Prije par godina u Starom Gradu na otoku Hvaru prijatelj Neno Šoljan iz Jurinog podruma napravio je tripice od grdobine i oduševio sam se morskom verzijom ovog jela. Nisam ni znao da se mogu pripremati tripice od neke ribe i naučio sam da za pripremu sličnog jela trebaju primjerci ribe veći od dvadesetak kila.

Sam ih nikada nisam kuhao do danas, jer su mi još kao djetetu ušle u sjećanje kao jelo koje baš i ne miriši dobro i bile su mi neopravdano odbojne. Dobra je vijest da se tripice prodaju u pravilu očišćene, bijele, narezane, polu kuhane i gotovo bez mirisa, te spremne za daljnje kuhanje. U nastavku vam donosim jednostavan i brz recept za ukusne tripice kojem ćete se uvijek rado vraćati.

SASTOJCI:

500 g junećih tripica (očišćenih, prokuhanih i narezanih)

malo suncokretovog ulja ili masti za dinstanje

100 g nasjeckanog suhog dimljenog špeka

3 glavice luka

3 – 5 češnja češnjaka

300 – 500 ml temeljca (ili vode od kuhanja tripica)

1 dcl crnog vina

3 žlice koncentrata rajčice Podravka

1 žličica Vegeta Maestro slatke mljevene paprike

prema želji Vegeta Maestro ljute mljevene paprike

3 Vegeta Maestro lovorova lista

Vegeta Maestro morska sol

Vegeta Maestro papar

2 žlice krušnih mrvica

jedna žlica Vegete

Vegeta Maestro peršin

kriška limuna

PRIPREMA:

Polukuhane i očišćene tripice kuhajte oko 15-20 min u kipućoj vodi.

Na malo suncokretovog ulja ili masti prodinstajte luk, češnjak i suhi dimljeni špek.

Zatim dodajte tripice koje ste ocijedili od vode u kojoj su se kuhale (vodu ne baciti jer se njom podlijeva dok se kuha).

Dinstanim tripicama dodati crno vino, koncentrat od rajčice, sol, papar, slatku papriku, ljutu papriku, Vegetu, lovor list, te krušne mrvice i dolijati ostatak vode od kuhanja ili temeljca.

Kuhati tripice uz miješanje oko 30-40 min dok ne omekšaju i dok se ne dobije umak željene gustoće i na kraju dodajte krišku limuna.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Jelo je kuhano u suradnji sa Podravkom i Restoranom Piccolo

Kontakt – Domagoj Sever “Jednostavan recept za ukusne tripice”

Objava Jednostavan recept za ukusne tripice pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Na Susak možete stići iz dva smjera, Malog Lošinja i Rijeke. Brodska linija vozi iz Malog Lošinja, a katamaran iz oba grada. No, ipak na otoku ćete vidjeti najviše izletničkih brodova jer je Susak idealna destinacija za jednodnevni izlet. Malen, nerazvikan otok oduševit će vas ljepotom i mirom, no kada dođete tamo zabravite na turističke sadržaje koje ste navikli vidjeti u popularnijim jadranskim mjestima ili većim otocima. Susak je gotovo turistički neotkriven i to je njegova čar. Kada ste na Kvarneru, obavezno krenite put Suska ako želite osjetiti dašak nekog starog vremena.

Susak nazivaju i otokom pijeska jer je cijeli otok načinjen od žućkastog pijeska koje su nosili vjetrovi. Otok od pijeska dom je prekrasnih uvala i plaža, od kojih je najpoznatija Špjaža koja je dobila ime po naselju u kojem se nalazi. Na cijelom otoku postoje samo dva naselja. Jedno je Donje selo, i u njega ćete stići kada dolazite brodom jer je to i jedina otočka luka, te ga mještani nazivaju Špjaža. Do Gornjeg sela, udaljenog tek stotinjak metara, dolazi se kamenim krivudavim stepenicama. Cijeli otok prekriva trstika vinove loze, te ćete prolazeći i tim stepenicama vidjeti mnogo trske. Otok ima puteljke, no nema cesta. Ako planirate razgledavati otok, zaboravite na automobile jer na Susku ih nema. Susak možete razgledavati biciklom, pješice ili istraživati uvale brodićem. Površina otoka je 3,8 četvornih kilometara te ga je moguće u potpunosti prehodati.

Suščanima je glavno sredstvo kretanja karijola. Male tačke vidjet ćete na svakom koraku, a nemojte se začuditi ako na nekima vidite ime i adresu vlasnika ili broj jer je to njihova lokalna registracija.

Iako je većina lokalnog stanovništva emigrirala u Sjedinjene Američke Države tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća, Suščani jako drže do svoje tradicije. Još od 1985. godine svake zadnje nedjelje u srpnju na Susku se održava Dan iseljenika. Vrijeme je to kada se na otoku skupe njegovi iseljenici, njihovi potomci i domaće stanovništvo. Nekoliko dana oko tog događaja otok je prepun, pa ako ne želite biti u gužvi, odgodite svoj put na neki drugi dan.

Susak je poznat po svojim narodnim nošnjama, ali i arhaičnom govoru koji je i zaštićeno pokretno kulturno dobro. Iako govore čakavicom, za Suščane kažu da ih nekada ne razumiju ni stanovnici okolnih otoka.

View this post on Instagram

A post shared by Objemi Hrvaško (@objemihrvasko)

Na Susku, osim oko Dana iseljenika, vlada mir i tišina. Danas na cijelom otoku živi tek 142 stanovnika, a masovni turizam na Susku ne postoji. Kako je otok geografski fenomen i kao takav zaštićena spomenička baština, na otoku nije dozvoljena gradnja nećete ovdje vidjeti nagurane i velike kuće. Ako na Susku ostajete duže od jednog dana, smještaj ćete naći u privatnim kućama i apartmanima, vilama te malim obiteljskim hotelima kojih je tek nekoliko na otoku.

Susak je otok na kojem je jedna plaža ljepša od druge. Uvale se nalaze duž cijelog otoka i možete biti sigurni kako na plaži nećete naići na gužvu. Ne znate li koju uvalu odabrati ili iz kojeg smjera krenuti, najbolje je upitati lokalce jer oni poznaju svaki puteljak ovog jedinstvenog jadranskog otoka.

Tekst: Viktorija Macukić, Kontakt – Domagoj Sever

Objava Doživite Susak, pješčani otok na kojem kao da je vrijeme stalo pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Kroz program ih je vodio domaći influencer i fotograf Domagoj Sever, koji i sam potječe iz ovog dijela Hrvatske te ga dobro poznaje. Upravo zahvaljujući takvom lokalnom pristupu, press trip nije bio zamišljen samo kao obilazak atrakcija, nego kao autentično putovanje kroz priče, ljude, okuse i skrivene kutke sjevera Hrvatske.

U press tripu su sudjelovali strani influenceri i kreatori sadržaja koji Hrvatsku predstavljaju međunarodnoj publici, među njima Mario Schafzahl, Fernanda Spolaor / Mauka Travels, Norbert Lepsik, Wojtek Tyluś s platforme CroLove.pl, Inspired by Croatia te Bojana Matković / Život lutalice.

Zajedno okupljaju više od 1.500.000 pratitelja na društvenim mrežama, čime projekt “100 dvoraca sjeverne Hrvatske” dobiva snažnu međunarodnu vidljivost i priliku za promociju prema publici zainteresiranoj za putovanja, kulturu, gastronomiju i autentična lokalna iskustva.

Dodatnu vrijednost promociji daje i video koji donosi atraktivne kadrove dvoraca sjeverne Hrvatske te vizualno prikazuje bogatstvo kulturne baštine na kojoj se temelji projekt “100 dvoraca sjeverne Hrvatske”. Kroz impresivne prizore dvoraca, palača i povijesnih zdanja, video dodatno naglašava potencijal sjevera Hrvatske kao destinacije kulturnog turizma i storytellinga.

Press trip je povezao dvorce, muzeje, vidikovce, vinske priče, tradicijske obrte i lokalne gastronomske doživljaje, s ciljem predstavljanja sjevera Hrvatske kao atraktivne, autentične i sadržajno bogate destinacije za međunarodnu publiku.

Tijekom šest dana sudionici su obišli neke od najzanimljivijih lokacija sjevera Hrvatske: Riznicu Međimurja i Ekomuzej Međimurje malo u Čakovcu, Mlin na Muri u Žabniku, Štrigovu, Vidikovac Mađerkin breg, Maruševec, Klenovnik, Trakošćan, Varaždin, Varaždinske Toplice, Mađarevo, Grebengrad, Dvor Veliki Tabor, Muzej “Staro selo” Kumrovec, Spomenik hrvatskoj himni, Vuglec Breg, Terme Tuhelj, Heli centar, Muzej krapinskih neandertalaca te Štruklijadu na Bedekovčanskim jezerima.

Poseban naglasak stavljen je na storytelling i povezivanje kulturne baštine s autentičnim lokalnim iskustvima, od degustacija vina i tradicijskih jela do radionica, glazbenih programa, interpretacije povijesti i susreta s lokalnim domaćinima.

Da sjever Hrvatske ima snažan potencijal za dulji boravak i ponovni dolazak, potvrđuje i Wojtek Tyluś s platforme CroLove.pl, koji ističe:

“Ove sam regije posjetio nekoliko puta i mislio sam da sam ih već dobro upoznao. Bio sam u krivu. Turistička ponuda toliko je bogata da svaki putnik ovdje može lako pronaći dovoljno sadržaja za boravak od nekoliko dana, dovoljno dug da se zaljubi u mjesto. Bilo da prekidaju putovanje s obale ili planiraju posjet za iduću godinu, posjetitelji će se rado vratiti i otkriti još fascinantnih lokacija.

Korištenje storytellinga za promociju lokalnih dvoraca i palača, kojih ovdje ima iznenađujuće mnogo, sjajna je ideja. Hrvatska povijest me već dugo intrigira, a tijekom svakog posjeta pokušavam pronaći barem jedan dvorac ili njegove ruševine u blizini. Vrlo je moguće da ću se, posebno zbog svojih čitatelja, vratiti u ove regije kako bih na blogu predstavio još dvoraca i palača.

Povezivanje triju regija u jedan turistički paket odlična je ideja jer prosječan turist često ni ne zna u kojoj se točno regiji nalazi, ali zna prepoznati dobar doživljaj.”

O raznolikosti programa govorila je i Bojana Matković / Život lutalice, koja Hrvatsku smatra neiscrpnim izvorom prirodnih ljepota i kulturne baštine:

“Kao osoba koja voli putovati i istraživati Hrvatsku, uvijek sam je smatrala neiscrpnim izvorom prirodnih ljepota i bogate kulturne baštine, a ovo putovanje to je još jednom potvrdilo. Najviše me oduševila raznolikost koju ove regije nude — od prekrasnih dvoraca, starih utvrda, rimske baštine, termi, etno-sela, običaja i bogate tradicije do izvrsnih gastronomskih specijaliteta, odličnih vina i iznimnog gostoprimstva. Ovdje zaista postoji nešto za svačiji ukus.”

Kvalitetu turističke ponude posebno je istaknula i Fernanda Spolaor / Mauka Travels, koju su oduševili suvremeni muzejski postavi i razina interpretacije na posjećenim lokacijama:

“Zaista sam bila impresionirana visokom razinom svake turističke atrakcije koju smo posjetili. Bilo da je riječ o malom lokalnom muzeju ili velikim dvorcima, dočekali su nas 3D video sadržaji, visokotehnološke izložbe i brojni interaktivni elementi. Jasno je da fokus i ulaganja u turizam idu u pravom smjeru, s velikim izborom sadržaja za posjetitelje. Zaista sam uživala.”

Fotografsku atraktivnost sjevera Hrvatske posebno je istaknuo i Norbert Lepsik, naglasivši kako su dvorci, povijesna arhitektura i slikoviti krajolici ponudili bezbroj zanimljivih kadrova:

“Otkrivanje prekrasnih krajolika sjeverne Hrvatske bilo je izvrsno iskustvo i iz fotografske perspektive. Dvorci, povijesna arhitektura i njihovo slikovito okruženje ponudili su bezbroj lijepih kompozicija. Regija ima i sela kao s razglednice, prirodne krajolike i vidikovce s kojih se zaista može uhvatiti njezina ljepota. Posebno mi se svidjelo koliko je regija bila raznolika tijekom cijelog putovanja, a lokalna kuhinja i vina učinili su doživljaj još pamtljivijim.”

View this post on Instagram

A post shared by Norbert Lepsik | Budapest, HU (@norbertlepsik)

Poseban dojam na sudionike ostavili su i susreti s lokalnim domaćinima te autentični tradicijski doživljaji. Kako ističe Inspired by Croatia, jedan od najpamtljivijih trenutaka bio je posjet Mađarevu:

“Vrhunac posjeta bilo je zaustavljanje u selu Mađarevo, gdje nas je lokalna folklorna skupina u narodnim nošnjama dočekala i provela kroz pripremu pere, tradicionalnog zagorskog jela od tijesta, sira i vrhnja pečenog u krušnoj peći. Zajedno smo razvlačili tijesto, stavili ga u peć i nakon toga sjeli vani kako bismo ga kušali. Bilo je jednostavno, toplo i potpuno nezaboravno.”

Projekt “100 dvoraca sjeverne Hrvatske” upravo kroz takav pristup gradi prepoznatljivu turističku priču: ne promovira samo pojedinačne lokacije, već cjelovito iskustvo sjevera Hrvatske, njegovu povijest, krajolike, ljude, okuse i autentične doživljaje.

Kroz objave, fotografije, videozapise, storyje i blog sadržaje, strani influenceri će svojim pratiteljima predstaviti sjever Hrvatske kao destinaciju idealnu za kraće odmore, vikend putovanja, kulturni turizam i istraživanje manje poznatih, ali iznimno vrijednih lokacija kontinentalne Hrvatske.

Press trip je pokazao da Međimurje, Varaždinska županija i Krapinsko-zagorska županija imaju sve elemente snažne međunarodne turističke priče: dvorce i utvrde, bogatu povijest, vrhunsku gastronomiju, vinske doživljaje, prirodne ljepote i lokalne domaćine koji svaku lokaciju pretvaraju u iskustvo koje se pamti.

Obilaskom Krapinsko-zagorske županije, uključujući Veliki Tabor, Kumrovec, Vuglec Breg, Terme Tuhelj, Muzej krapinskih neandertalaca i Štruklijadu, zaokružena je priča o sjeveru Hrvatske kao destinaciji koja u samo nekoliko dana može ponuditi iznimno raznolik spoj povijesti, kulture, prirode, gastronomije i autentičnih doživljaja.

Photo: STIPE BOSCIC | Chipa (@stipeboscic) • Instagram photos and videos

Vezani članak: Trakošćan, spoj predivne prirode i rijetko očuvane arhitekture – Domagoj Sever

Objava Strani influenceri oduševljeni sjeverom Hrvatske: projekt “100 dvoraca” otkrio novu veliku turističku priču pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Kako doći do Boracaya?

Do Boracaya se najlakše dolazi letom iz Manile do aerodroma Caticlan (kod grada Malay). Budući da Boracay nema svoj aerodrom, iz Caticlana vas čeka kratka vožnja do luke i zatim brzi prijelaz brodom do samog otoka. Troškovi uključuju:

• Environmental Fee: 300 PHP (samo pri dolasku)
• Terminal Fee: 150 PHP
• Boat Fee: 50 PHP

Ako želite uštedjeti, sve to možete organizirati samostalno, no mnogi smještaji nude kompletan prijevoz od aerodroma do hotela.

White Beach – srce Boracaya

Najveća atrakcija otoka je legendarna White Beach, bijela pješčana plaža duga skoro 4 kilometra, podijeljena na tri dijela:

• Station 1 – Ekskluzivniji dio s luksuznim resortima
• Station 2 – Najživlji dio s brojnim restoranima, barovima i trgovinama – idealan za doček Nove godine
• Station 3 – Opuštenija atmosfera s lokalnim ugođajem i pristupačnijim smještajem

Uz plažu se proteže široka šetnica, savršena za lagane šetnje uz more. Od jednog kraja do drugog proći ćete za oko sat vremena.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Aktivnosti koje ne smijete propustiti

Boracay nije samo plaža već nudi i pregršt uzbudljivih aktivnosti:

• Snorkeling
• Parasailing i vožnja padobranom iznad mora
• Izleti na susjedne otoke
• Promatranje delfina
• Party boat krstarenja uz zalazak sunca
• Jedrenje u lokalnim bangka jedrilicama

Ako volite aktivniji odmor, obavezno posjetite istočnu stranu otoka, idealnu za surfanje i windsurfing zbog stalnih vjetrova.

Doček Nove godine na Boracayu

Boracay je jedno od najpopularnijih mjesta na Filipinima za doček Nove godine. Tisuće turista i lokalaca okupljaju se na White Beach, gdje se vatromet ispaljuje s više brodova na moru, stvarajući pravi spektakl. Mi smo ga dočekali na Station 2, što se pokazalo kao savršeno mjesto s pogledom na cijelu obalu.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Gdje odsjesti i kako se kretati po otoku?

• TukTuk trokolice su glavno prijevozno sredstvo po otoku, praktične, brze i povoljne.
• Na Boracayu se može naći smještaj za svaki budžet od luksuznih resorta do simpatičnih guesthouseova.
• Imate veću prtljagu? Pazite jer standardni TukTuk može ponijeti do 2 velika kofera + 2 osobe.

Preporučeni restorani na Boracayu

Isprobajte lokalne i međunarodne delicije u ovim mjestima:

• Nonie’s Boracay – zdravi fusion obroci
• Little Taj – indijski začini na tropski način
• Aria Restaurant – talijanska kuhinja uz more
• Mayas Filipino & Mexican Cuisine – zanimljiv spoj okusa
• Coco Mama – slavni desert od manga, kokosa i sladoleda
• The Sunny Side Café (Station 1) – doručci i brunchi zbog kojih se isplati čekati

Koliko dana ostati?

Boracay možete istražiti u 2-3 dana, ali ako želite i odmoriti i uživati bez žurbe, idealno je ostati barem 5 dana. Otok nudi savršen balans između aktivnosti i opuštanja, uz nezaboravne zalaske sunca i tropski vibe koji se teško zaboravlja.

Detaljan vodič za Filipine, tropski raj u jugozapadnoj Aziji – Domagoj Sever

Objava Boracay – vodič za putovanje na najpoznatiji filipinski otok pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Brač je najveći dalmatinski otok i treći po veličini u Jadranu. Prostire se na 395 četvornih kilometara i ima više od dvadeset naselja. Trajekti iz Splita do Supetra voze svakodnevno, a katamaran povezuje Bol sa Splitom i Hvarom.

Najpoznatiji simbol Brača je kamen. Još od antičkih vremena ovdje se vadio i obrađivao vapnenac iz poznatih kamenoloma. Brački kamen pronašao je put do Dioklecijanove palače u Splitu, Trogirske katedrale, ali i brojnih svjetskih građevina. Prema nekim tvrdnjama, dio bračkog kamena stigao je čak i do Bijele kuće u Washingtonu. U Pučišćima i danas djeluje jedina kamenoklesarska škola u ovom dijelu Europe, gdje mladi uče zanat koji se na otoku prenosi stoljećima.

Najviša točka svih jadranskih otoka, Vidova gora, uzdiže se iznad Brača na 778 metara. S nje se pruža pogled na Zlatni rat kod Bola, jedan od najslavnijih simbola hrvatskog turizma. Taj dugački pješčano-šljunčani rt, koji pod utjecajem vjetra i morskih struja mijenja oblik, ušao je u sve svjetske vodiče. Prema lokalnoj legendi, rt bi promijenio izgled svaki put kad bi se u Bolu rodilo dijete.

Brač je mnogo više od Zlatnog rata

U unutrašnjosti otoka smještena su pitoma sela okružena vinogradima i maslinicima. Bol je danas najpoznatije mjesto, ali uz turistički život skriva i bogatu povijest s dominikanskim samostanom s umjetničkom zbirkom i rijetkim inkunabulama. Supetar je administrativno središte i glavna trajektna luka, a Milna, smještena u dubokom zaljevu, bila je utočište pomorcima i brodograditeljima, danas jednako privlačna nautičarima.

U Nerežišćima je u srednjem vijeku bilo sjedište otočne vlasti, a samo nekoliko kilometara dalje, duboko u kršu, nalazi se Pustinja Blaca. Tamo su se u 16. stoljeću naselili poljički svećenici glagoljaši, bježeći pred Osmanlijama. Na strmim liticama izgradili su samostan i gospodarstvo koje je opstalo u gotovo potpunoj izolaciji. Blaca su imala vlastitu tiskaru, bogatu knjižnicu, pa čak i zvjezdarnicu. Danas je taj kompleks pretvoren u muzej i jedno je od najposebnijih mjesta na Jadranu.

Priče o Braču sežu i dublje u prošlost. U Donjem Humcu i Škripu mogu se pronaći tragovi prapovijesti, a špilja Kopačina skriva ostatke života starih više od deset tisuća godina. Škrip, najstarije bračko naselje, danas je mjesto muzeja, a ondje se može saznati sve o povijesti kamena, vinu i načinu života otočana kroz stoljeća.

Brač je i otok vina i maslinova ulja. Autohtona sorta plavac mali raste na strmim južnim padinama, dok se masline uzgajaju gotovo posvuda. Bračko ulje nosi europsku oznaku izvornosti i redovito osvaja nagrade, a otočna gastronomija spaja jednostavnost i snagu okusa. Na bračkim stolovima pronaći ćete janjetinu ispod peke, vitalac, starinsko jelo od janjećih iznutrica koje je upisano i na listu nematerijalne kulturne baštine, te naravno, svježu ribu i školjke.

Vezani članci: Znate li da u Hrvatskoj postoji strukovna škola koja je i turistička atrakcija? – Domagoj Sever

Nezaboravno jahanje konja u moru na otoku Braču – Domagoj Sever

Objava Između Vidove gore i Zlatnog rata Brač je priča bez kraja pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

1. Glavni grad Malte, Valletta, jedan je od najmanjih glavnih gradova u Europi i najmanji glavni grad u EU. – Grad ima oko 7000 stanovnika i prostire se na manje od jednog četvornog kilometra, ali obiluje povijesnim znamenitostima i na popisu je UNESCO-ove svjetske baštine.

2. Malta nije jedini otok, ali je najveći u arhipelagu. Malteški arhipelag čini skupina od 7 otoka: Malta, Gozo i Comino koji us naseljeni i nenaseljenih Cominotto, Filfla, Manoel i Selmunett.

3. Ima dva službena jezika: malteški – koji je kombinacija arapskog, talijanskog, francuskog i engleskog i engleski.

4. Ima površnu samo 316km2 i po veličini je najsličnija otoku Hvaru koji ima 297 km2.

5. Ime otočne države navodno potječe od grčke riječi koja znači “med”. Na otoku živi endemska vrsta pčela, koja proizvodi jedinstvenu vrstu meda po kojoj je otok vrlo poznat.

6. Malta je jedno od najsunčanijih mjesta u Europi. Sa svojim povoljnim položajem u središtu Mediterana, Malta u prosjeku ima gotovo 3000 sunčanih sati godišnje.

7. Na Malti nema šuma, planina ni rijeka.

8. Za mjuzikl ‘Popeye’ iz 1980. na Malti je posebno izgrađeno cijelo jedno selo ‘Popeye Village’ koje je danas turistička atrakcija.

9. Malta je poznata po odličnoj hrani i obavezno isprobajte lokalne specijalitete Pastizzi i Qassatat. Pastizzi su punjeni jastučići od lisnatog tijesta i tradicionalno se nadijevaju ricottom ili graškom, ali možete ih pronaći i s drugačijim punjenjima. Qassatat su malene pite također punjene raznim nadjevima (ricottta, špinat, inćuni, grašak).

10. Nacionalno malteško jelo je zečji gulaš, lokalno poznat pod nazivom “stuffat tal-fenek”. Iako nisu autohtoni na Malti, zečeve su na ovaj otok uvezli Feničani te su ubrzo postali glavna namirnica.

11. Malta je prva zemlja u Europskoj uniji koja je legalizirala rekreacijsku upotrebu kanabisa 2018. Odrasle osobe smiju nositi do sedam grama kanabisa, a kod kuće mogu uzgajati najviše četiri biljke. Na otoku možete probati i Mar Casar Sacrum Merlot, crno vino s uljem marihuane.

12. Na Malti se nalazi točno 359 crkava, katedrala i kapela. Lokalci se znaju šaliti da dođete na Maltu i godinu dana se možete moliti svaki dan u drugoj kapelici te se vratiti kući kao svetac. Ako otputujete na Maltu obavezno posjetite St Johns Co Chathedral, jer ostavlja bez daha zbog načina gradnje i količine zlata koja je utrošena pri izgradnji.

13. Popularna je lokacija za snimanje filmova. Game of Thrones (prizori u tvrđavi St. Angelo, palači Verdala i vratima Mdina), Gladijator, Kapetan Philips, Troja i Da Vincijev kod snimani su na Malti.

14. Na Malti živi oko 500 000 stanovnika, a zanimljivo je da oko 200 000 ljudi malteškog podrijetla živi u Australiji. Nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu došlo je do velike migracije s Malte, a budući da je Australija bila dio britanske krune mnogi su se odlučili na emigraciju. Činjenica da se govorilo engleski i da je imala potrebu za radnom snagom također je odigrala veliku ulogu.

15. Plava laguna na Cominu čarobna je uvala koju turisti najčešće posjećuju u sklopu jednodnevnih izleta te ju obavezno stavite na popis lokacija koje ne smijete propustiti posjetiti.

View this post on Instagram

A post shared by عمرو العرس (@amarou)

16. Po malteškim otocima raštrkana su 3 UNESCO-va mjesta svjetske baštine: Valletta, megalitski hramovi i hipogej Hal Saflieni (podzemna prapovijesna megalitska građevina).

17. Kako Malta nema površinskih voda poput jezera, rijeka ili akumulacija, moraju koristiti ocean kao izvor vode, te ju filtriraju izravno iz oceana i nije baš nekog okusa. Zato je rješenje Kinnie – neslužbeno nacionalno piće Malte; omiljeno bezalkoholno piće koje se sastoji se od kuhane gorke naranče i ekstrakta pelina. Prvi put je predstavljen 1952. godine i poznat je po svom izrazito gorko-slatkom okusu.

18. Na Malti se vozi lijevom stranom ulice, što je samo jedna od mnoštva stvari koje su ostale nakon britanske kolonizacije (imajte na umu prilikom iznajmljivanja rent a cara). Iako su samostalni od 1964. na Malti ćete i danas vidjeti vidjeti crvene telefonske govornice, poštanske sandučiće, prepoznatljivu britansku arhitekturu...

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

19. Maltežani su ludi za nogometom, a navijaju ili za talijansku ili englesku reprezentaciju.

20. Razvod na Malti postao je legalan tek 2011.

Uz tradicionalni malteški pozdrav “Sahha” – do ponovnog susreta budi zdravo i dobro.

domagojsever.com/kontakt/

Objava Malta, savršena destinacija za odmor u središtu Mediterana pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Irska – otoci uz obalu

Iako je prije nekoliko godina velik broj Hrvata preselio u Irsku, ovdje ne govorimo o preseljenju gradove, već na irske otoke. Irske vlasti žele potaknuti ljude da žive na otocima te su osmislile program ‘Our Living Islands’ koji nudi do 84 tisuće eura onima koji se odluče preseliti na jedan od 30 obalnih otoka na kojima trenutno živi 3.000 stanovnika. Pored toga, vladina agencija Enterprise Ireland nudi sredstva do 100.000 eura za start-up poduzeća, a tu su i porezne olakšice kroz brojne programe kako bi se potaknulo poduzetništvo. Također, Irska ima nisku stopu poreza na dobit. Život na irskom otoku mogao bi se isplatiti, zar ne?

View this post on Instagram

A post shared by Mark Rowan / Northern Ireland Traveller (@travellernorthernireland)

Grčka – otok Antikythera

Ako ste oduvijek zamišljali život na grčkom otoku, Antikythera bi mogla biti vaša idealna destinacija. Ovaj slikoviti otok, na kojem trenutno živi samo 20 stanovnika, nudi nevjerojatne poticaje za nove doseljenike. Ako se uključite u program, osigurani su vam zemljište, kuća i mjesečna stipendija od oko 520 eura, a Grčka pravoslavna crkva dodatno pruža 500 eura mjesečno, sve tijekom prve tri godine života na otoku. Biste li mogli ostaviti sve i otići živjeti na grči otok?

View this post on Instagram

A post shared by taxidiamagazine (@taxidiamagazine)

Švicarska – selo Albinen – “Četiri zemlje u Europi koje će vam platiti da živite kod njih”

Malo švicarsko selo Albinen ima tek 238 stanovnika, a nudi značajne poticaje za privlačenje novih obitelji i radnika. Obitelji mogu primiti poticaje do 60 tisuća švicarskih franaka uz obavezu da ostanu najmanje deset godina živjeti u selu. No, za ne-švicarske građane uvjeti su ipak nešto drugačiji. Za njih su poticaji uvjetovani kupnjom kuće vrijedne više od 200 tisuća švicarskih franaka, boravkom od najmanje deset godina i dobivanjem švicarskog državljanstva. Odlično zvuči, ali samo za one koji su ozbiljni u svojoj odluci da se presele u inozemstvo. Također, treba imati na umu da Švicarska ima visoki životni standard.

View this post on Instagram

A post shared by Best Swiss Villages (@swissvillages)

Italija – Calabria i Sardinija – “Četiri zemlje u Europi koje će vam platiti da živite kod njih”

Lokalne vlasti diljem Italije nude primamljive poticaje za preseljenje jer se suočavaju s padom populacije. U Calabriji, slikovitoj regiji smještenoj na krajnjem jugu Italije, pojedinci mogu dobiti do 28 tisuća eura za preseljenje u jedno od devet malih sela. Slična situacija je i u susjednoj regiji Apuliji gdje grad Presicce-Acquarica nudi 30 tisuća eura za kupnju kuće i preseljenje. S druge strane, Sardinija, prekrasni talijanski otok i jedno od plavih zona gdje ljudi najduže žive, nudi 15 tisuća eura onima koji se presele u općine s manje od 3.000 stanovnika. A Italija nije daleko!

View this post on Instagram

A post shared by Osvaldo Bevilacqua (@osvaldobevilacquaofficial)

Kontakt – Domagoj Sever “Četiri zemlje u Europi koje će vam platiti da živite kod njih”

Objava Četiri zemlje u Europi koje će vam platiti da živite kod njih pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Jedan od njih, onaj u kanjon Čikole, donedavno je bio nekako na margini, u sjeni obližnjeg Nacionalnog parka Krka, no posljednjih godina to se mijenja i Čikola je sve češće obavezna postaja u istraživanju ovog kraja. U zadnjim danima travnja ni mi nismo propustili priliku vidjeti taj fenomen najduže pritoke rijeke Krke, koja je tisućama godina snagom vode dubila uzak procjep u stijenama dalmatinskog krša. Rijeka Čikola duga je 46 kilometara, izvire podno Svilaje, a jedinstvenom ju čini raznolikost: od mirnog toka u Petrovom polju, do živahne bujice u zadnjem dijelu. Kanjon Čikole, dio od Petrova polja do ušća u Krku, dug 13 kilometara, zaštićen je kao značajni krajobraz, a njegova dubina na nekim dijelovima seže i do 130 metara.

Ovaj je kraj idealan za aktivni i adrenalinski odmor, pješačenje, penjanje, a za one najhrabrije tu su i prolazak ferate i spuštanje zip lineom. Mi smo odlučili biti hrabri i uputili smo se na feratu.

Dolazimo do zaseoka Bašići u blizini Drniša, od Šibenika smo se vozili dvadesetak minuta, i nalazimo se s ekipom iz agencije Šibenik Outdoor Adventure uz čiju ćemo pomoć i vođenje upoznati sve skrivene tajne koje skriva Čikola i ovaj čarobni kanjon. Upravo je proljeće idealno vrijeme za posjet Čikoli, saznajemo od naših vodiča, već u travnju i svibnju, ako su temperature visoke, razina vode počne ozbiljnije opadati. Nakon kratke šetnje uskoro se pred nama pojavljuje prizor od kojeg smo svi zanijemili od divljenja. Okovanu sivim stijenama, daleko u nizini vidimo Čikolu, vijugavu tirkiznu nit na rubovima prošaranu zelenilom drveća.

Ferata je, počnimo od definicije, penjački put osiguran sajlama i klinovima, kojim se prolazi do teže dostupnih, a nerijetko i najljepših dijelova nekih planina i kanjona poput ovog. Iako se ferata Čikola naziva laganom i turističkom, napominjemo da ipak nije prikladna za ljude koji se imaju strah od visine, no što se spremnosti tiče dovoljno je biti u nekoj prosječnoj tjelesnoj formi.

Oni koji se inače bave penjanjem po feratama i imaju vlastitu opremu mogu na nju ići i sami, ali apsolutno svi ostali trebali bi ići u pratnji stručnih vodiča, kao što smo to mi napravili.

Kompletnu opremu, kacigu, pojas i komplet za samoosiguranje osigurat će vam vodiči iz agencije Šibenik Outdoor Adventure, na nogama možete imati tenisice ili gojzerice, a, ako ih imate, ponesite i rukavice kako bi vam bilo lakše hvatati se za sajle.

Iako se feratom Čikola, koja je duga oko dva kilometra, može krenuti s dvije strane, pravilan početak je onaj na koji se dolazi iz ranije spomenutog mjesta Bašići. Od mjesta na koje ostavljamo automobil kreće šetnja duga oko kilometar, na kojoj se u jednom trenutku pred nama otvara prekrasan pogled na cijeli kanjon. Još nekoliko stotina metara i na samom smo početku ferate.

Ako krećete s ove strane, vodite računa o tome da je prvi dio najteži na cijeloj ferati jer prolazi preko dosta izloženih kamenih ploča s plitkim gazištima, dok je pod vama duboki i strmi kanjon. No onaj tko uspješno svlada taj prvi dio sigurno će bez problema svladati cijelu feratu koja vas u nastavku spušta duboko u kanjon, kroz uske prirodne tunele, slikovite pećine u stijeni… U jednom trenutku naći ćete se i pored same rijeke i njezinom vodom možete osvježiti od uzbuđenja vruće čelo. U nastavku se ponovo penje uz stijene, na dijelovima uživa u hodanju bez potrebe za osiguranjem, te naposljetku ferata završava u blizini mjesta Ključ.

Tu, zapravo završnu točku, mnogi koriste i kao početnu. To ima prednosti, pogotovo onima koji se prvi put susreću s feratom i može ih prestrašiti taj početni, strmi dio. U slučaju da se kreće obrnutim smjerom treba imati na umu da ćete na onoj najstrmijoj stijeni s početka priče završiti turu, kad su već umorni, ali moguće se u bilo kojem trenutku okrenuti i vratiti prema početnoj točki u Ključu.

Ako se odlučite za ovaj smjer, trebate automobilom pratiti putokaze za zip-line Šibenik do zaselka Delalije kod sela Ključ. Do ferate ćete od parkirališta hodati oko kilometar i pol putem na kojem je uređeno nekoliko vidikovaca s prekrasnim pogledom na Čikolu. Na putu ćete proći i pored zip-linea Šibenik, još jedne adrenalinske atrakcije ovog kraja. Zip line ima tri žice ukupne dužine čak 1,4 kilometra! Prva je duga 250, druga 500, a treća čak 600 metara i prolaze iznad najljepših dijelova kanjona.

Na putu za feratu treba proći pored početne točke zip-linea, ubrzo se puteljci križaju, a vi trebate krenuti onim koji vodi prema unutrašnjosti, a ne prema rijeci. Sve su to male udaljenosti od nekoliko stotina metara, i uskoro ćete vidjeti početak puta osiguranog sajlama. Ovdje nema velikih strmina, puteljak je ugodan, a pojas i sajle samo daju dodatnu sigurnost šetnji. Ne propustite na samom početku zastati i s jednog isturenog kamena pogledati jedan od najljepših vidikovaca na tirkizni kanjon!

Kanjon Čikole uistinu nas je oduševio. Šetnja, prekrasni pogledi na rijeku, adrenalin na ferati i zip-lineu… Ovo iskustvo niti jedan ljubitelj prirode i aktivnog odmora ne bi smio propustiti tijekom svog posjeta Šibeniku!

Nakon cjelodnevnog istraživanja ukusan roštilj s ekipom uvijek je dobra ideja. Prepoučam Vam smještaj na predivnom imanju Agroturizam Kalpić.

Do 21.5. možete sudjelovati u nagradnom natječaju “Pronađi svoje grill lice” i osvojiti vrhunski Kamado madness roštilj.

Tekst: Lana Mindoljević

Kontakt – Domagoj Sever

Objava Kanjon rijeke Čikole super je lokacija za aktivan odmor pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Preporučujem posjet špilji s lokalnim vodičem

Pristup špilji može biti pravi izazov, ali to je dio njene čarolije. Od plaže do špilje ima oko 700 metara, a potrebno je samo oko desetak minuta kajakom (prikladno je i za one manje fizički aktivne). U špilju je najjednostavnije ući kajakom ili plivajući, ali u svakom slučaju treba biti oprezan jer se radi o dugom i izrazito uskom ulazu u špilju.

Zbog sigurnosti uvijek preporučujem posjet špilji s lokalnim vodičem koji poznaje teren i može osigurati sigurno i informativno iskustvo. Najbolje vrijeme za posjet je za mirnog mora i kada je sunce visoko na obzoru. Poseban doživljaj je posjetiti špilju u trenucima kada kroz rupe u oknu prodiru zrake sunca, te stvaraju nestvarnu igru svjetla i sjene. Nažalost u to vrijeme često zna biti i gužva jer na ovako malom prostoru ne može biti više od desetak ljudi. Kristalno čista voda plavo-zelene boje zrcali okolne stijene, stvarajući gotovo nestvaran prizor.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Terenskim istraživanjima faune spužvi špilje Golubinke u špilji je zabilježeno čak 50 vrsta spužvi. Oni vidljiviji stanovnici špilje su šišmiši čija je koncentracija u špilji velika, te je izbrojano oko 2000 jedinki riđeg šišmiša (Myotis emarginatus ) i oko 1000 jedinki velikog potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum). Na kamenju zna biti vidljiv i njihov izmet, pa pripazite gdje dodirujete rukama.

Posjetite obavezno i Zmajevo oko koje se nalazi oko 200 metara udaljeno od špilje.

Ovaj prirodni bazen veličine oko 15 x 5 metara spojen je podvodnim prolazom s otvorenim morem i super je za ronjenje. Stijene oko bazena idealne su za sunčanje, a zanimljivo je da lokalci uz Zmajevo oko vežu i legendu prema kojoj kupanje u njemu donosi veliku sreću.

View this post on Instagram

A post shared by M A R I O J U R I N A (@mariojurina)

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Golubinka će vas zasigurno oduševiti i ostaviti vam nezaboravne uspomene. Planirajte svoj posjet već danas i otkrijte čaroliju ovog raja na Dugom Otoku!

Kontakt – Domagoj Sever

Objava Otkrijte skrivenu čaroliju – špilja Golubinka na Dugom otoku pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Susret s pravom kozom, konjem, alpakom ili čak devom nije rezerviran samo za zoološke vrtove. Diljem Hrvatske postoje farme, bioparkovi i obiteljska imanja koja omogućuju djeci da dožive prirodu onako kako su je poznavali naši djedovi – izbliza, uz miris sijena i zvuk životinja. Od druženja s alpakama u Bjelovaru i ljamama u Gorskom kotaru, do jahanja konja u Moslavini i susreta s devama u Podravini, ovo su izletišta gdje ćete provesti dan u prirodi, naučiti nešto novo i vratiti se kući puni osmijeha.

Alpaka Farm, Veliko Trojstvo (Bjelovar)

Na imanju nadomak Bjelovara žive simpatične alpake koje su osvojile srca brojnih posjetitelja. Ova farma prva je u Hrvatskoj specijalizirana za uzgoj alpaka i proizvodnju proizvoda od njihove vune. Djeca i odrasli mogu ih hraniti, fotografirati i naučiti kako nastaju mekani vuneni proizvodi. Posjeti su mogući prema najavi.

Ranch Dolina Jelena, Drežnik Grad (Plitvička jezera)

Smješten u Drežnik Gradu, svega dvanaestak kilometara od Nacionalnog parka Plitvička jezera, Ranch Dolina Jelena pravi je mali raj za ljubitelje prirode i divljih životinja. Na prostranom imanju obitelji Bičanić žive jeleni i jeleni lopatari, koje možete promatrati, hraniti i fotografirati tijekom vođene ture, a društvo im prave i konji te divlje svinje. Obilazak traje oko sat i pol, uz puno zanimljivih priča o životinjama i životu na ranču, a nakon šetnje moguće je kušati domaće delicije i sokove lokalnih OPG-ova. Posjet je moguć isključivo uz prethodnu najavu, što Ranch Dolina Jelena čini intimnim i posebnim izletom, idealnim za obitelji s djecom i sve koji žele doživjeti Plitvice i njihovu okolicu na mirniji, autentičan način.

Zeleni san, Lič (Fužine, Gorski kotar)

U hladovini goranskih šuma, na imanju Zeleni san, životinje i priroda žive u savršenom skladu. Osim ljama, koje su prave zvijezde ranča, ovdje se mogu vidjeti poniji, konji, svinje, ovce, magarci, krave buše i razne vrste peradi. Imanje se bavi održivom poljoprivredom i zooterapijom, a djeca mogu sudjelovati u hranjenju životinja i učiti o suživotu s prirodom. Posjet je moguć prema dogovoru uz prethodnu najavu.

View this post on Instagram

A post shared by OPG „ZELENI SAN” (@opg_zeleni_san)

Bio park Divlje vode, Stojdraga (Samoborsko gorje)

U netaknutoj prirodi Samoborskog gorja nalazi se Bio park Divlje vode. Na prostranim livadama slobodno šeću jeleni, magarci, konji, koze i paunovi, a najmlađe oduševljava to što mogu hraniti i družiti se sa životinjama. Osim bioparka, tu su i ribnjak, staze kroz šumu, restorani i veliko igralište. Otvoreno je četvrtkom i petkom od 11 do 21 sat te subotom i nedjeljom od 9 do 21 sat, ali je preporučljivo provjeriti sezonske promjene.

View this post on Instagram

A post shared by Divlje Vode | Vjenčanja & Eventi (@divlje.vode)

Izletište Dva potoka, Luka

U zagorskom selu Luka nalazi se izletište Dva potoka. Najveća atrakcija je mali zoološki vrt s patkama, guskama, japanskim kokama, zečevima, ovcama, konjima, muflonima i jelenima. Djeca se mogu slobodno kretati i promatrati životinje u prirodnom okruženju, dok odrasli uživaju u tradicionalnim jelima poput purice s mlincima ili štrukli. Radno vrijeme je od petka do nedjelje od 12 do 20 sati, kuhinja počinje raditi od 12 sati, a potrebna je rezervacija za ručak.

View this post on Instagram

A post shared by Kristina Kiki Jelcic (@leti_leti_kiki)

Etno farma Mirnovec, Samobor

Etno farma Mirnovec prostire se na velikom imanju u Samoboru. Na imanju žive konji, koze i druge domaće životinje, a djeca mogu naučiti osnovne pojmove o brizi za njih. Na farmi se može i jahati, a tu je i igralište, trampolin te restoran s domaćom hranom, pa je idealno mjesto za školske izlete i obiteljske vikende. Otvorena je od utorka do nedjelje od 10 do 21 sat, a za jahanje je potrebna najava.

View this post on Instagram

A post shared by Restoran Baraž (@etnofarmamirnovec)

Seoski turizam Kezele, Graberje Ivanićko (Moslavina)

Na imanju obitelji Kezele životinje su sastavni dio svakodnevice. U starinskoj štali možete upoznati konje pasmine hrvatski posavac, a uz prethodnu najavu i jahati, bez obzira jeste li početnik ili iskusni jahač. Djeca mogu vidjeti i druge domaće životinje, dok odrasli uživaju u mirisu kotlovine i čaši moslavačkog vina. Otvoreno je svaki dan od 10 do 22 sata, a najava za jahanje je poželjna.

Klet Grešna gorica, Desinić (Zagorje)

Podno dvorca Veliki Tabor smještena je Grešna gorica. Djeca će tamo uživati u druženju s domaćim životinjama na velikoj livadi, a odrasli u štruklima i pogledu na vinograde. Radno vrijeme varira pa je preporučena rezervacija, osobito vikendom.

View this post on Instagram

A post shared by Grešna gorica (@gresna_gorica)

Hrvatska Sahara, Đurđevac (Podravina)

U Đurđevcu, između pješčanih dina i utvrde Stari grad, krije se jedna od najneobičnijih hrvatskih atrakcija – Hrvatska Sahara. Glavne zvijezde su deve, ali tu su i ljame, vijetnamske svinje, kamerunske ovce i patuljaste koze. Djeca su oduševljena pustinjskim ambijentom, a odrasli fascinirani činjenicom da tako nešto postoji u srcu Podravine. Radno vrijeme je od ponedjeljka do petka od 10 do 16 sati, a vikendima i praznicima od 10 do 18 sati.

View this post on Instagram

A post shared by Marija | putovanja | planinarenje | izleti | s djecom (@croactive)

OPG Duša Baranje, Bilje (Baranja)

Na rubu Parka prirode Kopački rit nalazi se imanje koje spaja baranjsku tradiciju i ljubav prema životinjama. Na OPG-u Duša Baranje žive patuljasti konji, magarci, koze, ovce, svinje i perad. Djeca mogu sudjelovati u hranjenju životinja, a domaćini rado pričaju o seoskom životu i održivoj poljoprivredi. Posjeti su mogući uz prethodnu najavu i rezervaciju.

Vezani članak: Najbolja izletišta blizu Zagreba za cijelu obitelj – Domagoj Sever

Objava Najljepša izletišta sa životinjama u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.