Kad se maknete s autoceste i krenete prema Garčinu, nedaleko od Slavonskog Broda, ne očekujete da ćete naići na mjesto koje izgleda kao mali svijet za sebe. Drvene kućice, vinograd, jezero, sportski tereni i prekrasni konji. Sve to dio je Ranča Ramarin, mjesta koje spaja prirodu, vino, sport i hranu u savršenom skladu.
Obiteljska priča iza imena Ramarin
Ranč Ramarin je prava obiteljska priča. Ime dolazi od troje djece vlasnika, Ree, Anje i Marina, i svako od njih danas ima svoj dio u toj priči koja je počela s dva konja i željom da se napravi mjesto na kojem ljudi mogu doći, odmoriti i osjetiti onu staru slavonsku toplinu, ali u modernom izdanju.
Prvi dojam: priroda, tišina i avion na pisti
Kad dođete na Ranč Ramarin, prvo što osjetite je miris zemlje i trave. Zrak je drukčiji, svjež, a sve izgleda kao naslikano, do trenutka kad ugledate avion. Stoji ondje, na rubu travnate piste, i odmah vam privuče pogled. Nije to samo dekoracija, nego pravi zrakoplov s kojeg se organiziraju panoramski letovi ultralakim letjelicama. Gosti se s piste mogu vinuti u kratki let iznad Slavonije, a ponekad na ranč slete i rekreativni piloti koji svrate na ručak i čašu vina
Smještaj na Ranču Ramarin: hotel, bungalovi i kamp uz jezero
Smještaj je priča za sebe. Ramarin nudi sve, od modernih soba u hotelu i rustikalnih bungalova do mirnih kamperskih mjesta uz jezero. Sobe su klimatizirane, uređene s puno drva i svjetla, udobne i čiste. Bungalovi su idealni za one koji vole privatnost i pogled na prirodu, a kamp je pravi luksuz za one koji vole svoj ritam, s priključcima za struju i vodu, sanitarnim čvorom i osam mirnih mjesta. Sve izgleda jednostavno, ali s mjerom i stilom.
Vinarija i destilerija: domaća slavonska vina i rakija
Ranč Ramarin ima svoju vinariju, i to ne tek kao dodatak, nego kao dušu cijelog mjesta. Vina su domaća, slavonska, rađena s puno pažnje. Traminer, Pinot Noir i Graševina sorte su koje ovdje imaju svoj karakter. Možete otići na degustaciju, poslušati priču o svakoj berbi i završiti večer s pogledom na vinograd i čašom vina koje miriše na sunce. Ako vam se neko posebno svidi, kupite ga i ponesete kući, zajedno s njihovom rakijom iz male destilerije.
Restoran na Ranču Ramarin: slavonska kuhinja s dušom
Restoran je točno onakav kakav treba biti, bez previše filozofije, ali s puno duše. Čobanac, fiš paprikaš, rebarca u medu, domaći kruh i štrudla, sve je svježe i domaće, a porcije onakve kakve očekujete u Slavoniji, zaista poštene. Ako želite nešto intimnije, tu je vinska klet s toplim, drvenim interijerom i atmosferom koja vas odmah razoruža.
Aktivni odmor: sport, jahanje i sadržaji za djecu
Ramarin nije samo za one koji vole sjediti uz vino. Ovo je i sportski raj. Imaju nove padel i pickleball terene, među prvima u Slavoniji, teniski teren, mini golf, bicikle za najam i jezera za ribolov. Ako volite konje, možete se okušati u školi jahanja ili jednostavno promatrati te prekrasne životinje koje su zapravo i pokrenule cijelu priču. Djeca imaju svoje igralište, travu pod nogama i puno prostora za igru, bez ekrana i žurbe.
Organizacija evenata: vikendi, teambuilding, proslave i vjenčanja
Cijeli ranč Ramarin funkcionira kao velika, dobro uigrana cjelina. Ako želite vikend s obitelji, romantični bijeg, teambuilding ili vjenčanje, sve se može organizirati. Imaju sjenice s roštiljem i krušnom peći, vanjsku terasu, vinsku salu i mjesta za stotinjak gostiju. I sve to izgleda kao da je oduvijek tu, u savršenom skladu s prirodom.
Cijene su realne. Kamp mjesto oko 20 eura dnevno, padel 16 eura po satu, a smještaj ovisi o sezoni, ali uvijek uključuje osjećaj da ste dobili više nego što ste očekivali. Imaju besplatno parkiralište, WiFi i čak punionice za električne aute. Ali iskreno, jednom kad dođete, zaboravite da vam išta drugo treba.
Zašto se Ranču Ramarin vraćate
Kad se večer spusti, a vinograd oboji zlatom, sjednete s čašom vina, slušate tišinu i shvatite da je upravo to ono zbog čega ljudi bježe iz grada. Ramarin nije samo mjesto za posjet, nego za vraćanje.
Vezani članak: Brodsko-posavska županija razvila se u predivnu hit destinaciju kontinentalne Hrvatske. – Domagoj Sever
