Nakon 85 godina, svjetlo se vraća u Meštrovićev paviljon

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika predstavilo faksimilnu rekonstrukciju kupole i prstenastog svoda Doma HDLU (Meštrovićev paviljon) – jednog od najzahtjevnijih zahvata u protupotresnoj obnovi kulturne baštine u Hrvatskoj.

*Uz centralnu kupolu, nakon 85 godina vraćen originalan izgled prstenastog svoda*

Nakon 85 godina od zamračenja i prikrivanja originalnog izgleda, prstenasti svod iznad najveće galerije Meštrovićevog paviljona konačno otkriva svoje izvorno lice. Predsjednica HDLU-a Ida Blažičko i ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka Vujičić zajedno s projektnim timom predstavile su ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek i javnosti faksimilnu rekonstrukciju prstenastog svoda galerije Prsten — izniman arhitektonski i inženjerski zahvat koji ovom prostoru vraća ono što mu je oduvijek pripadalo: prirodno svjetlo.

mestrovicev paviljon ekipa — Irena Kraševac (Institut za povijest umjetnosti), Melinda Trbojević, Tomislav Petrinec, Marica Mikec (Ministarstvo kulture i medija), Ante Kelava (Spegra d.o.o.), Ivana Andabaka Vujičić (HDLU), Vlatka Rajčić (Građevinski fakultet), ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, Kristian Kožul, Ida Blažičko (HDLU)

Novo izvedeni armirano-betonski svod s ugrađenih 11.160 staklenih prizmi, posebno oblikovanih za Meštrovićev paviljon, sada konačno ispunjava svoju izvornu funkciju — propuštanje dnevnog svjetla u galerijski prostor, čineći ga jedinstvenim i prepoznatljivim mjestom na kulturnoj karti Zagreba i Hrvatske. Sijedi izvođenje spuštenog staklenog stropa, prema izvorniku, a u međuprostoru smjestit će se električni sustav zamračivanja, novitet koji će osigurati upravljanje svjetlom u galeriji, kako bi se moglo odgovoriti na različite izložbene zahtjeve.

nekad — *Izvorni izgled stropa galerije Prsten*

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, uz čestitke projektnom i upravljačkom timu, istaknula je kako će “obnova Meštrovićevog paviljon zasigurno biti tema brojnih stručnih tuzemnih i međunarodnih istraživanja i publikacija, obzirom na složenost zahvata i njihovo uspješno dovršenje.”

Ministrica je ocijenila kako će se o obnovi paviljona govoriti i pisati ne samo u hrvatskim stručnim krugovima nego i međunarodno, istaknuvši da je projekt zahtijevao “puno znanja, stručnosti, ali i hrabrosti i odvažnosti”. Naglasila je kako obnova nije značila vraćanje zgrade u izvorno stanje, nego njezino unapređenje, pri čemu su donesene ključne odluke, ispitani novi materijali i primijenjena suvremena rješenja. “Ovo je zgrada koja će prvi put nakon što je zamišljena zaista izgledati onako kako ju je vizionar Meštrović sa svojim suradnicima zamislio, ali će biti i energetski učinkovita, pristupačna osobama s invaliditetom te će pružati najsuvremenije uvjete za prezentaciju hrvatske i međunarodne umjetnosti”, rekla je Obuljen Koržinek. Projektantica konstrukcijske obnove Meštrovićeva paviljona, profesorica Vlatka Rajčić s Građevinskog fakulteta, rekla je da je konstrukcijska i arhitektonska obnova predstavljala iznimno velik izazov, osobito zbog kupole koja nikada nije ispunila svoju izvornu funkciju jer svjetlost nije prodirala kroz neodgovarajuće staklene prizme. Istaknula je da je projektni tim osmislio potpuno novi izgled prizmi kako bi bile robusnije, nosive i jednostavne za zamjenu, a prema novom kalupu izvedeno je više od 15.000 staklenih prizmi.

„Obnova Paviljona otvaranje je novog razdoblja za hrvatsku umjetnost”

Predsjednica HDLU-a Ida Blažičko naglasila je sveobuhvatno značenje projekta koji nadilazi fizičku obnovu:
„Obnova Meštrovićevog paviljona za HDLU ne znači samo povratak Paviljona njegovoj punoj umjetničkoj funkciji, nego i otvaranje novog razdoblja za umjetnike i za budućnost hrvatske umjetnosti. Riječ je o velikom inženjerskom, tehnološkom i kulturnom pothvatu kojim se Paviljon vraća svojoj izvornoj namjeni, ali istodobno dobiva uvjete koje suvremena umjetnička produkcija danas traži: obnovljeno prirodno svjetlo, veću fleksibilnost galerijskih prostora, mogućnost zamračenja, bolju pristupačnost svim razinama zgrade, rezidencijalni prostor za gostujuće umjetnike te novu Galeriju -1 namijenjenu eksperimentalnim, multimedijskim, interdisciplinarnim i hibridnim umjetničkim praksama.
Završena rekonstrukcija kupole i prstenastog svoda simbol je te obnove, ali i njezina najvidljivija poruka: da se baština može obnavljati dosljedno, hrabro i s jasnom vizijom budućnosti. Za umjetnike to znači reprezentativan, suvremen i inkluzivan prostor dostojan složenih izložbenih formata, a za Zagreb i Hrvatsku snažan kulturni okvir koji može ravnopravno komunicirati s najreprezentativnijim europskim institucijama.”

Svečano otvorenje u proljeće 2027.
Po završetku građevinskih radova, koji se očekuju do kraja 2026. godine, slijedi faza opremanja i povratak HDLU-a u Paviljon. Ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka Vujičić najavila je svečano otvorenje za javnost u proljeće 2027. godine.
„Ponosni smo na kvalitetu i brzinu izvođenja radova, koji su organizirani u čak tri smjene. Unatoč tome što je Meštrovićev paviljon bio jedna od najzahtjevnijih građevina kulturne namjene u protupotresnoj obnovi, uz visokospecijaliziran i posvećen projektni tim te kontinuiranu podršku Ministarstva kulture i medija, u svega 18 mjeseci ušli smo u završnu fazu obnove s izvršenih oko 80 posto predviđenih radova” — izjavila je ravnateljica Andabaka Vujičić.

Meštrovićev-paviljon-naslovna-kupola — *Novo izvedena centralna kupola*

„U tijeku je dovršetak završnih građevinskih i obrtničkih radova, uključujući finu montažu, završnu obradu interijera i opremanje prostora, dok su instalaterski radovi u cijelosti završeni.“ pojasnio je glavni inženjer gradilišta Ante Kelava iz tvrtke Spegra d.o.o.

O projektu obnove

Projekt obnove Meštrovićevog paviljona, vrijedan oko 23 milijuna eura, financira se iz Fonda solidarnosti Europske unije, Mehanizma za oporavak i otpornost (NPOO) u sklopu programa NextGenerationEU te iz državnog proračuna Republike Hrvatske, a sve pod vodstvom Ministarstva kulture i medija.

Provedbu radova povjerena je specijaliziranoj građevinskoj tvrtki Spegra d.o.o., dok cjelovito arhitektonsko rješenje potpisuje Saša Randić (Randić i suradnici d.o.o.).