Hrvatska će sutra, 11. studenoga kao i svake godine, obilježiti Martinje, dan svetog Martina, zaštitnika vinogradara i vinara. To je blagdan koji u našim krajevima ima posebno mjesto jer spaja vjeru, tradiciju, veselje i ljubav prema vinu. Martinje označava kraj radova u vinogradu i početak uživanja u plodovima truda, u novom, mladom vinu.
Tko je bio sveti Martin?
Prema staroj legendi, sveti Martin bio je biskup iz Toursa u Francuskoj, poznat po svojoj dobroti i skromnosti. Kada su ga htjeli proglasiti biskupom, Martin se, ne želeći čast, sakrio među guske, no one su ga svojim gakanjem odale. Otuda potječe običaj posluživanja pečene guske kao tradicionalnog jela na Martinje, koje se danas priprema diljem Hrvatske, od Slavonije do Istre.
Zašto se Martinje povezuje s vinom?
Veza svetog Martina i vina nastala je ponajprije zbog vremena njegova blagdana. Studeni je razdoblje kada mošt završava fermentaciju i pretvara se u vino, pa se Martinje u starini slavilo kao završetak vinogradarske godine i dan zahvalnosti za plodove zemlje. Crkva je s vremenom prihvatila taj pučki običaj i povezala ga s likom svetog Martina, koji je bio omiljen među narodom i poznat po svojoj blagosti i jednostavnosti.
Vino je u to doba bilo svakodnevno piće, simbol zajedništva i radosti, a Martin je utjelovljavao upravo te vrijednosti. Stoga je postao zaštitnik vinogradara, vinara i svih koji njeguju lozu. U mnogim europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, Martin se slavi kao „veseli svetac“, zaštitnik dobre volje i druženja uz čašu vina.
“Krštenje mošta” – najveseliji martinjski običaj
Najpoznatiji i najsvečaniji dio proslave svakako je “krštenje mošta”, simbolična ceremonija u kojoj se mošt pretvara u vino. Taj se obred, koji ima i svoje “martinjske biskupe” i “ministrante”, odvija u veselom tonu uz smijeh, pjesmu i zdravice. U vinskim podrumima i konobama tada se čuje zvuk tamburice, a zrakom se širi miris pečene guske, mlinaca i domaćih kolača. U nekim mjestima obred je čak upisan kao dio lokalne kulturne baštine.
Martinje u hrvatskim vinorodnim krajevima
Posebno bogato Martinje slave vinorodni krajevi – Plešivica, Zagorje, Međimurje, Moslavina, ali i Baranja i Slavonija. Tih se dana organiziraju razna događanja poput kušanja vina, otvoreni dani vinskih podruma, etno manifestacije i gastronomske večeri. Ljubitelji putovanja i dobre kapljice tako imaju priliku istražiti hrvatske vinske ceste, upoznati vinare i kušati svježe otočno, kontinentalno ili gorsko vino iz nove berbe.
Martinje kao prilika za vinski turizam
Ako planirate putovanje povodom Martinja, nekoliko mjesta posebno se ističe po bogatom programu i dugoj tradiciji. U Kutjevu se održava Dan otvorenih podruma, martinjski sajam i svečano krštenje mošta u srcu jedne od najpoznatijih vinskih regija. Sveti Martin na Muri, koji s ponosom nosi ime svojeg zaštitnika, od 7. do 11. studenoga organizira višednevnu manifestaciju s degustacijama, koncertima i lokalnim specijalitetima. Jastrebarsko, poznato po vinima Plešivičkog gorja, svake godine na Strossmayerovu trgu priprema veselu proslavu uz glazbeni program i domaće vinare, dok se u Samoboru Martinje obilježava u prostoru lokalne vinogradarsko-vinarske udruge uz pjesmu i domaću kuhinju.
No, uz sve veselje i čaše mladog vina, važno je podsjetiti na odgovornost. Policija je najavila pojačane kontrole diljem zemlje, pa se vozačima savjetuje da ne sjedaju za volan nakon proslave. Umjesto toga, najbolje je unaprijed organizirati prijevoz ili iskoristiti priliku za noćenje u lokalnim pansionima, koji upravo u ovo doba nude posebne pakete za Martinje i vinske vikende.
Prethodni članak: Najljepši božićni i adventski sajmovi Europe 2025 – Domagoj Sever
