View this post on Instagram

A post shared by Štefan Brajković (@stefanbrajkovic)

Ali, posebnost Velike Pisanice ne krije se samo u njezinoj duljini. Ovdje se isprepliću različite kulture i tradicije: zajedno žive Hrvati, Srbi, Mađari i pripadnici drugih manjina, a tri crkve – katolička, pravoslavna i kalvinska – stoje kao simboli bogate povijesti i suživota. Takav sklad nije nastao preko noći, već su ga gradile generacije.

Rodno mjesto velikog slikara Ede Murtića

Velika Pisanica rodno je mjesto Ede Murtića, jednog od najznačajnijih hrvatskih slikara 20. stoljeća, poznatog i cijenjenog daleko izvan granica Hrvatske. Njegovo naslijeđe i danas živi u selu, ponajviše kroz „Dane Ede Murtića“, kulturnu manifestaciju koja se svake godine u svibnju održava njemu u čast. Tih dana Velika Pisanica oživi šarenilom izložbi, radionicama, koncerata i susreta s umjetnicima, pretvarajući mjesto u pravu malu festivalsku oazu.

View this post on Instagram

A post shared by Štefan Brajković (@stefanbrajkovic)

Iako je daleko od užurbanih gradskih središta, Velika Pisanica posljednjih godina intenzivno ulaže u svoju budućnost. Obnavljaju se nogostupi i javna rasvjeta, a mladim obiteljima nude se subvencije za kupnju kuća ili zemljišta, čime selo jasno pokazuje da želi ostati živo i privlačno novim generacijama. Sve više lokalnih OPG-ova razvija seoski turizam, nudeći domaći med, rakiju, sir i druge proizvode, ali i autentično iskustvo života na selu, od jahanja i vožnje traktorom do šetnji kroz netaknutu prirodu.

Povijest koja spaja generacije

Velika Pisanica ima bogatu povijest: prvi pisani spomen sela datira još iz 14. stoljeća, a kroz stoljeća je bila poznata po poljoprivredi i šumarstvu. Tijekom Domovinskog rata mještani su, unatoč nacionalnim razlikama, pokazali iznimno zajedništvo i solidarnost koja se i danas prenosi na mlađe generacije. Aktivni su u brojnim udrugama, od kulturno-umjetničkih do vatrogasnih društava, koja redovito organiziraju priredbe, smotre i druga događanja koja okupljaju cijelu zajednicu.

Velika Pisanica danas spaja dugu tradiciju, kulturnu raznolikost i suvremene projekte, potvrđujući da i mala mjesta mogu imati bogat sadržaj i veliki potencijal za daljnji razvoj.

Naslovna fotografija: Stipe Boščić | Pixel Factory – “Znate li gdje se nalazi najduže selo u Hrvatskoj?”

Prethodni članak: Staza Sedam slapova, najfotogeničniji izlet u Istri – Domagoj Sever

Objava Znate li gdje se nalazi najduže selo u Hrvatskoj? pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Fotografski natječaj s temom “JESEN” raspisuju Croatian Nomad (u daljnjem tekstu Organizator), vlasnik Facebook i Instagram profila @domagojsever u suradnji s SelectBox.hr u daljnjem tekstu Partner).

Članak 2: TRAJANJE I SVRHA NATJEČAJA

Natječaj se raspisuje u svrhu promocije Partnera kroz nagradni natječaj, a putem digitalnih kanala Organizatora. U nagradnom kreativnom natječaju dobitnici osvajaju nagrade iz čl.3. Pravila nagradnog natječaja.

Za provedbu nagradnog natječaja i sva pitanja vezana i koja proizlaze iz nagradnog natječaja odgovoran je isključivo Organizator. Nagradni natječaj traje od 21.10.2025. godine do 3.11.2025. u 23:59h na Facebook i Instagram profilu domagojsever i Instagram profilima sudionika.

Članak 3: FOND NAGRADA

Fond nagrada sastoji se od sljedećih nagrada:

1. Nagrada : Čarobni odmor 144.99 eura https://www.selectbox.hr/product/poklon-carobni-odmor-i/
2. Nagrada: Gurmanski stol 64.99 eura https://www.selectbox.hr/product/poklon-gurmanski-stol-f/
3. Nagrada: Stol za dvoje 44,99 eura https://www.selectbox.hr/product/poklon-stol-za-dvoje-c/

Članak 4: PRAVO SUDJELOVANJA

Pravo prijave za sudjelovanje u ovom nagradnom natječaju imaju sve punoljetne fizičke osobe iz Hrvatske.

Članak 5: AUTORSKA PRAVA    

Autor svakog prijavljenog materijala slanjem svoje prijave jamči da sva autorska prava na prijavljenim fotografijama pripadaju njemu, da na njemu nema tereta te da ista nisu ograničena ili prenijeta u korist bilo koje treće fizičke ili pravne osobe.

Sve prijave moraju biti originalne fotografije koje je snimio sudionik i ne smiju biti izmijenjene ili poboljšane bilo kojim oblikom AI tehnologije.

Osoba koja se prijavljuje na natječaj slaže se da se fotografija objavi na digitalnim kanalima i web stranicama Organizatora i Partnera te da se može koristiti u promotivne svrhe s obaveznim navođenjem imena autora.

Članak 6: PRIJAVA SUDJELOVANJA U NAGRADNOM NATJEČAJU

Pravo sudjelovanja u nagradnom natječaju imaju sve punoljetne fizičke osobe iz Hrvatske koje u periodu trajanja kreativnog natječaja na Facebook profilu @domagojsever u komentaru nagradnog natječaja objave fotografiju na temu fotografskog natječaja „JESEN“ od 21.10.2025. godine do 3.11.2025. u 23:59h.

Jednako tako pravo sudjelovanja u nagradnom natječaju imaju sve punoljetne fizičke osobe iz Hrvatske koje u periodu trajanja kreativnog natječaja na svojem Instagram profilu objave fotografiju na temu natječaja „JESEN“ uz hashtagove #domagojsever #selectbox i #jesen te tagiraju profil @domagojsever od 21.10.2025. godine do 3.11.2025. u 23:59h.

Moguće se prijaviti više puta s jednog Facebook i Instagram profila. 

Organizator natječaja je ovlašten na temelju diskrecijske procjene u bilo kojem trenutku i bez obrazloženja diskvalificirati bilo kojeg sudionika ako isti krši zakonske propise koji su na snazi u Republici Hrvatskoj ili svojim postupcima narušava ugled ili šteti interesima Organizatora i Partnera. Sudionici nagradnog natječaja, prihvaćanjem pravila sudjelovanja se u potpunosti  odriču bilo kakvih potraživanja od Organizatora i Partnera na osnovi naknade bilo kakvog oblika troška ili štete koja bi mogla nastati prilikom ispunjenja zadatka koji je propisan ovim pravilima.

Članak 7: PROGLAŠENJE POBJEDNIKA NATJEČAJA

Po završetku prijava žiri će u sastavu 3 osobe prema kriteriju kreativnosti odabrati dobitnike.

Dostavljanjem podataka u skladu s člankom 5. Pravila, sudionici pristaju da njihova imena i prezimena i podaci budu javno objavljeni te pristaju na ostale uvjete definirane ovim Pravilima.

Članak 8: PREUZIMANJE NAGRADE

Dobitnici ovog natječaja biti će obaviješteni o dobitku nagrade. Njihova će se imena i prezimena objaviti na profilu Organizatora najkasnije u roku 7 dana od dana završetka natječaja. Ako dobitnici u roku od 3 dana ne odgovore, nagradu neće moći realizirati. Nagrada je neprenosiva na treću osobu. Dobitnik je dužan poslati sve točne podatke (ime, prezime, adresa) kako bi se mogla omogućiti dostava nagrade. Rok dostave nagrade je 60 dana od dana objave dobitnika.

Članak 9: SUDIONICI U NAGRADNOM NATJEČAJU

Sudionici ovog nagradnog natječaja ne mogu zahtijevati nagrade u većim količinama ili drukčije nagrade od onih koje su navedene u ovim Pravilima od strane Organizatora. Prijavom sudjelovanja u ovom nagradnom natječaju, sudionici prihvaćaju Pravila ovog natječaja.

Organizator i Partner sve prijavljene materijale uz potrebne dorade mogu koristiti za oglašavanje u svim medijima u svrhu promocije fotografskog natječaja (televizija, novine, Internet, radio), ali ih nisu obvezni koristiti u reklamne svrhe.

Sudionici se dostavom materijala za natječaj odriču bilo kakvih daljnjih potraživanja prema Organizatoru i Partneru po bilo kakvoj osnovi.

Članak 10: POGREŠNE I NEREGULARNE PRIJAVE

Pogrešne ili nepotpune prijave su nevažeće i ne daju pravo sudionicima ni na kakvu naknadu ili na sudjelovanje u nagradnom natječaju.

Sve prijave i glasovi zaprimljeni korištenjem bilo kakvih zlonamjernih programa i web servisa biti će uklonjeni, kao i sve prijave i glasovi stečeni bilo kojim drugim sumnjivim i neregularnim metodama, a koje sudioniku omogućuju nepoštenu prednost pred drugim sudionicima.

Članak 11: OBJAVA POBJEDNIKA NATJEČAJA

Ime dobitnika bit će objavljeno na Facebook profilu @domagojsever najkasnije u roku 7 dana od dana završetka natječaja.

Članak 12: POREZI

Pobjednici natječaja ne snose nikakve poreze, obveze niti naknade direktno povezane s nagradama.

Članak 13: U SLUČAJU SPORA

U slučaju spora između Organizatora, Partnera i sudionika nagradnog natječaja nadležan je sud u Zagrebu.

Članak 14: MOGUĆNOST PREKIDA NAGRADNOG NATJEČAJA

Nagradni natječaj može biti prekinut ili izmijenjen u bilo kojem trenutku prema odluci bez posebnog obrazloženja.

                                                                                                                               Croatian Nomad i Selectbox.hr

Objava Pravila nagradnog fotografskog natječaja s temom „JESEN“ pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

1. Gorski kotar – kraljevstvo boja i šumskih delicija

Gorski kotar u listopadu izgleda kao iz bajke. Posjeti Risnjak, Lokve i Delnice, a u lokalnim restoranima kušaj juhe od vrganja, domaći kruh i gulaš od divljači. Jesenska magla i šumski mir pružaju savršenu pozadinu za tvoje fotografije.

2. Istra – tartufi, masline i more

Jesen u Istri znači sezonu tartufa. Uputi se u Motovun ili Buzet i probaj fettuccine s crnim tartufima. U obalnim gradovima poput Rovinja uživaj u maslinovom ulju novog uroda i mirnoj šetnji uz more.

3. Slavonija – mirisi vinograda i domaća toplina

Slavonija u jesen miriše na vino, šljive i pečene paprike. Posjeti vinarije u Kutjevu, Đakovu ili Baranji. Jesenska gastronomija ovdje uključuje čobanac, fiš, šaran na rašljama i domaći kruh iz krušne peći.

4. Zagorje – dvorci, termalni izvori i štrukli

Vožnja brežuljcima Zagorja u jesen je čisti zen. Nakon šetnje kroz dvorac Trakošćan, opusti se u termama i probaj zagorske štrukle. Ova regija nudi savršen spoj opuštanja i tradicije.

5. Unutrašnja Dalmacija – okusi juga bez gužvi

I dok se obala polako smiruje, unutrašnja Dalmacija oživljava. U Imotskom i Sinju kušaj domaće sireve, pršut i janjetinu. Jesenski dani ovdje su idealni za vožnju biciklom i istraživanje vinograda.

6. Lika i Plitvička jezera – prirodna čarolija boja

Plitvice u jesen su čista magija. Magla, slapovi i jesenje lišće stvaraju scenografiju koja izgleda nestvarno. Nakon obilaska, stani u Korenici ili Rakovici i uživaj u domaćem varivu ili janjetini.

7. Otoci – mir, vino i povratak prirodi

Otoci Lošinj, Lastovo ili Brač u jesen nude potpuni mir. Restorani rade u polusezoni, a lokalci imaju više vremena za priču. Idealno za digitalni detoks i inspiraciju za nove fotografske projekte.

Jesen u Hrvatskoj nije samo godišnje doba, to je stanje uma. Vrijeme kada se putuje sporije, jede bolje i doživljava dublje. Ako planiraš svoje sljedeće putovanje, uzmi fotoaparat i kreni istražiti Hrvatsku dok je u svom najtoplijem ruhu – onom jesenskom.

Ako voliš spoj fotografije i putovanja, pogledaj i akcijski tjedan na Plitvičkim jezerima I ove jeseni promotivni tjedan Nacionalnog parka Plitvička jezera – Domagoj Sever

Objava Jesen u Hrvatskoj 2025: Najljepše destinacije, hrana i doživljaji pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Jezero Bled

Jezero Bled omiljena je destinacija posjetitelja tijekom cijele godine, ali jesen mu daje posebnu čar. Smaragdnozelena voda, okružena krošnjama koje mijenjaju boje, te maleni otok s crkvom posvećenom Mariji dovoljan su razlog za posjet ovom prekrasnom jezeru smještenom u podnožju Julijskih Alpi. Vožnja tradicionalnim drvenim čamcima, “pletne”, do otoka ili šetnja stazom koja prati obalu iskustvo je koje nećete zaboraviti. S vrha Osojnice, planinskog vrha koji se uzdiže iznad jezera, pruža se spektakularan pogled na cijeli krajolik, a za one koji vole aktivan odmor, biciklističke staze nude priliku za istraživanje prirode iz druge perspektive. U zimskim mjesecima, kada se jezero zaledi (što nije tako često), klizanje na njegovoj površini stvara osjećaj bajke, dok obližnje padine nude priliku za skijanje.

Jezero Bohinj

Nedaleko od Bleda, u samom srcu Triglavskog nacionalnog parka, nalazi se Bohinj – najveće prirodno jezero u Sloveniji koje svojom netaknutom prirodom privlači sve ljubitelje tišine i planinskog krajolika. Dok jesen polako oslikava krošnje oko jezera, posjetitelji mogu uživati u veslanju ili kajakarenju na njegovoj mirnoj površini, ili pak istražiti brojne staze koje vode do obližnjih vrhova i spektakularnog slapa Savica. Također, ribolovci, uz odgovarajuće dozvole, mogu okušati sreću u ovoj bistroj vodi. Zimi, Bohinj se pretvara u pravi raj za skijaše i ljubitelje zimskih sportova, s brojnim stazama za skijaško trčanje i planinarenje.

Jezero Jasna

Jezero Jasna, u blizini Kranjske Gore, nudi slikovitu atmosferu koja je jednako očaravajuća tijekom cijele godine. Sastoji se od dva mala, umjetna jezera smještena usred alpskog krajolika, a njihova kristalno čista voda zrcali planinske vrhove i borove šume koje ih okružuju. U jesen, mirna voda i staze koje prate obalu pružaju posjetiteljima priliku za opuštajuće šetnje dok promatraju brončanu skulpturu Zlatoroga, legendarnog zlatnog kozoroga. Ljeti je Jasna popularno mjesto za kupanje, a vožnja čamcem daje novu perspektivu na alpske pejzaže. Zimi, kada jezero zamrzne, postaje savršeno mjesto za klizanje ili zimske šetnje po svježem planinskom zraku.

Jezero Trakošćan

Ako želite ostati u Hrvatskoj, jezero Trakošćan, smješteno u Hrvatskom zagorju, krije povijest i prirodnu ljepotu. Ovo mirno jezero okružuje srednjovjekovni dvorac, a jesen donosi šarenilo šuma koje ga okružuju, čineći ga idealnim mjestom za romantične šetnje. Vožnja čamcem po jezeru pruža predivan pogled na dvorac, no na to ćete morati malo pričekati jer se jezero, nakon obnove, tek počelo puniti. Dok čekate da se jezero potpuno napuni, prošetajte uređenom šetnicom ili krenite na biciklističku turu i piknik u prirodi. Posjet dvorcu bogate povijesti pruža nezaboravan pogled na zlatne krošnje i mirnu površinu jezera iz njegovih tornjeva.

Lokvarsko jezero

Lokvarsko jezero, smješteno u zelenim predjelima Gorskog kotara, idealno je za ljubitelje tišine i prirodnog okruženja. Ovo mirno akumulacijsko jezero nudi priliku za ribolov, posebno zbog bogatstva pastrve, dok brojne planinarske i biciklističke staze vode posjetitelje kroz guste šume i slikovite vidikovce. Jesenski posjet ovom jezeru donosi spokoj i priliku za istraživanje prirode iz prve ruke, bilo veslanjem po njegovoj mirnoj vodi ili kampiranjem uz obalu kako biste potpuno uronili u atmosferu ovog netaknutog kraja.

View this post on Instagram

A post shared by punkufer.hr (@punkuferhr)

Vransko jezero

Vransko jezero, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, smješteno je u blizini Biograda na Moru, a njegov ornitološki rezervat nudi jedinstveno iskustvo promatranja ptica, osobito u jesen kada ptice selice prelaze ovo područje. Staze za bicikliste i pješake koje okružuju jezero pružaju savršen način za istraživanje njegove bogate flore i faune, dok vožnja kajakom ili veslanje omogućuju uživanje u miru prirode. Ribolov je ovdje vrlo razvijen, a edukativni centar nudi priliku za učenje o ekosustavu i važnosti očuvanja ovog jedinstvenog staništa.

View this post on Instagram

A post shared by ZADAR REGION (@zadar_region)

Maksimirska jezera

Oni koji žele ostati u Zagrebu svakako moraju posjetiti Maksimir i prošetati oko njegovih pet jezera. Smještena u jednom od najljepših parkova u glavnom gradu, jezera su odlična za predah od užurbane svakodnevice. Staze u parku idealne su za šetnje i rekreaciju, a odnedavno možete uživati i u vožnji čamcem. Kafići uz jezero idealni su za odmor uz kavu ili čaj, dok promatrate zlatne i crvene tonove jeseni koji se presijavaju na mirnoj površini vode.

Prethodni članak: Foto natječaj “JESEN”- proglašenje pobjednika – Domagoj Sever

Objava Jezera Slovenije i Hrvatske kao idealne destinacije za bijeg iz svakodnevice pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Kesten je bio antički “superfood”

Prije više tisuća godina, ljudi nisu imali granole, chia sjemenke ili smoothieje. Umjesto toga, jeli su kestene. U staroj Grčkoj i Rimu, kesteni su bili, ali i ostali prava poslastica. Također, smatra se da su  Rimljani sa sobom nosili sadnice kestena gdje god bi išli te su tako pridonijeli širenju kestena.

Sastojak za razne specijalitete

Ako ste mislili da su kesteni samo za pečenje ili pire, varate se. Kestenovo brašno pravi je hit u mnogim dijelovima svijeta, a od njega se prave kolači, palačinke, pa čak i kruh. Na primjer, u Italiji, ljudi uživaju u tradicionalnom kolaču od kestenovog brašna zvanom “castagnaccio”, a postoji nebrojeno specijalitete u kojima se koristi kesten ili njegovo brašno.

View this post on Instagram

A post shared by Natalija Milodanović (@natalija_mysticcakes)

Divlji kesten kao superjunak

Ako ste ikada vidjeli sjajne, smeđe kestene po parkovima i poželjeli ih pojesti – nemojte. To su divlji kesteni koji nisu za jelo. Divlji kesteni imaju svoje supermoći – njihov ekstrakt koristi se u kozmetici i medicini. Divlji kesten, zvani i ludi kesten, tradicionalno se koristio kao amulet za zaštitu od bolesti. U nekim kulturama vjerovalo se da nošenje plodova ludog kestena u džepu može donijeti sreću i zaštitu od bolesti i negativnih utjecaja.

Vjeverice su čuvari kestena

Naravno, ne možemo govoriti o kestenima, a da ne spomenemo vjeverice. Zanimljivo je da vjeverice često zakopavaju kestene po šumama kao zalihe za zimu, no ponekad zaborave gdje su ih zakopale. Tako pomažu širenju kestena i novim stablima da izrastu. Dakle, vjeverice nisu samo slatke, već i prave šumske čuvarice kestena.

Kesten imaju nisku količinu masti

Ako volite orašaste plodove, ali pazite na unos masnoća, kesteni su vaša nova omiljena grickalica. Za razliku od badema i oraha, kesteni imaju vrlo nisku količinu masti, ali su zato puni vitamina C, B6 i vlakana. Također su sjajni za energiju jer sadrže puno ugljikohidrata, pa su savršeni za dugu jesensku šetnju ili planinarenje.

Slavni maruni iz Lovrana

Na Kvarneru, u blizini Lovrana, raste posebna vrsta kestena – Lovranski marun. Lovranski marun je poseban zbog svog slatkastog okusa, veće veličine, tanke kore koja se lako guli te zbog autohtonosti i specifičnih uvjeta uzgoja u okolici Lovrana, što mu daje jedinstvenu kvalitetu. Ovaj autohtoni kesten je toliko poseban da se njemu u čast organizira čuveni festival – Marunada.

Prethodni članak: Obonjan, skriveni dragulj u šibenskom arhipelagu – Domagoj Sever

Objava Dolazi vrijeme kestena! Zanimljive činjenice koje možda niste znali o ovom jesenskom plodu pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Dugačak je oko 70 kilometara, drugi po veličini poluotok u Hrvatskoj, odmah iza Istre, i najveći u Dalmaciji. Na njemu živi nešto više od osam tisuća stanovnika, a raznolikost je takva da svako mjesto priča svoju priču.

Sol kao bijelo zlato

Ston, na istočnom ulazu u Pelješac, stoljećima je bio ključan grad Dubrovačke Republike. Poznat je po zidinama koje se protežu u duljini od gotovo 5,5 kilometara, drugima po veličini u svijetu, odmah nakon Kineskog zida. Te zidine nisu bile samo obrambeni sustav, nego i zaštita dragocjenih solana koje i danas rade gotovo nepromijenjeno te se smatraju najstarijima aktivnima u Europi. Upravo je sol bila bijelo zlato zbog kojeg je Ston imao stratešku važnost.

Zapadnije se smjestio Orebić, koji se razvijao kao pomorsko središte. U 18. i 19. stoljeću obitelji kapetana gradile su kamene vile s vrtovima, a njihova bogata pomorska tradicija danas je sačuvana u Pomorskom muzeju. Orebić je i polazište za posjet Korčuli, ali i mjesto s jednim od najljepših pogleda na otok, s franjevačkog samostana Gospe od Anđela, podignutog na brdu iznad grada.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

U unutrašnjosti, mjesta poput Janjine ili Trpnja čuvaju mirniju stranu života, vinograde i maslinike, dok brda nude planinarske staze i vidike koji se pružaju prema Korčuli, Mljetu i otvorenome moru.

Pelješac je poznat i po svojim vinima

Strme padine Dingača i Postupa, koje se spuštaju prema moru, rađaju plavac mali svjetske reputacije. Vinogradi ondje izgledaju kao da prkose gravitaciji, a sunce i kamen vinu daju snagu i dubinu koja ga čini posebnim. Prema predaji, vino s tih padina uživalo je ugled i na bečkom dvoru. Danas je Dingač zaštićena apelacija i sinonim za Pelješac.

Uz vino, poluotok je poznat i po moru. Malostonski zaljev mjesto je uzgoja kamenica i mušula koje mnogi smatraju najboljima na Jadranu. Još su Rimljani ovdje uživali u školjkama, a malostonske kamenice i danas su delicija koja se jede gotovo sirova, uz tek nekoliko kapi limuna.

Pelješka gastronomija jednako je snažna kao i njegova vina. Na stolovima prevladava ono što poluotok sam daje – svježa riba i rakovi iz Jadrana, kamenice i mušule iz Malostonskog zaljeva, a u unutrašnjosti janjetina i kozletina s pašnjaka obraslih kaduljom, vrijeskom i drugim dalmatinskim mirisnim biljem. Specijaliteti poput brudeta od jegulja ili crnog rižota od sipe prenose okus mora, dok domaći sirevi i pršuti dolaze iz kamenitog zaleđa. Gotovo svako mjesto ima svoju konobu u kojoj se u hladu vinove loze poslužuje jednostavna, ali iskrena hrana, uz obaveznu čašu plavca malog.

View this post on Instagram

A post shared by Domagoj Sever (@domagojsever)

Pelješac nije samo vino i more

Ono što putnici često zaboravljaju jest da Pelješac ima i dugu obrambenu povijest. Osim Stona, u 15. i 16. stoljeću bio je dio dubrovačke „obrambene linije“ prema Osmanlijama. Tvrđave i ostaci kula i danas podsjećaju na doba kada su se na ovim prostorima isprepletali politika, trgovina i vojna strategija. Danas, nakon izgradnje Pelješkog mosta, poluotok je bliži nego ikad. No, unatoč boljoj povezanosti, Pelješac i dalje živi svojim ritmom. Na njegovim padinama i uvalama lako je pronaći tišinu, u vinogradima razgovor s vinarom, a na rivi u Stonu priču o vremenima kada se sol čuvala kao zlato.

Prethodni članak: Pijetao s trgancima, slavonski specijalitet koji morate probati – Domagoj Sever

Objava Predivan Pelješac je poluotok s dušom otoka pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Gotovo 1200 fotografija pokazalo je koliko ljeto može biti čarobno, od zlatnih zalazaka do avantura i osvježenja! Žiri je imao nimalo lak zadatak, a vama svima veliko hvala na sudjelovanju, kreativnosti i ljubavi prema fotografiji.

Posebna zahvala ide našem vjernom partneru https://www.selectbox.hr/ što nagrađuje vaše najljepše trenutke i čini natječaje još posebnijima!

Ostanite u tijeku, jer novi natječaji i još primamljivije nagrade tek dolaze, a slobodno podijelite ovaj prekrasan album s fotografijama natjecatelja!

Ponosno vam predstavljam nekoliko pobjedničkih fotografija koje su osvojile srca žirija svojom kreativnošću, tehničkom izvrsnošću i emocijom. Hvala svim sudionicima na trudu i inspiraciji koju ste podijelili s nama!

1. Nagrada : Čarobni odmor 144.99 eura https://www.selectbox.hr/product/poklon-carobni-odmor-i/

2. Nagrada: Gurmanski stol 64.99 eura https://www.selectbox.hr/product/poklon-gurmanski-stol-f/

3. Nagrada: Stol za dvoje 44,99 eura https://www.selectbox.hr/product/poklon-stol-za-dvoje-c/

Čestitke nagrađenima i hvala svima koji su sudjelovali.

Foto natječaj s temom “LJETO” raspisali su Croatian Nomad (u daljnjem tekstu Organizator), vlasnik Facebook i Instagram profila @domagojsever u suradnji s SelectBox.hr u daljnjem tekstu Partner).

Naslovna fotografija: Ankica Ursić-Molnar

Pravila foto natječaja: Pravila nagradnog fotografskog natječaja s temom „LJETO“ – Domagoj Sever

“Foto natječaj “HRVATSKA”- proglašenje pobjednika“

Objava Foto natječaj “LJETO”- proglašenje pobjednika pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

View this post on Instagram

A post shared by Visit Srijem i Slavonija (@visit_srijem_slavonija)

Polja lavande, prekrivena ljubičastim tepihom i ispunjena opojnim mirisom, poslužila su kao idealna pozornica za promotivne i edukativne sadržaje. Festival je uključivao šetnje lavandinim poljima, prezentacije prerade lavande u eterično ulje i suhi cvijet, a sve uz pridruženu kreativnu ponudu lokalnih proizvođača. U manifestaciji je sudjelovala i destilerija Abelo, najpoznatija po svom nagrađivanom ginu. Posjetiteljima su predstavili proces destilacije i posebne proizvode na bazi lavande, uključujući i aromatične dodatke za gin.

Riječ je o polju koje njeguje obitelj Ćorluka, OPG “Vukovarska lavanda”, sa 44.000 grmova lavande na ukupno osam hektara podijeljenih u tri parcele blizu Vukovara. Ovi lavandini grmovi služe i svrsi proizvodnje eteričnih ulja, čajeva, mirisne cvjetne vode te suhog cvijeta, sve certificirano kao ekološki proizvodi.

Uzgoj lavande obitelj Ćorluka započela je 2016., a danas su  među deset najvećih proizvođača lavande u Hrvatskoj. Prema njihovim podacima, u rodnoj 2022. godini ubrali su oko osam tona suhog cvijeta, dok je 2023. sadržavala do 4 tone, ovisno o klimatskim uvjetima. Berba je ove godine krenula nešto ranije nego inače zbog sunčanog i vrućeg perioda.

Festival je poslužilo kao odlična platforma za predstavljanje prerade i proizvoda. Lokalne posjetitelje i goste dočekali su štandovi s eteričnim uljima, suhim cvijetom u vrećicama, mirisnom vodom i drugim domaćim delicijama. Poseban interes privukle su edukacije o destilaciji lavandinog ulja, radionice izrade mirisnih vrećica, ukrasa i degustacije čajeva.

Cilj festivala je promicanje lokalne proizvodnje, seoskog turizma i povezanost zajednice, sve u jednom događaju koji je zasigurno započeo lijepu tradiciju. “U mirisu lavande” pokazao se kao festival s potencijalom rasta, u kojemu su miris, edukacija i kreativnost spojeni na poljima lavande oko Bogdanovaca.

Photo: Vedran Čuljak B a ć o (@bacovedran) • Instagram photos and videos

Prethodni članak: Preskačete Thompsonov koncert? Ovo su mjesta na koja se isplati pobjeći iz Zagreba! – Domagoj Sever

Objava “U mirisu lavande” novi čaroban festival u srcu Srijema pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Uvala Stiniva je od 1967. zaštićeni dio prirode pod statusom značajnog krajobraza. Nalazi se južno od lokalne ceste koja povezuje zaselak Podšpilje i Plisko Polje, a zapadno od uvale Mala Travna.

Stinivu s morske strane zatvaraju dvije kamene litice u najbližoj točci udaljene samo nekoliko metara. Visoke litice razlog su zbog čega je uvijek dio plaže u sjeni. Teško je dostupna s kopnene strane i do nje vodi planinarska staza od zaseoka Žužeca koja je zahtjevna (20-30 minuta hoda), nije preporučljiva za djecu i obavezna je dobra obuća prilikom spuštanja. Do plaže možete doći i taxi brodicama koje voze iz Komiže.

Uz samu plažu nalazi se kafić u kojem se možete osvježiti, a mi smo pojeli i vrhunsku komišku pogaču. Ako se nađete na otoku Visu obavezno probajte i višku i komišku pogaču koje su stari Višani pripremali kao međuobrok ili laganu marendu.

Osnovni sastojci obje pogače su dizano tijesto, crveni luk, slana riba poput inćuna ili srdela i začini te kapari po želji. Razlikuju se po sadržaju nadjeva i načinu rezanja, viška se pogača priprema bez rajčica i narezana na trokute dok se komiška pogača priprema s rajčicama i reže na pravokutnike.

Komiška pogača u koju idu rajčice podsjeća na okus pizze, sočnija je i bogatija okusom pa zato ima i više poklonika.

View this post on Instagram

A post shared by Kap maslinova ulja (@kap_maslinova_ulja)

Obavezno nazdravite Vugavom, posebnom autohtonom sortom bijelog vina s otoka Visa koja je služena i austrijskim carevima na bečkom dvoru.

Uputite se na jedan od naših najljepših otoka udaljen dva i pol sata vožnje trajektom iz Splita, ostavite sve brige i probleme iza vas i uključite otočko stanje uma.  

Kontakt – Domagoj Sever “Stiniva na otoku Visu oduzima dah svojom ljepotom”

Objava Plaža Stiniva na otoku Visu oduzima dah svojom ljepotom pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.

Ako ste ga propustili, znajte samo jedno, iduće godine sigurno se priprema drugi Beer & walk.

“Ljudi nisu došli samo piti. Došli su osjetiti krajolik, priču i autentičnost. Ovakvi formati pokazuju da Zagorje nije samo vikend destinacija – ono može biti lifestyle.”

Savršena šetnja od 12 kilometara

Sudionici su u ranim prijepodnevnim satima započeli avanturu u dvorištu pivovare Nova Runda, gdje su preuzeli pivski ruksak  s čašom, majicom, vodom i kuponima za konzumaciju piva i hrane. Tijekom idućih šest sati, prolazili su sa stručnim vodstvom stanicu po stanicu, a tamo su ih osim piva i hrane, očekivale i interaktivne radionice:

• Punkt 1: Nova Runda
• Punkt 2: Pri Kunstu
• Punkt 3: Vidikovac i planinarski dom Picelj
• Punkt 4: Društveni dom Repovec
• Punkt 5: Vidikovac Vodosprema Zabok
• Punkt 6: Krčma Polanović
• Punkt 7: CILJ – Nova Runda

Staza od 12 kilometara bila je lagana i savršeno tempirana – idealna i za ljude koji nisu u top formi, a žele aktivno uživati u vikendu.

Direktorica Turističke zajednice područja Srce Zagorja Martina Belina nije krila zadovoljstvo održanim Beer & Walk-om:

“Oduševljeni smo kako je prošlo prvo premijerno izdanje Beer & Walk Zabok. Ideja i cilj su nam bili jasni – spojiti rekreaciju, turizam i pivsku kulturu u jedinstveno turističko iskustvo, a sudeći prema reakcijama petstotinjak sudionika uspjeli smo u tome. Odaziv, komentari i atmosfera nadmašili su sva naša očekivanja. Zahvaljujemo svima koji su nas podržali, grad Zabok, partnere i volontere, a posebno hvala našim domaćinima u pivovari Nova Runda. Jako smo sretni što je turistička zajednica Područja Srce Zagorja idejni začetnik ovog jedinstvenog projekta u Hrvatskoj.”

Glazba, smijeh, druženje i fotke za pamćenje

Atmosfera? Neopisiva. Ljudi su plesali, nazdravljali, vodili pse i fotkali. Jer svaka točka rute bila je vizualno i emocionalno privlačna – stvorena za sve generacije, ali prije svega za pamćenje. Glazbeni program od 16 sati u dvorištu Nove runde bio je otvoren za sve, a za odličnu atmosferu pobrinuli su se DJ Frx i legendarni bend Fighting Fish.

“Za nas je ovo bio ogroman izazov jer nismo željeli samo ponuditi pivo, već ispričati priču – kroz šetnju, ljude, mirise i okuse. Zagorje je pokazalo da može i želi više.” Martina Belina

Ovo nije bio jednokratni eksperiment – Beer & Walk postaje brend. Ljubitelji crafta, prirode i lokalnog turizma ovo je vaš novi must-have u kalendaru. Bilo je to događanje koje poštuje mjesto, ljude i kvalitetu. Događanje koje priča priču čašom piva. I zato, ako sljedeći put propustite – propustit ćete više od craft gutljaja. Propustit ćete duh Zagorja kakav se ne nalazi u brošurama.

Marko Filipin, suosnivač pivovare Nova Runda komentirao je event i suradnju s Turističkom zajednicom Područja Srce Zagorja:

“Iskreno, nismo očekivali ovakav interes. Sve ture su rasprodane u dva dana! Super je što smo imali priliku sudjelovati – kao domaćini i startna/završna točka ture, dali smo sve od sebe. Ljudi su došli, razgledali naš pogon, družili se s ekipom koja i kuha i toči pivo. Autentično iskustvo. Najljepše nam je bilo gledati ljude koji prvi put kušaju naše pivo, a onda se vraćaju po još – s osmijehom i oduševljenjem. To je ona iskrena veza koju želimo graditi.”

I baš zato, Beer & Walk nije samo događaj već manifest lokalnog duha, ljubavi prema prirodi, dobroj pivi i zajedništvu koje se ne može izmjeriti brojkama. Ono što je započelo kao ideja pretočilo se u iskustvo koje mijenja percepciju o turizmu, rekreaciji i zabavi u Zagorju. Ako postoji recept za vikend koji puni srce, čašu i fotoalbum, onda je Beer & Walk upravo to.

Prethodni članak: Jedan od najopasnijih aerodroma na svijetu – Princess Juliana na Saint Martinu – Domagoj Sever

Objava Prvi Beer & Walk u Zaboku piše povijest – craft piva, lokalni zalogaji i šetnja za pamćenje pojavila se prvi puta na Domagoj Sever.