Proljeće i toplo vrijeme znači samo jedno: vikendi su rezervirani za izlete, istraživanje novih mjesta i uživanje u suncu i druženju. Što je najbolje, za nevjerojatne lokalitete ne morate putovati daleko, Hrvatska ih je puna. Jeste li, primjerice, znali da se u Hrvatskoj, u Lici, nalazi jedini pećinski park u Europi? To je Pećinski park Grabovača koji ovog vikenda otvara svoja vrata u proljetnoj sezoni i tim je povodom snizio cijene ulaznica. Idealna prilika da zavirite u fascinantno podzemlje!
NALAZI SE U SRCU LIKE, NEDALEKO OD PERUŠIĆA
Smješten u blizini grada Perušića, na području koje je 2019. godine proglašeno i zaštićenim krajobrazom, pećinski park Grabovača idealan je izbor za izlet, kako za samce i odrasle, tako i za obitelji s djecom. Naime, u parku se na površini od samo 1,5 kilometara četvornih može pronaći čak osam špilja i jedna jama, od kojih je njih pet zaštićeno u kategoriji geomorfoloških spomenika prirode. To su redom špilja Samograd, Medina i Amidžina špilja, Budina ledenica te Petrićeva špilja.
CIJENE SU SNIŽENE OD 4. DO 12. TRAVNJA, EVO KOLIKO KOŠTAJU ULAZNICE
Kako su izvijestili na svojoj web stranici, od 4. do 12. travnja 2026. ulaznice možete kupiti po povoljnijim cijenama. Odrasli plaćaju 10 eura, umjesto 14, planinari i umirovljenici umjesto 10 ulaz će platiti 8 eura, a za djecu i studente ulaznica stoji 6 eura. Polasci u špilju Samograd su u 9:30, 11, 12:30, 14 i 15:30 sati.
Špilju Samograd, u kojoj prosječna temperatura iznosi 8 stupnjeva Celzijevih, moguće posjetiti samo u pratnji vodiča, što je uključeno u cijenu ulaznice. Sama tura za posjetitelje u Samogradu dugačka je 240 metara i traje oko sat vremena.
NAJVEĆA ZVIJEZDA PARKA JE ŠPILJA SAMOGRAD
Posjet najvećoj zvijezdi parka, spomenutom Samogradu, jedinoj špilji u pećinskom parku koja je uređena za turističke posjete, definitivno se isplati. Riječ je, kako stoji i na službenim stranicama parka, o najvećoj i najprivlačnijoj špilji na Grabovači te jednoj od najstarijih turističkih špilja u Hrvatskoj. Sam ulaz u špilju nalazi se na visini od 670 metara, na istočnoj padini istoimenog brda. Ima ukupno četiri dvorane: Frasova dvorana, Perušića dvorana, Karlovića dvorana i Kukuljevića dvorana.
Ova potonja ime je dobila u spomen na povjesničara Ivana Kukuljevića Sakcinskog zahvaljujući kojem su u njoj pokrenuta antropološka istraživanja. Upravo je ta dvorana najveličanstvenija i zahvaljujući prelijepim špiljskim ukrasima podsjeća na katedralu, što joj je i nadimak. Naime, ta se komora nalazi na kraju špilje koja, u kontekstu ukrasa, postaje sve bogatija kako ulazite dublje u nju.
ŠPILJSKI UKRASI STARI SU NAJMANJE 100.000 GODINA
Špiljski ukrasi u Samogradu, tvrde speleolozi, rastu brzinom od jedan od dva milimetra godišnje te su stari najmanje 100 tisuća godina. Osim standardnih, ali prelijepih stalaktita i stalagmita, posebnost Samograda su i dva sigasta, špiljska mosta koji su nastali u doba kada je voda ispunjavala cijelu špilju te lomila i dubila njezinu utrobu. Te su formacije inače rijetkost, a ovdje na vrlo kratkom potezu postoje čak dva.
Samograd je popularan odavno, ne samo u moderno vrijeme. Tome svjedoče i potpisi austrijskih časnika iz 1835. godine koje se može pronaći na jednoj od siga. Sama špilja je inače prvi put bila osvijetljena davne 1890. godine, dok su u njoj staza te ručno klesane stepenice, njih ukupno 474, uređene 1903. godine prilikom najavljene posjete bana Khuena Héderváryja Lici. Iako su bile izgrađene povodom njegova dolaska, on na kraju nikada nije stao na njih.
Vezani članak: Perušić – savršena oaza okovana mirom i zelenilom – Domagoj Sever
Tekst: Putni kofer
