali strani influenceri i kreatori sadržaja koji Hrvatsku predstavljaju međunarodnoj publici, među njima Mario Schafzahl, Fernanda Spolaor / Mauka Travels, Norbert Lepsik, Wojtek Tyluś s platforme CroLove.pl, Inspired by Croatia te Bojana Matković / Život lutalice.

Photo: STIPE BOSCIC | Chipa (@stipeboscic) • Instagram photos and videos

Zajedno okupljaju više od 1.500.000 pratitelja na društvenim mrežama, čime projekt “100 dvoraca sjeverne Hrvatske” dobiva snažnu međunarodnu vidljivost i priliku za promociju prema publici zainteresiranoj za putovanja, kulturu, gastronomiju i autentična lokalna iskustva.

Dodatnu vrijednost promociji daje i video koji donosi atraktivne kadrove dvoraca sjeverne Hrvatske te vizualno prikazuje bogatstvo kulturne baštine na kojoj se temelji projekt “100 dvoraca sjeverne Hrvatske”. Kroz impresivne prizore dvoraca, palača i povijesnih zdanja, video dodatno naglašava potencijal sjevera Hrvatske kao destinacije kulturnog turizma i storytellinga.

Press trip je povezao dvorce, muzeje, vidikovce, vinske priče, tradicijske obrte i lokalne gastronomske doživljaje, s ciljem predstavljanja sjevera Hrvatske kao atraktivne, autentične i sadržajno bogate destinacije za međunarodnu publiku.

Tijekom šest dana sudionici su obišli neke od najzanimljivijih lokacija sjevera Hrvatske: Riznicu Međimurja i Ekomuzej Međimurje malo u Čakovcu, Mlin na Muri u Žabniku, Štrigovu, Vidikovac Mađerkin breg, Maruševec, Klenovnik, Trakošćan, Varaždin, Varaždinske Toplice, Mađarevo, Grebengrad, Dvor Veliki Tabor, Muzej “Staro selo” Kumrovec, Spomenik hrvatskoj himni, Vuglec Breg, Terme Tuhelj, Heli centar, Muzej krapinskih neandertalaca te Štruklijadu na Bedekovčanskim jezerima.

Poseban naglasak stavljen je na storytelling i povezivanje kulturne baštine s autentičnim lokalnim iskustvima, od degustacija vina i tradicijskih jela do radionica, glazbenih programa, interpretacije povijesti i susreta s lokalnim domaćinima.

Da sjever Hrvatske ima snažan potencijal za dulji boravak i ponovni dolazak, potvrđuje i Wojtek Tyluś s platforme CroLove.pl, koji ističe:

“Ove sam regije posjetio nekoliko puta i mislio sam da sam ih već dobro upoznao. Bio sam u krivu. Turistička ponuda toliko je bogata da svaki putnik ovdje može lako pronaći dovoljno sadržaja za boravak od nekoliko dana, dovoljno dug da se zaljubi u mjesto. Bilo da prekidaju putovanje s obale ili planiraju posjet za iduću godinu, posjetitelji će se rado vratiti i otkriti još fascinantnih lokacija.

Korištenje storytellinga za promociju lokalnih dvoraca i palača, kojih ovdje ima iznenađujuće mnogo, sjajna je ideja. Hrvatska povijest me već dugo intrigira, a tijekom svakog posjeta pokušavam pronaći barem jedan dvorac ili njegove ruševine u blizini. Vrlo je moguće da ću se, posebno zbog svojih čitatelja, vratiti u ove regije kako bih na blogu predstavio još dvoraca i palača.

Povezivanje triju regija u jedan turistički paket odlična je ideja jer prosječan turist često ni ne zna u kojoj se točno regiji nalazi, ali zna prepoznati dobar doživljaj.”

O raznolikosti programa govorila je i Bojana Matković / Život lutalice, koja Hrvatsku smatra neiscrpnim izvorom prirodnih ljepota i kulturne baštine:

“Kao osoba koja voli putovati i istraživati Hrvatsku, uvijek sam je smatrala neiscrpnim izvorom prirodnih ljepota i bogate kulturne baštine, a ovo putovanje to je još jednom potvrdilo. Najviše me oduševila raznolikost koju ove regije nude — od prekrasnih dvoraca, starih utvrda, rimske baštine, termi, etno-sela, običaja i bogate tradicije do izvrsnih gastronomskih specijaliteta, odličnih vina i iznimnog gostoprimstva. Ovdje zaista postoji nešto za svačiji ukus.”

Kvalitetu turističke ponude posebno je istaknula i Fernanda Spolaor / Mauka Travels, koju su oduševili suvremeni muzejski postavi i razina interpretacije na posjećenim lokacijama:

“Zaista sam bila impresionirana visokom razinom svake turističke atrakcije koju smo posjetili. Bilo da je riječ o malom lokalnom muzeju ili velikim dvorcima, dočekali su nas 3D video sadržaji, visokotehnološke izložbe i brojni interaktivni elementi. Jasno je da fokus i ulaganja u turizam idu u pravom smjeru, s velikim izborom sadržaja za posjetitelje. Zaista sam uživala.”

Fotografsku atraktivnost sjevera Hrvatske posebno je istaknuo i Norbert Lepsik, naglasivši kako su dvorci, povijesna arhitektura i slikoviti krajolici ponudili bezbroj zanimljivih kadrova:

“Otkrivanje prekrasnih krajolika sjeverne Hrvatske bilo je izvrsno iskustvo i iz fotografske perspektive. Dvorci, povijesna arhitektura i njihovo slikovito okruženje ponudili su bezbroj lijepih kompozicija. Regija ima i sela kao s razglednice, prirodne krajolike i vidikovce s kojih se zaista može uhvatiti njezina ljepota. Posebno mi se svidjelo koliko je regija bila raznolika tijekom cijelog putovanja, a lokalna kuhinja i vina učinili su doživljaj još pamtljivijim.”

View this post on Instagram

A post shared by Norbert Lepsik | Budapest, HU (@norbertlepsik)

Poseban dojam na sudionike ostavili su i susreti s lokalnim domaćinima te autentični tradicijski doživljaji. Kako ističe Inspired by Croatia, jedan od najpamtljivijih trenutaka bio je posjet Mađarevu:

“Vrhunac posjeta bilo je zaustavljanje u selu Mađarevo, gdje nas je lokalna folklorna skupina u narodnim nošnjama dočekala i provela kroz pripremu pere, tradicionalnog zagorskog jela od tijesta, sira i vrhnja pečenog u krušnoj peći. Zajedno smo razvlačili tijesto, stavili ga u peć i nakon toga sjeli vani kako bismo ga kušali. Bilo je jednostavno, toplo i potpuno nezaboravno.”

Projekt “100 dvoraca sjeverne Hrvatske” upravo kroz takav pristup gradi prepoznatljivu turističku priču: ne promovira samo pojedinačne lokacije, već cjelovito iskustvo sjevera Hrvatske, njegovu povijest, krajolike, ljude, okuse i autentične doživljaje.

Kroz objave, fotografije, videozapise, storyje i blog sadržaje, strani influenceri će svojim pratiteljima predstaviti sjever Hrvatske kao destinaciju idealnu za kraće odmore, vikend putovanja, kulturni turizam i istraživanje manje poznatih, ali iznimno vrijednih lokacija kontinentalne Hrvatske.

Press trip je pokazao da Međimurje, Varaždinska županija i Krapinsko-zagorska županija imaju sve elemente snažne međunarodne turističke priče: dvorce i utvrde, bogatu povijest, vrhunsku gastronomiju, vinske doživljaje, prirodne ljepote i lokalne domaćine koji svaku lokaciju pretvaraju u iskustvo koje se pamti.

Obilaskom Krapinsko-zagorske županije, uključujući Veliki Tabor, Kumrovec, Vuglec Breg, Terme Tuhelj, Muzej krapinskih neandertalaca i Štruklijadu, zaokružena je priča o sjeveru Hrvatske kao destinaciji koja u samo nekoliko dana može ponuditi iznimno raznolik spoj povijesti, kulture, prirode, gastronomije i autentičnih doživljaja.

Photo: STIPE BOSCIC | Chipa (@stipeboscic) • Instagram photos and videos

Vezani članak: Trakošćan, spoj predivne prirode i rijetko očuvane arhitekture – Domagoj Sever

Objava Strani influenceri oduševljeni sjeverom Hrvatske: projekt “100 dvoraca” otkrio novu veliku turističku priču pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Boracay – vodič za putovanje na najpoznatiji filipinski otok

2026-05-23T17:07:17Z

Ako tražite idealnu kombinaciju bijelog pijeska, tirkiznog mora, spektakularnih zalazaka sunca i opuštene otočne atmosfere, Boracay je mjesto koje će vas oduševiti na prvu. Ovaj mali raj na Filipinima, dugačak tek 8 kilometara, nudi sve što vam treba za nezaboravan odmor, bilo da putujete kao par, solo, s prijateljima ili obitelji.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Kako doći do Boracaya?

Do Boracaya se najlakše dolazi letom iz Manile do aerodroma Caticlan (kod grada Malay). Budući da Boracay nema svoj aerodrom, iz Caticlana vas čeka kratka vožnja do luke i zatim brzi prijelaz brodom do samog otoka. Troškovi uključuju:

Environmental Fee: 300 PHP (samo pri dolasku)
Terminal Fee: 150 PHP
Boat Fee: 50 PHP

Ako želite uštedjeti, sve to možete organizirati samostalno, no mnogi smještaji nude kompletan prijevoz od aerodroma do hotela.

White Beach – srce Boracaya

Najveća atrakcija otoka je legendarna White Beach, bijela pješčana plaža duga skoro 4 kilometra, podijeljena na tri dijela:

Station 1 – Ekskluzivniji dio s luksuznim resortima
Station 2 – Najživlji dio s brojnim restoranima, barovima i trgovinama – idealan za doček Nove godine
Station 3 – Opuštenija atmosfera s lokalnim ugođajem i pristupačnijim smještajem

Uz plažu se proteže široka šetnica, savršena za lagane šetnje uz more. Od jednog kraja do drugog proći ćete za oko sat vremena.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Aktivnosti koje ne smijete propustiti

Boracay nije samo plaža već nudi i pregršt uzbudljivih aktivnosti:

Snorkeling
Parasailing i vožnja padobranom iznad mora
Izleti na susjedne otoke
Promatranje delfina
Party boat krstarenja uz zalazak sunca
Jedrenje u lokalnim bangka jedrilicama

Ako volite aktivniji odmor, obavezno posjetite istočnu stranu otoka, idealnu za surfanje i windsurfing zbog stalnih vjetrova.

“Boracay – vodič za putovanje na najpoznatiji filipinski otok”

Doček Nove godine na Boracayu

Boracay je jedno od najpopularnijih mjesta na Filipinima za doček Nove godine. Tisuće turista i lokalaca okupljaju se na White Beach, gdje se vatromet ispaljuje s više brodova na moru, stvarajući pravi spektakl. Mi smo ga dočekali na Station 2, što se pokazalo kao savršeno mjesto s pogledom na cijelu obalu.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Gdje odsjesti i kako se kretati po otoku?

TukTuk trokolice su glavno prijevozno sredstvo po otoku, praktične, brze i povoljne.
Na Boracayu se može naći smještaj za svaki budžet od luksuznih resorta do simpatičnih guesthouseova.
Imate veću prtljagu? Pazite jer standardni TukTuk može ponijeti do 2 velika kofera + 2 osobe.

Preporučeni restorani na Boracayu

Isprobajte lokalne i međunarodne delicije u ovim mjestima:

Nonie’s Boracay – zdravi fusion obroci
Little Taj – indijski začini na tropski način
Aria Restaurant – talijanska kuhinja uz more
Mayas Filipino & Mexican Cuisine – zanimljiv spoj okusa
Coco Mama – slavni desert od manga, kokosa i sladoleda
The Sunny Side Café (Station 1) – doručci i brunchi zbog kojih se isplati čekati

“Boracay – vodič za putovanje na najpoznatiji filipinski otok”

Koliko dana ostati?

Boracay možete istražiti u 2-3 dana, ali ako želite i odmoriti i uživati bez žurbe, idealno je ostati barem 5 dana. Otok nudi savršen balans između aktivnosti i opuštanja, uz nezaboravne zalaske sunca i tropski vibe koji se teško zaboravlja.

Detaljan vodič za Filipine, tropski raj u jugozapadnoj Aziji – Domagoj Sever

Objava Boracay – vodič za putovanje na najpoznatiji filipinski otok pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Hrvatska čipka, umjetnost i tradicija izrade jedinstvene ljepote

2026-05-20T21:44:03Z

Hrvatska ima na UNESCO-vom reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva upisanih čak 19 nematerijalnih dobara. Jedno od njih je čipkarstvo, ručni rad koji nastaje u doba renesanse na prostoru Mediterana i zapadne Europe.

“Hrvatska čipka, umjetnost i tradicija izrade jedinstvene ljepote”

Dvije osnovne tehnike izrade čipke su šivanje iglom (čipka na iglu) i preplitanje niti pomoću batića (čipka na batiće). Čipka na iglu nastanila se na Mediteranu, s Venecijom kao ključnom točkom. Dok se izrada čipke na batiće istodobno javlja na području zapadne Europe u Belgiji i Nizozemskoj.

U zapadnoj Europi izrada čipke uglavnom je bila prisutna u crkvenim redovima i plemstvu.

Kao luksuz su čipku mogli priuštiti samo imućni društveni krugovi. U Hrvatskoj se njihovim posredstvom prenosi u ruke seoskih žena u manjim ruralnim sredinama.

Iako malena površinom, Hrvatska ima tri čipkarska središta sa potpuno drugačijim pristupom izradi čipke: Lepoglavu, Pag i Hvar. Tradicija čipkarstva u Hrvatskoj vuče svoje korijene još iz 1400. godine. Onda su pavlinski svećenici svojim dolaskom u Lepoglavu donijeli vještinu izrade čipke na batiće. Prvi zapisi o Paškoj čipki potječu iz 15. stoljeća kada se spominje samostan sestara benediktinki, a vještina izrade Hvarske čipke prisutna je od polovice 19. stoljeća.

Lepoglava

Mnogima je grad poznat po danas najvećem zatvoru u Hrvatskoj, a rijetki znaju da je već od 1400. Lepoglava bila kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture. Smještena podno planine Ivančice u Hrvatskom Zagorju, mjesto je gdje je 1503. osnovana prva svjetovna gimnazija i prvo sveučilište u Hrvatskoj s pravom dodjeljivanja akademskih titula.

Početak izrade čipke vezan je uz Pavlinske svećenike. Daljni razvoj i učenje čipkarstva nakon ukidanja pavlinskog reda 1786. nastavlja se u privatnim radionicama i postaje tradicija ruralne sredine. Čipka se u počecima koristila kao ukras za vjerske prostore i crkvenu odjeću, a kasnije kao ukras tradicijske odjeće i kućanstva. Protekom vremena, izrada čipke organizirana je u okviru škola, tečajeva i radionica. Čipkarstvo je s vremenom postalo i stalan izvor dodatne zarade seoskih čipkarica.

Lepoglavska je čipka svoj pravi procvat doživjela na kraju 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući Zlati pl. Šufflay. Ona oplemenjuje izradu čipke narodnim ornamentom, a njezin rad iznimno uspješno nastavlja Danica Brössler poslije Prvog svjetskog rata. Podigla je kvalitetu izrade čipke upotrebljavajući tanki konac i kombinirajući motive iz poznatih čipkarskih središta s narodnim i baroknim elementima, te je zaslužna za danas prepoznatljiv dizajn lepoglavske čipke.

Lepoglava – “Hrvatska čipka, umjetnost i tradicija izrade jedinstvene ljepote”

Što se koristi za izradu čipke?

Za izradu čipke koristi se veoma tanak pamučni ili laneni konac, okrugli tvrdi podložak (dedek), te batići. Ova plemenita vještina ”igre s batićima”, kojih uvijek mora biti paran broj i najviše 68, prenosi se s koljena na koljeno, a u lepoglavskom kraju trenutno ima oko stotinjak čipkarica. Lepoglavska čipka, bijela ili bež, sadrži stilizirane oblike flore i faune te barokne i geometrijske motive. Da bi izradila čipku promjera petnaestak centimetara vješta i iskusna čipkarica mora svakodnevno raditi osam sati i to tijekom tri tjedna. Mlađe čipkarice danas čipku izrađuju i koriste u mnogim modnim kreacijama. Snježana Varović izrađuje i unikatan nakit (narukvice, broševe, ogrlice, prstenje, naušnice) gdje koristi čipku, tanke niti žice i perle.

Posebno značenje u promociji lepoglavske čipke imaju međunarodni festivali čipke koji se svake godine održavaju u rujnu od 1997. godine. Maleni gradić u srcu Zagorja se na nekoliko dana pretvara u europsku prijestolnicu čipke.

Pag

Otok sjeverne Dalmacije prepoznatljiv po svojim simbolima: morskoj soli, siru, janjetini i čipki. Zbog svojeg geografskog položaja, paška uvala iznimno je pogodna za proizvodnju soli koja se po svojem izgledu, čistoći, granulaciji i obliku kristala, te okusu bez gorčine razlikuje od ostalih morskih soli. Paški sir je najcjenjeniji hrvatski sir geografskog podrijetla proizveden od mlijeka paške ovce koja se hrani ljekovitim biljem na kamenjaru punom soli koju donosi bura. Treći simbol otoka je čipka ili „bijelo zlato“ za koju se smatra da svoj korijen vuče iz prastare Mikene. Prvi zapisi o paškoj čipki potječu iz 15. stoljeća kada se spominje samostan sestara benediktinki. Opet se vidi uska povezanost svećeničkog reda i čipke.

Povijest čipke na Pagu.

Kroz povijest mnoge paške žene pozivane su i na bečki dvor kod nadvojvotkinje Marije Jožefe, carice majke, kako bi pokazale kako se radi paška čipka. Glas o njenoj ljepoti i savršenstvu pročuo se nadaleko, a njena izrada pojačava se nakon osnivanja Čipkarske škole u Pagu koja je osnovana 1906. godine. Utemeljio ju je tadašnji gradonačelnik Paga Frane Budak dok je prva učiteljica bila Nina Rakamarić.

Samostan sv. Margarite je mjesto gdje su paške koludrice od davnina podučavale žensku djecu pismenosti i izradi čipke koju su koristile za potrebe ženskog i crkvenog ruha. Čipkarska škola kontinuirano je radila do 1945. godine, a nakon toga s manjim i većim prekidima. Od 1994. škola je ponovno počela djelovati u sklopu Srednje škole Bartula Kašića kao jednogodišnji tečaj čipkarstva. Uz školu važnu ulogu u očuvanju paške čipke ima i Udruga paških čipkarica „Frane Budak“ te Međunarodni festival čipke koji se od 2010. godine, svake godine u lipnju, održava u Gradu Pagu. U samom središtu grada Paga u Kneževoj palači na Trgu Petra Krešimira IV. 1998. godine osnovana je i Galerija paške čipke.

Pag – “Hrvatska čipka, umjetnost i tradicija izrade jedinstvene ljepote”

Kako se izrađuje paška čipka?

Paška čipka izrađuje se iglom na krutoj površini kada se uz osnovne niti nadovezuje uzorak iz središta prema van poput paukove mreže. Odlikuje se iznimnom čvrstoćom, upotrebljavaju se niti konca iznimne tankosti i čvrstoće koji daju čipki specifičan izgled. Danas se ne koristi samo kao ukras na zidu, već je i dalje dio narodnih nošnji, različitih odjevenih predmeta, obuće. Možemo ju pronaći i na krevetnini, u slici ili kao ukras na zavjesi.

Paška čipka razlikuje se od drugih vrsta čipki po tome što se šije tankim koncem i što je čvrsta, te se može ručno prati. Mnogi uzorci paške čipke prenosili su se sa koljena na koljeno. I danas je prilikom posjete otoku u ljetnim mjesecima moguće kupiti čipku od čipkarica koje šiju pred vratima svoje kuće.

Paška čipka – “Hrvatska čipka, umjetnost i tradicija izrade jedinstvene ljepote”

Hvar

Najsunčaniji hrvatski otok koji je naseljen još od prapovijesti poznat je po svojim predivnim plažama, bogatoj povijesnoj i kulturnoj baštini i naravno čipki, istinskom otočkom suveniru napravljenom od tisuća tankih niti.

Hvar – “Hrvatska čipka, umjetnost i tradicija izrade jedinstvene ljepote”

Izrada hvarske čipke najmlađa je od svih tradicijskih vještina čipkarstva na prostoru Hrvatske.

Čipku od agave u Hrvatskoj trenutno izrađuje samo šest redovnica u benediktinskom samostanu u gradu Hvaru. Samostan je osnovan davne 1664. godine kada su dvije redovnice sa otoka Raba stigle u Hvar. Nalazi se u kući u kojoj je 1485. rođen veliki renesansni pjesnik Hanibal Lucić. Julija, udovica pjesnikovog sina Antuna, oporučno je palaču namijenila samostanu Benediktinki. Samostan je imao izuzetno velik doprinos u obrazovanju, jer su časne sestre vodile žensku pučku školu od 1826. do 1886. godine, a kasnije i internat čiji je rad trajao sve do 1941. godine.

Hvar – “Hrvatska čipka, umjetnost i tradicija izrade jedinstvene ljepote”

Prema predaji, vještina pletenja niti od agave dolazi s Kanarskih otoka, a u Hvaru je prisutna od polovice 19. stoljeća. Benediktinke iz rasprostranjene, ali bodljikave biljke kao što je agava mukotrpnim procesom izvlače niti i potom u molitvi i potpunoj predanosti stvaraju čudesna umjetnička djela. Posao dobivanja niti bijele boje duljine do jednog metra je dugotrajan i težak, a najkvalitetnije niti mogu se dobiti iz svježih listova agave koji ne smiju biti stariji od tri godine. Zbog krhkosti, najbolje je s pripremljenim nitima izrađivati čipku po vlažnom (južnom) vremenu.

Čipke se izrađuju u tri različite tehnike:

tenerifa – radi se malom šivaćom iglicom na
kartonu;
tenerifa s mreškanjem u krugu – radi se malom šivaćom iglicom i metalnom iglom
za mrežu i;
antika s mreškanjem na okviru – vezenje malom šivaćom iglom raznih bodova na
razapetoj mreži.

Postupak postavljanja podloge za ‘‘antiku’’ potpuno je obrnut od onog ‘‘tenerife’’. Naime, niti se namiču od ruba prema sredini, a ne od sredine, kao kod druge dvije tehnike. Još jedna od karakteristika, a i vrijednosti hvarske čipke je u tome da se svaki motiv veze na unaprijed pripremljenoj podlozi, ali bez nacrta tj. predloška. Svaka čipka je rezultat spretnosti, mašte i umjetničke nadarenosti pojedine čipkarice. Hvarska čipka ne smije se prati niti peglati, ali uz pažljivo čuvanje (uramljena pod staklom) može biti trajan ukras i istinski suvenir koji na prelijep i jedinstven način čuva i predstavlja hrvatsku tradiciju čipkarstva.

domagojsever.com/kontakt/ “Hrvatska čipka, umjetnost i tradicija izrade jedinstvene ljepote”

Objava Hrvatska čipka, umjetnost i tradicija izrade jedinstvene ljepote pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.